L 2 - Expression écrite et orale – vocabulaire

8. lekcija – Pokreti / Vježbanje

Pročitati tekstove i riješiti zadatke
Prvi dijalog
(U gimnastičkoj dvorani)
Profesor: Idemo! Ponovit ćemo vježbu. Glava stoji ravno, ruke su ispružene ispred tijela.
Razmaknite stopala, savijajte koljena deset puta. 1… 2… 3… Vrlo dobro. Pazite, Ivana, Vaše
noge su previše ukočene. Pokušajte saviti još više koljena i dignite glavu. Nastavljamo. 6… 7…
8… Sada ćemo raditi vježbe za bokove i trbuh. Stopala neka ostanu razmaknuta i stavite ruke na
bokove. Ovako. Glava stoji i dalje ravno, a vi trebate okretati prsa i ramena deset puta ulijevo i
zatim deset puta udesno.
Ivana: Profesore, počela su me boljeti leđa. Je li to normalno?
Profesor: Onda prestanite vježbati i odmorite se malo. Kleknite i savijte leđa. Dragi učenici,
nastavljamo. Sada se ispružite na leđa i privucite noge uz trbuh. Razmaknite ruke, stavite ih na
pod i zatim noge okrenite polako lijevo i zatim desno. Vježbu ponovite deset puta.
(Trideset minuta poslije)
Profesor: Podignite se i opustite se. Vrlo dobro. Za danas smo gotovi. Vidimo se u četvrtak.
(U svlačionici)
Ivana: Baš me bole leđa, moram sjesti. Pitam se je li profesor malo pretjerao.
Njezina prijateljica: Dogovorile smo se da ćemo vježbati prije ljeta, dakle nastavljamo. U rujnu
možemo ići na jogu, to nije toliko naporno.

Drugi dijalog
Moj mali užitak
(Na poslu tijekom pauze za kavu)
Ana: Ne razumijem što radi tvoja prijateljica Helena da je uvijek tako zgodna i da ima vitku
liniju. Pogledaj samo kako su joj ruke i noge tanke, trbuh ravan. Prava je sretnica. Pogledaj
mene, udebljala sam se svugdje, neku odjeću više ne mogu obući.
Silvija: Da, izgleda vrlo dobro, ali ona puno vježba. Trči svaki drugi dan, vozi bicikl, ponekad
ide u teretanu, vikendom planinari. Zato izgleda tako dobro. Ti bi se isto trebala više kretati. Na
posao ideš autom, a prestala si se baviti sportom nedjeljom. Ako nemaš vremena, možeš vježbati
kod kuće svaki dan pola sata.
Ana: Da, to je istina. Ali ipak tvoja prijateljica ne jede puno.
Silvija: Ne jede, ali nije na dijeti.
Ana: Eto, ne razumijem, uvijek pazim što jedem, ne stavljam šećer u kavu i nikada ne uzimam
desert.
Silvija: Da, ali jedeš mnogo sira i na tvom radnom stolu uvijek je otvorena jedna čokolada.

Zadaci:
1. Podcrtajte glagole i dijelove tijela u prvom dijalogu.
2. Povežite glagole suprotnog značenja:
- udebljati se, hodati, penjati se, smršavjeti, približiti, sjesti, udaljiti, okrenuti ulijevo, ustati,
okrenuti udesno, spuštati se, dignuti se, raditi, odmarati se, leći, izaći, saviti, ući, ispraviti, trčati
3. Odgovorite na pitanja:
Što se nalazi iznad očiju i obrva?
Što se nalazi između glave i ramena?
Što se nalazi između ruke i tijela?
4. Opišite usmeno nekoliko jednostavnih vježbi.
5. Napisati sastav o prijatelju koji je prije bio debeo (zato što…), a kad ste ga jučer sreli u kinu,
vidjeli ste da se potpuno promijenio. Što se dogodilo?

VOKABULAR – GRAMATIKA
TVORBA GLAGOLA – prefiksalna tvorba
S obzirom na vid prefiksalna je tvorba sustavna perfektivizacija. Ako je osnovni glagol nesvršen,
prefiksacijom postaje svršen: jesti – pojesti, pjevati – zapjevati…
Glagoli se tvore s tridesetak prefikasa, ali je plodno petnaestak: do-, iz-, na-, nad-, o-, ob-, od-,
po-, pod-, pre-, pred-, pri-, pro-, raz-, s-, u-.
Svi prefiksi upotrebljavaju se i kao prijedlozi osim ob-, pre-, pro- i raz-. Prefiks pro- ima
značenje prijedloga kroz.
Glagoli složeni s prefiksima koji se upotrebljavaju i kao prijedlozi obično znače da se radnja vrši
prema osnovnom značenju prijedloga: ispasti, izbaciti, izići, nagaziti, naletjeti, nametnuti,
nadgledati, odbaciti, odletjeti, odjahati, podmazati, pristupiti, uletjeti…
U slaganju takvih glagola s drugim riječima prijedlog se obično ponavlja:
izvaditi iz vode
nagaziti na minu
dojahati do kuće…
Mnogi prefiksi daju glagolima značenje da je radnja dovedena do kraja: doputovati, iscijepati,
ispjevati, izglasati, očistiti, odgojiti, pripitomiti, saslušati, slomiti…
Osim toga pojedini prefiksi daju glagolima i neka posebna značenja. Navest ćemo nekoliko
primjera:
1. složeni glagoli sa iz- i riječi se znače da je radnja izvršena u dovoljnoj, obilnoj mjeri: ispavati
se, iskupati se, izvikati se… Isto značenje imaju i glagoli složeni s na-: nakupati se, naspavati se,
najesti se, navikati se, namučiti se… Neke složenice s na- označuju početak radnje, da je učinjen
tek mali dio: načuti, nadići, napući, nagristi…
2. Složenice s nad- vrlo često znače pobijediti, biti bolji: nadjačati, natpjevati, nadglasati,
nadmudriti, nadigrati, nadlajati…
3. Prefiksi o- i ob- najčešće označuju vršenje radnje sa svih strana: oglodati, obletjeti, obrasti,
obrezati…
4. Prefiks po- znači, među ostalim, da radnju čine mnogi subjekti ili da se vrši na mnogim
objektima: pogasiti, pokrasti, polomiti, popadati, popucati…
5. Prefiks pre- ima značenje preko: preplivati, preskočiti, prebaciti... Često glagoli složeni s pre-
znače da je što prostorno ili vremenski obuhvaćeno glagolskom radnjom: pregledati (knjigu,
izložbu), prespavati (cijelu zimu), pretražiti (sve džepove, cijeli stan)… Neki glagoli s pre-
znače ponavljanje radnje, nešto drukčije, bolje ili jače nego prije: preorati, pretopiti, premljeti…
U drugih pre- znači preobilnu radnju: presoliti, prejesti se, preplatiti, precijeniti…
6. Prefiks raz- najčešće znači da se radnja razilazi na različite strane: raseliti se, rasuti,
rastjerati, razbacati, razletjeti…, za razliku od glagola s prefiksom od- koji označuju radnju u
jednom smjeru: odseliti, odsuti, otjerati, odbaciti, odletjeti… Glagoli s raz- mogu također značiti
da se radnja razvila u velikoj mjeri: raspisati se, raspjevati se, razigrati se…
7. Prijedlog s označuje u instrumentalu društvo (ide s prijateljem), a u genitivu kretanje s višeg
mjesta na niže (pade s kruške). Tako i prefiks s- i njegove varijante sa- i su- imaju ta dva
osnovna značenja: splesti, zbiti, sabiti, sabrati…, sjahati, sletjeti, svući, zbaciti…
8. I prefiks u- dolazi najčešće s dva značenja. U jednih glagola znači da radnja ide u neki prostor,
ulazi u: uletjeti, upisati, uokviriti… U drugih znači udaljavanje: ukloniti, uteći, umaknuti…
9. Osim osnovnoga značenja (uzjahati, uzdići, uzletjeti…), prefiks uz-, kao i raz-, ima i
intenzivno značenje, označuje da se radnja jako razvila: uzbuditi se, uzburkati se, ushodati se…
Vidski parovi, primjeri
jesti – pojesti, pričati - ispričati, piti – popiti, pisati – napisati, učiti – naučiti, pitati – upitati,
gledati – pogledati, raditi – uraditi, govoriti – reći/kazati, čistiti – očistiti, voljeti – zavoljeti,
misliti – pomisliti, saviti - savijati…

Glagoli u kontekstu
Gledam film. gledati = promatrati
Nije ju htio ni pogledati. pogledati = kratko gledati
Liječnik mora pregledati pacijenta. pregledati = vidjeti je li netko/nešto u redu
Želim dobro razgledati muzej. razgledati = dobro pogledati
Iznenada sam ga ugledala. ugledati = odjednom nekoga vidjeti
Zagledao se u njezino lice. zagledati se = dugo gledati u nekoga ili u nešto
Nadgledali smo taj posao. nadgledati = obavljati superviziju

Glagoli u kontekstu
On drži knjigu u ruci. držati = imati u rukama
Teško je, ali moramo izdržati do kraja. izdržati = 1. podnijeti
Ana ne može izdržati bez kolača 2. odoljeti
Profesor će održati predavanje. održati = odraditi koncert, predavanje
Ministar je podržao studente. podržati = poduprijeti
Možeš li mi pridržati kišobran? pridržati = primiti, malo držati

Potražiti u rječniku glagole – pustiti, dopustiti, otpustiti, ispustiti, popustiti, propustiti,

prepustiti, napustiti – napišite njihovo značenje i primjere rečenica, prema primjerima. Za svaki
glagol napisati svršeni ili nesvršeni par.