BORBA PROTIV GLOBALNOG

ZATOPLJENJA I KLIMATSKIH
PROMJENA
2019. – konferencija UN-a o klimi održana u New Yorku  državnicima
se oštrim riječima obratila šesnaestogodišnja švedska djevojčica Greta
Thunberg, globalna aktivistica i ikona pokreta o klimi

učenički pokret Petkom za budućnost prerasta u svjetski pokret (Greta

je svakog petka umijesto u odlaska u školu provjedovala ispred
švedskog parlamenta s transparentom Školski štrajk za klimu)

RAZVOJ SVIJESTI O POTREBI OGRANIČAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA

- 1968. – prva globalna rasprava o zaštiti čovjekove
okoline

- 1968. – UNESCO organizira Međuvladinu konferenciju o

racionalnoj upotrebi biosfere i njezinoj zaštiti

- 1970. – na organiziranim prosvjedima protiv

onečišćenja Zemlje u SAD-u se okupilo 20 mil. ljudi

- 22.4. – proglašen je Danom planeta Zemlje (Earth Day)

- 1979. u Ženevi – Svjetska klimatska konferencija – prvi

veliki međunarodni sastanak o klimatskim promjenama
(potaknula pokretanje Svjetskog klimatskog programa)

- 1988. utemeljen je Međuvladin panel o klimatskim

promjenama (IPCC)

- 1992. u Rio de Janeiru – potpisana je Okvirna konvencija

Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC)
temeljni međunarodni sporazum o smanjenju globalnog
zatopljenja i pomoći u borbi s posljedicama klimatskih
promjena koji je do 2019. godine ratificiralno čak 195
država (prvi put određeni ciljevi u smanjenju emisije
stakleničkih plinova za razvijene zemlje)
NASTAVAK BORBE PROTIV GLOBALNOG ZATOPLJENJA
- na trećoj konferenciji UNFCCC-a 1997. u Kyotu prihvaćen je Kyotski protokol

 u prvom razdoblju protokol propisuje globalno smanjenje emisije

stakleničkih plinova od 5,2%; na snagu je stupio 2005.; SAD se povlači iz
protokola 2001. odbijajući ga ratificirati, a neke gospodarske sile protokol
su ratificirale privremeno dok ne istekne prvo neobvezujuće razdoblje
(Rusija, Japan, Novi Zeland) ili su ga napustile prije isteka tog roka (Kanada);
Hrvatska protokolu pristupa 2007.

 drugo razdoblje započelo je 2013., a završava 2020.; u njemu sudjeluje

38 razvijenih država; Izmjene iz Dohe (Katar 2001.) - sporazum obvezuje
države potpisnice na smanjenje emisije za najmanje 18%, a EU se obvezala
na smanjenje od 20%, sporazum nije bio obvezujući za nerazvijene zemlje
pa su ga mnoge razvijene države odbile potpisati

- Poznata nevladina organizacija Greenpeace koristi se brodom „Dugin ratnik” u borbi protiv
globalnog zatopljenja

- 2009. u Kopenhagenu - Kopenhaški dogovor – najveći skup predsjednika država i vlada u

povijesti UN-a, dogovorom je predviđeno da razvijene zemlje do 2050. trebaju smanjiti emisiju
stakleničkih plinova za najmanje 80%, dok bi smanjenje emisija zemalja u razvoju trebao biti
između 15% i 30% - nije postignut napredak u borbi protiv globalnog zatopljenja zbog
nedostataka dokumenta

PARIŠKI SPORAZUM I KONFERENCIJA U NEW YORKU

- 2015. – Sporazum u Parizu - ograničenje globalnog zatopljenja na manje od 2⁰C te smanjenje
emisije stakleničkih plinova od 40%

Ključne značajke
Pariškog
sporazuma
- sporazum su poduprli i najveći svjetski zagađivači Kina i SAD, a sve
članice EU su ratificirale sporazum; stupio je na snagu 2016. godine

- Donald Trump 2017. povlači SAD iz sporazuma

- 2019. – Konferencija UN-a o klimi u New Yorku, na konferenciji su

izostali predstavnici velikih zagađivača SAD-a i Brazila

HOĆEMO LI USPJETI ZAUSTAVITI GLOBALNO ZATOPLJENJE?

- emisija stakleničkih plinova je u posljednjih 20 godina donekle
smanjena  manja uporaba fosilnih goriva zbog prelaska na prirodni
plin i ugljen; smanjena potreba za grijanjem

- smanjenje nije dovoljno

- Kina, SAD, Indija, Ruska Federacija, Japan i Brazil – države s najvećom

emisijom stakleničkih plinova

- EU – ozbiljno pristupa smanjenju emisije stakleničkih plinova

- predviđa se da će temperatura do 2100. godine porasti između 1 i 5⁰C

- svaki porast temperature veći od 1,5⁰C do 2100. imao bi nesagledive posljedice