FIZIOTERAPIJSKE VJEŠTINE

TEHNIKA MANUELNE LIMFNE

DRENAŽE

Svibanj 2020. Štefanija Opalin, bacc.physioth.

 TEHNIKA MLD

 Vrsta terapijske tehnike usmjerene na

uspostavljanje ravnoteže između tekućina u
organizmu, prvenstveno na limfu
 Utemeljitelj – danski biolog dr. Emil Vodder i
supruga Estrid – 1936. metoda prezentirana i
prihvaćena u Parizu
 Primjenjiva u fizikalnoj medicini, sportskoj
medicini i kozmetici
ODNOS TEKUĆINA U LJUDSKOM
TIJELU
 Ljudsko se tijelo sastoji od:
- Čvrste tvari  40%
- Vezivno-tkivne tekućine  14%
- Stanične tekućine  40%
- Krvne tekućine  5-6%
KARDIOVASKULARNI SUSTAV

 Krvotok je mreža krvnih žila koja

cirkulira prema srcu i plućima i od njih

 Krv kola neprekidno u zatvorenom sustavu

krvnih žila, prolazi kroz arterijski i venski dio,
a ovisno o tome gdje se nalazi obavlja svoj
transportni zadatak
ARTERIJSKI KRVOTOK
 Oksigenirana krv,
svijetlocrvene boje,
tjerana akcijom
srčane pumpe,
prema periferiji
donosi hranjive tvari
koje su potrebne
stanici
(arterije-arteriole-
arterijske kapilare)
VENSKI KRVOTOK
 Deoksigenirana ,
tamnocrvena krv
odvodi stanični
metabolički otpad
nakon obavljenog
metabolizma iz
periferije prema srcu ,
venski zalisci pomažu
dinamici kretanja
sprječavajući
povratak – reflux
(vene, venule, venske
kapilare)
KAPILARNA MREŽA ARTERIJA I
VENA
 Stjenka krvnih kapilara je polupropusna za
plazmu, male organske i anorganske
molekule
 Kako stanice moraju dobiti hranjive tvari na
vrijeme, tako je bezuvjetno potrebno da se
u određenom vremenu očisti njihova
životna okolina od otpadnih tvari
 Njihova životna okolina je VEZIVNO TKIVO u
kojima se one nalaze te je redovno
pročišćavanje istog u predviđenom ritmu nužno
za njihov život (ultrafiltracija-resorpcija)
STARLINGOVA RAVNOTEŽA

 Starling je još prije 100 godina istaknuo da pri

fiziološkim uvjetima na kapilarnoj membrani
postoji gotovo ravnotežno stanje, tj. količina
tekućine koja se filtrira iz arterijskih krajeva
kapilare gotovo je jednaka količini tekućine koja
je vraćena u cirkulaciju apsorpcijom
 Lagana neravnoteža odgovorna je za manju
količinu koja se na kraju vrati limfnim putem kao
dodatnim putem kojim tekućina može
protjecati iz intersticijalnih prostora u krv
LIMFNI TERET
 Količina otpadnih tvari metabolizma stanice koja se
mora odstraniti iz intersticija putem limfnog sustava
sastoji se od:

- proteina: 75-100 g/dan (50% proteina koji

cirkulira sistemskom cirkulacijom)
- voda: ultrafiltrat
- stanice: limfociti, bakterije, virusi, mrtve stanice
- masti i vitamina topivih u mastima

 Limfni sustav reagira na povećanje limfnog tereta

povećanjem limfnog rada i aktivnosti motoričke
funkcije limfnih žila
ANATOMIJA LIMFNOG SUSTAVA

 LIMFNE ŽILE: - kapilare

- prekolektori
- klektori
- ogranci

 LIMFNI ORGANI: - limfni čvorovi

- timus
- slezena
- tonzile
- Peyerove pločice
LIMFA
 Ne cirkulira kao krv,
već protječe samo u
jednom smjeru tako
da iz vezivnog tkiva
ulazi u limfne kapilare,
protječe limfnim
žilama, ulazi u limfne
čvorove u kojima se
pročišćava i kao takva
prelazi u venski dio
krvotoka da bi
napustila organizam
putem bubrega i
mokraćnog sustava
LIMFNE KAPILARE

 Formiraju pleksus kroz cijelo tijelo

 Građene su od endotelnih stanica i sadrenih
filamenata
 Šireg su promjera od krvnih kapilara
 Imaju sposobnost apsorpcije intersticijske
tekućine prema potrebi
 Nema zalistaka unutar kapilara
PREKOLEKTORI

 Vode limfnu tekućinu u šire

transportne limfne žile

 Sadrže glatke mišićne stanice i zaliske

KOLEKTORI

 POVRŠINSKI: koža i potkožno tkivo

 DUBOKI: subfahcijalno – dreniraju mišiće,
zglobove i ligamente
 Transportne limfne žile s troslojnom stjenkom
(tunica intima, media i externa)
 Zaliscima sprječavaju povratak tekućine i
osiguravaju prijenos limfe od distalnog prema
proksimalnom
 LIMFANGIOM – dio između distalnog i
proksimalnog zaliska čijom se unutarnjom
kontrakcijom prenosi limfa
LIMFNI OGRANCI

 Lijevostrano smješteni prsni limfovod –

DUCTUS THORACICUS promjera 2-5 nm,
dužine oko 40 cm i ulijeva se lijevo
supraklavikularno u venski kut (spoj v. jugularis
interne i v. subklavije)
 Skuplja limfu iz područja lijeve strane glave, lica,
vrata, lijeve strane prsnog koša, srca, lijeve
ruke, abdomena i oba donja ekstremiteta
 U abdominalnom dijelu ima vrećasto proširenje –
cisterna chyli
 Desnostrano smješteni DUCTUS
LYMPHATICUS DEX. ulijeva se u desni
venski kut supraklavikularno
 Skuplja limfu iz područja desne strane glave,
lica, vrata, desne strane prsnog koša i desne
ruke
 Dr. Vodder lijevi i desni venski kut
naziva TERMINUSIMA ili terminalnim
utocima
limfne tekućine i u MLD im posvećujemo
posebnu pažnju
 LIMFNI ČVOROVI
 Nakupine limfatičkog tkiva opkoljenih vezivom,
služe kao filtri i rezervoari limfe, odnosno kao pravi
krvni organi za stvaranje stanica leukocitnog reda
– LIMFOCITA
 Veličine su 2-30 mm (okrugli, ovalni, graholiki,
bubrežasti)
 Imamo ih 600-700; najviše ingvinalno,
aksilarno, kubitalno, submandibularno,
retroaurikularno, vratno, intratorakalno i
intraabdominalno
 U njima se 40% limfne tekućine zgusne
 DINAMIKA LIMFNE TEKUĆINE
 Pored rada limfnih zalistaka kretanje limfe našim
tijelom pospješuje:

- kontrakcija skeletnih mišića

- gibanja zglobova
- pulsacija okolnih arterija
- pokreti dijafragme kod disanja
- promjena intratorakalnog i intraabdominalnog tlaka
- negativni tlak u centralnim venama
- vanjski tlak u MLD
LIMFNA INSUCIJENCIJA

 Za razliku od LIMFNE FUNKCIONALNOSTI,

gdje je transportni kapacitet veći od limfnog
tereta, LIMFNA INSUFICIJENCIJA je stanje
gdje je transportni kapacitet manji od limfnog
tereta
 Posljedica takvog stanja je pojava EDEMA
kojeg definiramo kao pojačano nakupljanje
limfe u intersticijskom prostoru intra i
ekstracelularno
UZROCI LIMFNE
INSUFICIJENCIJE
 Nedostatak kretanja
 Neujednačena aktivnost
 Preopterećenje (općenito)
 Hladnoća koja blokira limfni tok
 Mehaničke prepreke (operacije, zračenja,
ozljede)
 Slabost limfnih žila
OPĆA PODJELA LIMFNIH EDEMA

 PRIMARNI: nedovoljni broj limfnih žila s

posljedičnim insuficijentnim limfnim
sustavom (limfedem congenita, praecox i
tarda)
 SEKUNDARNI: sadrži tekućinu bogatu
proteinima do 4 %, što ga čini vrlo podatnim
za MLD, a posljedica je operacija, povreda,
zračenja ili infekcije limfnog sustava
VRSTE EDEMA
 LIMFOSTATIČKI EDEMI:

- posljedica je mehaničke insuficijencije organskog

ili funkcionalnog podrijetla
- najčešće indikacijsko područje za MLD
- u kliničkoj praksi nalazimo ih kao limfostatičke edeme
velikog volumena i posljedica su radikalnih operacija sa
posljedičnim odstranjenjem regionalnih limfnih čvorova
ili lokalnog karaktera kao posljedica traume, operacije,
simptomatskih bolesti CNS-a ili perifernih živaca, upalnih
reumatskih oboljenja, degenerativnih oboljenja, lokalni
edemi stjenke žila i venozni edemi te lokalnih kroničnih
upala u respiratornom traktu
 LIMFODINAMIČKI EDEMI:

- nastaju kod prevelikog limfnog

opterećenja u tkivu koji limfni sustav nije u
stanju transportirati

- posljedica su oboljenja bubrega, srca ili

bolesti vena
 IDIOPATSKI LIMFNI EDEMI:

- pojavljuju se povremeno, u potpunosti

nerazjašnjenog uzroka s pretpostavkom da
su posljedica pojačane permeabilnosti
stjenke krvnih žila
 INSUFICIJENCIJA SIGURNOSNOG VENTILA:

- RELATIVNA FORMA kad će se limfni

edem povećati jer limfni sustav nije u stanju
savladati limfno opterećenje

- APSOLUTNI OBLIK kad se transport limfe

sasvim zaustavi i dolazi do teških oštećenja i
nekroze
APSOLUTNE KONTRAINDIKACIJE MLD

 Maligni procesi
 Metastaze malignih tumora
 Madeži nepoznate etiologije
 Febrilna stanja
 Aktivna tuberkuloza
 Akutna tromboza
 Menarhe
 Akutne upale
PRAVILA I SPECIFIČNOSTI
IZVOĐENJA MLD
 Pritisak prstiju ne prelazi 30-40 mm Hg pa je aktivna hiperemija znak prejakog
pritiska
 Svaki pokret sastoji se od nulte faze pritiska prstiju, a povećava se, smanjuje i
usmjerava bez trzaja i prekida
 Tempo je diktiran fiziološkim pulsiranjem limfnih žila, odnosno radom limfnih
zalistaka
 Prvo se obrađuju proksimalni, a zatim distalni dijelovi tijela, kako bi se ispraznili
proksimalni limfni putevi i omogućili dotjecanje limfe iz distalnih dijelova
 Redoslijed pokreta je zadan i ne mijenja se te se pokreti ritmično ponavljaju 5-7
puta , bez kontaktnog sredstva
 Nikad ne dreniramo cijelo tijelo zbog opterećenja venskog sustava u koji se
limfni ulijeva
 MLD djeluje smirujuće, jer inhibira simpatikus i aktivira parasimpatikus- balans
vegetativnog živčanog sustava
 Evaluacija mjerama cirkularnosti inicijalno i finalno
 Postupak MLD traje 30-45 min, a ako na pacijentu primijetimo da se znoji,
postaje tahikardan ili pocrveni, postupak prekidamo
POKRETI TEHNIKE MLD
 GLAĐENJEM započinjemo i završavamo tretman, njime
uspostavljamo kontakt s bolesnikom te praznimo površinske vene
 STOJEĆI KRUŽNI POKRET gdje se ispruženi prsti, osim palčeva
cijelom površinom priljubljuju na mjesto obrade, a motilitet kože i
potkožnog tkiva omogući usmjeravanje i opuštanje kružnog pokreta
 CRPEĆI ILI POKRETI PUMPANJA izvodi se u ručnom zglobu s
dlanom okrenutim prema dole, dlan i svi prsti su u kontaktu s kožom,
a ručni zglob izmjenjuje poziciju iz palmarne u dorzalnu fleksiju
 ZAGRABNI POKRET ILI POKRET DAVANJA gdje je dlan okrenut
prema gore, a izvodi se rotiranjem ručnog zgloba iz položaja ulnarne
u radijalnu devijaciju
 ZAOKRETNI POKRET gdje se ručni zglob odiže, spušta i zakreće kod
obrade velikih površina, a kod obrade malih površina, npr. dorzum
dlana, stopala, zglobnih površina ili jama, zaokretni pokreti
palčevima imaju dominantno mjesto