res�van . z�. tu stvar� Petar II mu o�ig9_vara ci.

a je spreman sići u Dobrotu, na­

zna�avaJ1:�1, !Ilu . tacai: dan, smatraJuc1 to mJcsto pogodnim za njihov susret
što Je Ivacic i pnhvat10.
Ne navodi se sastay dele�acija �ojc �� oni pr�clvodili, ali je izvjesno da
su �4. VIII 1838. godi.1!e Pc�ar �I 1 Ivac1c.. sas�al.1 u Dobroti 1 načelno pri­
Sf:
hvat�!! da �e„sp_orna gran!�na p1t�nJa, u toku dalJnJeg rada na uspostavljanju
gramcne lm1Je 1zmedu dv1Je zemlje mogu rješavali samo pregovinma.
O sast�nku u Dobroti austrUski izvori nijcsu zabilježili nikakvu proto­
kolarnos!·, M1. o tom.e sast�r:iku znamo na osnovu dva Vladičina .uzastop.na pi­
sm.� Gag1cu . Ue?no Je. s kraJa avgusta\ a drugo od 5. septembra iste goame) u
koJ1ma �u JavlJa da Je sp�razum ? miru. s aus.trij�k9m, sta�om ,postignut. Iz
�rugog pisma tek razaznaJemo da Je o svim poJedmcamm pitanJ1ma b1la_pos­
�1gnuta �smena saglasnost. Tek .
na osnovu jec.fnog ne mnogo docnijeg Gagi­
cev<?g p�sma P�tru II (od 16 IX) saznajemo da su stavovi sporazuma bili for­
�uhsan1 u obhku. koncpeta, na osnovu kojeg je u Beču bio sačinjen prečišće­
m Je�t ugovora 1 nakna�_�o u_pućen o":lasćen}m zastupnicima dviju prego�a­
r�c�h strana d� g� potp1�u . Osnov�,_a !nte!)CiJ� Dobrots.k9g u�ovora o miru
bila Je da s� da.lJnJI spo,,1:'1 oko gramcmh p1tanJa mogu rJcsevatt samo putem
pregovora, sto Je 1sklJuc1valo svaku upotrebu sile.

Nastavak radr1 a.ustrij�ko-crnogo,:fike sraničlze k01nisije i

posrednički dopnnos ntskog e1nLSara Cevkbza
na postizanju sporaziuna o razgraničenju
Postizanjem sporazuma o miru u Dobroti, kojim se dijalog označava
kao jedino konstruktivan način prevladavanja i razrješavanja graničnih spo­
rova, zakoračila se u novu fazu rada na razgranicenju između Vladikata
Crne Gore i Austrije. Petar II je stoga mogao sa zantmm olakšanjem da po­
ruči Gabrijelu Ivačiću (24. IX 1838) da su sve. crnogorske nekretnme u diJelu
crmničko-paštrovske granice evidentirane, pa mu predlaže, ako je moguće
da se njih dvojica u pnsustvu i ostalih članova zajedničke Komisije za razgra­
n!čenLe, sa�.ta�u 29�. �f:ptembra . na Brajićima ra9i �porazu!Ilijevanja o dalj­
nJem sto shJed1. Ivac1c Je, međutim, morao da se 1zvm1 Vlad1ci zbog nemogu­
ćnosti da udovolji nj�govom __zaht�jvu, -��og odsustva g�avnog eksperta aus­
trijskog dijela Kom1s1Je Oreskovca koJI Je zbog pogorsanoga zdravstvenog
stanja otputovao na ljekarski pre,_gle� u Dub!oni. k. Ka.ko su kod Oreškovića
bili u pitanju simptomi neko� sloz<?.mJeg_obolJenJa, on Je u o�t9bru 1838. go­
dine morao da otputuje u Bec !)8 hJecenJe: S druge strane, b1? Je to r�zlog da
Mješovita komisiJa za razgra�I<;�nJe prekme ��d �a neodređeno Y!IJeme, o
čemu je Vladika Petar Drugi tih dana obav1Jest10 konzula Gag1ca u Du-
brovniku.
Kako se saznaje� Or�š�ovi� je z�držan u Beču n� dužem !iječenju: I�
arhivskih hartija s.!? zat,1� v1d1 da Je r,�cetko!Il �839. g':)dme u Becu �?rav10 1
guverner Dalmac1Je L1hJenberg, koJI Je posJ�llo ?h�IJel'?g Oreškov1ca. Dal­
matinski namjesnik je tada, izmedu ost.afog, 1skor�st10 priliku da s� sa�tane s
ruskim vojnim diplomatskim predst�vmkom � Bccu, Ozereckovsk1m, 1 pove­
de_ razgovor o austrijsko-crn?gorsk1m odnosima. O t9m s�sre��. Ozereckov­
sk1 je 23. III 1839. godine p1sao . Petr� II, podvla�c�� da J� L1!1Jenberg top
prilikom s posebnim naglaskom govono � potrcl�! ocuvanJa '!1.1r� .na austnJ­
sko-crnogorskoj granici, u kojem pravcu ce austnJska strana c1mt1 potrebne
napore.
437