Analiza Buvinih vratnica

Buvine vratnice remek djelo su Andrije Buvine. Napravljene su 1214. godine te ih je biskup na dan sv.
Jurja blagoslovio točno u podne. Za izradu vratnica Buvina se koristio drvom hrasta, rogača i oraha. U
same vratnice izrezbario je 28 prikaza iz Isusova života čiji su okviri ukrašeni pleterom. Buvine se
vratnice zbog ekspresivnosti samih prikaza smatraju jednim od najznačajnijih ostvarenja hrvatske
romaničke umjetnosti.

Buvine vratnice prikazuju 28 prizora Kristov život od Navještenja do Uzašašća; na svakoj se vratnici
nalazi po 14 plitkih reljefa uokvirenih stazama s geometrijskim ornamentima. Prikazani motivi,
započinju s Navještenjem, a završavaju s Uzašašćem, na lijevoj su vratnici poredani kronološki odozgo
prema dolje, a na desnoj odozdo prema gore. U reljefima lijeve vratnice prikazani su prizori iz
Kristova ranog života, prije njegove žrtve: Rođenje, Tri kralja koja slijede zvijezdu, Poklonstvo
kraljeva, Pokolj nevine dječice, Bijeg u Egipat, Prikazanje u Hramu, Kristovo krštenje, Čudo u Kani
Galilejskoj, Iskušenje Kristovo u pustinji, Opsjednuti Gezarenac, Krist i Samaritanka, Ozdravljenje
slijepca, Uskrsnuće Lazarovo. Desne vratnice prikazuju kraj Kristova boravka na zemlji, njegovu smrt i
uskrsnuće. Krist koji šalje učenike, Kristov plač nad Jeruzalemom, Ulazak u Jeruzalem, Posljednja
večera, Pranje nogu, Molitva u Getsemanskom vrtu, Judina izdaja, Krist pred Pilatom, Bičevanje,
Razapinjanje na križ, Skidanje s križa, Polaganje u grob, Silazak u Limb i Uzašašće, čine drugi dio
reljefnog prikaza romaničkih vratnica.

Vratnice su danas vrlo cjenjene i smatraju se jednim od vrjednijih hrvatskih romaničkih djela. Često se
restauriraju te su u odličnom stanju. Može se reći kako nam je Buvina ostavio važan dio povijesti na
čuvanje kojeg smo uspjeli očuvati sve do dan danas.