Predmet: Bosanski jezik i književnost

Nastavna tema: Tvorba riječi – načini za dobijanje novih riječi

Razred: deveti
Tip časa: obrada novoga gradiva
Oblik rada: frontalni, individualni, rad u parovima
Nastavne metode: monološka, dijaloška, metoda rada na tekstu, demonstrativna
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik Naš jezik 9. razred, Rječnik bosanskog jezika,
nastavni listići, tabele, projektor...

Zadaci:
a) obrazovni:
- Proširivanje znanja o riječima u bosanskom jeziku, njihovom nastanku i načinu
nastanka
- Upoznavanje pojmova: izvođenje, slaganje, kombinirana tvorba, preobrazba,
skraćivanje
- Bogaćenje rječnika

b) odgojni:
- Razvijanje ljubavi prema maternjem jeziku
- Pomoći učenicima da razumiju važnost i njegovanje primjerenog jezičkog i stilskog
izaražaja

c) funkcionalni:
- Osposobljavanje učenika-ica da uočavaju različite pojave u jeziku
- Osposobljavanje učenika-ica za uočavanje načina na koji je riječ nastala
- Podsticanje istraživačkog duha kod učenika-ica kod tumačenja jezičkih zakonitosti

Ishodi
Poslije savladanog gradiva učenik-ica će biti sposoban-na da:

- Razumije, prepozna i objasni pojam tvorbe riječi, način tvorbe i osnovne pojmove u
tvorbi riječi
- Zna vrednovati kulturnu, nematerijalnu i materijanu baštinu
- Njeguje ljubav prema maternjem jeziku i bogati svoj rječnik
UVODNI DIO ČASA (5-10 MINUTA)

Pokušaj prepoznati način na koji su nastale sljedeće grupe riječi:

a) prstić (prst - ić), šumar (šum - ar), čistač (čist - ač), ubaciti (u - baciti)
b) predznak (pred - znak), jugoistok (jug - o - istok)
c) vatrogasac (vatr - o - gas - ac), podbradak (pod - brad - ak)
d) Skupilo se i staro i mlado da vide putujuće pozorište.
e) Otišao je u MUP. (Ministarstvo unutrašnjih poslova)

Tvorba riječi je postupak nastajanja novih riječi. U bosanskom jeziku postoji nekoliko
postupaka, načina za dobijanje novih riječi:
1. izvođenje
2. slaganje
3. kombinirana tvorba
4. preobrazba
5. skraćivanje

GLAVNI DIO ČASA (25-35 MINUTA)

INFORMACIJA 1

IZVOĐENJE je način tvorbe u kojem dodajemo tvorbene nastavke ispred ili iza osnovne
riječi ili korijena (tvorbene osnove). Tvorbeni nastavci zovu se afiksi (lat. affigere-dodati).
U afikse spadaju sufiksi i prefiksi.
Nove riječi koje dobijamo izvođenjem nazivaju se izvedene tvorenice (izvedenice).
 Nastavci koje dodajemo iza osnovne riječi ili korijena nazivaju se sufiksi (lat. suffigere-
dometnuti). Tvorba riječi pomoću sufiksa naziva se sufiksalna tvorba.
Npr. zid-ić, zid-ar, šum-ica, rad-nik, nov-čić

Sufiksi su nosioci raznih značenja koja čine značenjske skupine ili značenjska gnijezda.
Tako npr. imamo značenjsku skupinu umanjenosti, uvećanosti, nositelja radnje, zanimanja i
sl.

Sufiksalna tvorba je jedan od najplodnijih tvorbenih načina. Ovim načinom tvorbe nastaje
veliki broj različitih vrsta riječi a najviše:
- imenica: Brčak (stanovnik), igralište (mjesto nakojem se nešto zbiva), kućerina
(augmentativi), balkončić (deminutivi), brzina (mislene imenice), klasje (zbirne imenice)...
- pridjeva: loptast, krilat, crvljiv, valovit...
- glagola: bolovati, vidjeti, kucnuti...

Zadatak za učenike-ice

1. Odredi sufiks u sljedećim imenicima i rasporedi ih prema značenjskim skupinima kojima

pripadaju: višnjik, slušateljstvo, prljavština, novinarstvo, Sarajlija, Bratunčanin, Dobojlija,
junad, željezara, ciglana, brijačnica, strahota, trbušina, repina, rebarce, klupica, puteljak?

Da li znaš?
„U tvorbi riječi sudjeluje blizu 800 sufiksa, od čega je oko 500 imeničkih, oko 150
pridjevskih, pedesetak glagolskih i dvadesetak priloških; prefiksa je desetak puta manje
nego sufiksa.“(Dževad Jahić, Gramatika bosnskoga jezika, str. 306)

INFORMACIJA 2

Nastavci koje dodajemo ispred osnovne riječi ili korijena nazivaju se prefiksi
(praeffigere-dometnuti). Tvorba riječi pomoću prefiksa naziva se prefiksalna tvorba.
od-govor, u-pis, raz-govor, do-ček, pro-čitati
Zadatak za učenike-ice

1. Popuni tabelu traženim podacima.

Izvedena riječ Prefiks

predznak
nejak
ponoć
podebeo

INFORMACIJA 3

SLAGANJE je način tvorbe u kojem spajamo dvije riječi u jednu. Ponekad se riječi samo
spoje, a u nekim slučajevima povezuje ih spojni vokal o ili, rjeđe e. Nove riječi koje
dobijamo slaganjem nazivaju se složene tvorenice (složenice).
U sastavu složenica uvijek prepoznajemo najmanje dva korijena ili dvije proste riječi.
crn + o + kosa = crnokosa, kuć + e + vlasnik = kućevlasnik

Spojni vokal a ili e koji spaja dvije riječi naziva se interfiks (spojnik).

Srastanje je takva tvorba pri kojoj bar dvije osnovne riječi, zadržavajući u cijelosti svoj
oblik, srastaju u jednu. Tako nastale riječi nazivaju se sraslice i u njima nema interfiksa:
dangubiti, trideset...

Postoje i složenice koje su nastale od dviju riječi koje nisu potpuno srasle u jednu cjelinu.
Između sastavnih dijelova pišemo crticu. Ovakve složenice nazivaju se polusloženice. U
polusloženicama svaka je riječ zadržala svoj akcent.

Zadatak za učenike-ice

1. Prepiši tabelu u svesku i razvrstaj složenice prema vrsti riječi od kojih su sastavljene:
autogol, palidrvce, sladoled, zimzelen, vrtirep, sluzokoža, dvosmislen, zubotehničar,
dobrotvor, desetogodišnjica, punoljetan, plavokosa, prvoligaš, vucibatina,
golosjemenjača, novogradnja, troskok, nosorog, vinograd, djelokrug, ugljenokop,
vodokotlić, gradonačelnik, zlopamtilo, vodopad, vjetrokaz, rodoljub, kažiprst,
dvokrilni.

imenica-imenica imenica-pridjev imenica-glagol imenica-broj

INFORMACIJA 4

KOMBINIRANA TVORBA RIJEČI je ona u kojoj nove riječi nastaju istovremeno i

postupkom izvođenja (dodavanjem prefiksa i sufiksa) i slaganjem (spajanjem dviju
riječi).
niz-brd-ica = nizbrdica
pod-lakt-ica = podlaktica
Tvorenice možemo dobiti dodajući i prefikse i sufikse. Tvorba riječi pomoću prefiksa i
sufiksa naziva se prefiksalno-sufiksalna tvorba.

Tvorenice možemo dobiti slaganjem dva korijena i izvođenjem.

interfiks sufiks interfiks sufiks
↓ ↓ ↓ ↓
vatr-o-gas-ac = vatrogasac konj-o-krad-ica = konjokradica
↑ ↑ ↑ ↑
tvorbena tvorbena tvorbena tvorbena
osnova 1 osnova 2 osnova 1 osnova 2

Zadatak za učenike-ice

1. Objasni kako su nastale sljedeće riječi: primorje, nadvožnjak, pošumljen, Posavina,

Podrinje, očevidac, oštroumlje, rukovodilac.

INFORMACIJA 5

Tvorba riječi preobrazbom je način tvorbe u kome nastaju nove riječi tako što se jedna vrsta
riječi pretvara u drugu vrstu bez ikakve promjene svoga oblika.
1. Poimeničenje (supstantivizacija) je preobrazba riječi u imenicu. Poimeničenjem su
nastala i imena pojedinih država (Turska, Grčka, Hrvatska...), mjesta (Visoko, Srednje,
Kotorsko...), nadimci (Crni, Gizdava, Brzi...) itd.
2. Preobrazba neke vrste riječi u pridjev naziva se popridjevljenje (adjektivizacija).
Najčešće se u pridjev preobražavaju glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli.
On je član putujućeg pozorišta.
3. Popriloženje (adverbijalizacija) je preobrazba riječi u prilog. Popriloženje je najčešće
kod imenica i zamjenica u nekom padežu s prijedlogom. Dan uoči praznika bio je
kišovit. (Gledaj me u oči.)
4. Povezničenje (konjukcionalizacija) je preobrazba riječi u veznik. Povezničenjem se u
veznike preobražavaju različite prijedloško-padežne konstrukcije. Ne idi gdje nisi
pozvan. (Gdje si bio?)
5. Poprijedloženje (prepozicionalizacija) je preobrazba riječi u prijedlog.
Došla je mjesto brata. (To mjesto je lijepo.)
Zadatak za učenike-ice

1. Zaokruži slovo ispred svake rečenice u kojoj postoji riječ koja je nastala preobrazbom.
Podvuci tu riječ.
a) Mnogo se radujem nastupajućim praznicima.
b) Uživala je kupajući se u moru.
c) Bivši prvaci su ponovo na takmičenju.
d) Ivica i Marica su zalutali u šumi.
e) Zalutali dječaci su se brzo snašli.
f) Toga dana sve mi je krenulo nizbrdo.
g) Niz brdo se kotrljala velika lopta.

INFORMACIJA 6

Riječi nastaju i SKRAĆIVANJEM. Iako su nastale skraćivanjem složenih pojmova, složene

skraćenice ponašaju se uobičajeno kao i sve druge imenice, dekliniraju se i imaju rod.
Postoje tri uzorka skraćivanja riječi u našem jeziku: uzorak početnih slova, slogovni uzorak
i mješoviti uzorak.
1. Uzorak početnih slova (Skraćivanje se vrši tako što se uzimaju prva slova svake riječi.)
MUP (Ministarstvo unutrašnjih poslova)
SAD (Sjedinjene Američke Države)

2. Slogovni uzorak (Skraćivanje se vrši uzimanjem prvih slogova svake riječi.)

NAMA (Narodni magazin)

3. Mješoviti uzorak (Skraćivanje se vrši tako što se uzimaju prva slova i prvih slogova.)
FAMOS ( Fabrika motora Sarajevo)

Zadatak za učenike-ice

1. Napiši skraćenicu za: Auto-moto savez Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina,

Željezničko transportno preduzeće, Federalna radio-televizija
ZAVRŠNI DIO ČASA (5-10 MINUTA)
Ponoviti načine tvorbe riječi u bosanskom jeziku.

Iskaži svoj doživljaj časa licem osjećanja.

Radost Ne smijem da se izjasnim

Tuga

Dosada
Ravnodušnost Ljutnja
.
Literatura

1. Antoš, Antoš (1974). Osnove lingvističke stilistike. Zagreb: Školska knjiga.

2. Belić, Aleksandar (1973). Istorija srpskohrvatskog jezika. Beograd: Naučna knjiga.
3. Bulić, Refik, Šator, Muhamed (2001). Naš jezik I. Tuzla: Bosanska riječ.
4. Bulić, Refik (1999). Rječnik pravopisnih, obličkih i akcenatskih nedoumica u
standardnome bosanskom jeziku. Tuzla: Bosanska riječ.
5. Gordon, Tomas (2003). Kako biti uspješan nastavnik. Beograd: Kreativni centar.
6. Grupa autora (2007). Rječnik bosanskoga jezika. Sarajevo: Institut za jezik.
7. Halilović, Senahid (1991). Bosanski jezik. Sarajevo: Biblioteka Ključanin.
8. Halilović, Senahid (1999). Pravopis bosanskoga jezika. Zenica: Dom štampe.
9. Isaković, Alija (1996). Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku. Sarajevo:
Svjetlost.
10. Jahić, Dževad, Halilović, Senahid, Palić, Ismail (2000). Gramatika bosanskoga jezika.
Zenica: Dom štampe.
11. Jahić, Dževad (2010). Rječnik bosanskoga jezika (I, II tom). Sarajevo: Bošnjačka
asocijacija 33.
12. Katnić-Bakaršić, Marina (2000). Lingvistička stilistika. Prague, Budapest: Open
Society Institute, Center for Publishing Development Electronic Publishing Program.
13. Kols, M, Vajt, Č. (2000). Naučite da učite. Beograd: Kreativni centar.
14. Klaić, Bratoljub (1966). Veliki rječnik stranih riječi i izraza. Zagreb: Zora.
15. Minović, Milivoje (1974). Uvod u nauku o jeziku. Sarajevo: Zavod za izdavanje
udžbenika.
16. Pašić, Nedžad (1996). Metodika nastave bosanskoga jezika i književnosti. Tuzla:
Bosanska riječ.
17. Samardžija, Željko (1995). Leksikologija. Zagreb: Školska knjiga.
18. Stanojčić, Živojin (1996). Morfologija, sintaksa i frazeologija. Beograd.
19. Stevanović, Marko (2000). Modeli kreativne nastave. Pula: RiS.
20. Šipka, Danko (1998). Leksikologija i srodne discipline. Novi Sad.
21. Šipka, Milan (1981). Priče o riječima. Sarajevo: Svjetlost.
22. Škaljić, Abdulah (1973). Turcizmi u srpskohrvatskom / hrvatskosrpskom jeziku.
Sarajevo: Svjetlost.