BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova
Federalno ministarstvo unutarnjih poslova
POLICIJSKA AKADEMIJA
SARAJEVO

POLAZNIK: Klapić Emir

ZAVRŠNI RAD

PREDMET: Poslovi policije i pravila ponašanja

TEMA: Pozorničko patrolna djelatnost (upućivanje i smjenjivanje pozornika)

PREDMETNI NASTAVNIK: mr. iur. Sanin Čolić

Datum: 06.12.2023.godine
SADRŽAJ:

1 UVOD..................................................................................................................................1

2 POZORNIČKA I PATROLNA DJELATNOST.................................................................2

2.1 Rejonizacija i pozornički rejoni...................................................................................3

2.1.1 Rejonizacija...........................................................................................................3

2.1.2 Pozornički rejoni...................................................................................................5

2.1.3 Primjer pozorničnik i patrolnih rejona PS Živinice..............................................7

2.2 Sistem pozorničkih smjena i operativna pokrivenost.................................................12

2.3 Radno mjesto pozornika i patrola...............................................................................13

2.4 Ustaljivanje pozorničke i patrolne djelatnosti............................................................16

2.5 Pripreme za pozorničko-patrolnu dužnost..................................................................17

2.6 Način kretanja na pozorničkom rejonu......................................................................19

2.7 Taktička orijentacija i operativno-preventivna usmjerenost pozornika i patrola.......20

2.8 Smjenjivanje pozornika...........................................................................................22

2.9 Kontrola pozorničke i patrolne djelatnosti.................................................................23

2.10 Uputstvo o radu rukovodica smjene...........................................................................24

3 ZAKLJUČAK...................................................................................................................26

4 LITERATURA.................................................................................................................27

5 PRILOZI...........................................................................................................................29
 1 UVOD

U poslјednje vrijeme sve se manje pažnje posvećuje suštinskoj (osnovnoj) policijskoj

djelatnosti koja se odvija na sigurnosnom sektoru. Ovo smatramo potpuno neopravdanim jer
svi policijski poslovi se upravo odvijaju na sigurnosnom sektoru i bez efikasnog postupanja
policije na njemu, nemoguće je očekivati uspješno sprečavanje kriminaliteta. Policijska
organizacije nije u mogućnosti da se na efikasan način bavi sprečavanjem kriminaliteta
ukoliko zapostavi svoju djelatnost na sigurnosnom sektoru. Sigurnosni sektor predstavlјa
centralni element policijskog djelovanja i mjesto gdje se odvija najvažnija policijska
djelatnost, mjesto gdje se stvaraju i ispolјavaju rezultati policijskog rada. U ovom radu pažnja
je usmjerena na djelatnost policije na sigurnosnom sektoru kako bi se ukazalo na veliki značaj
pozorničke i patrolne djelatnosti u funkciji prevencije kriminaliteta.

Cilj ovog rada jeste da prikaže značaj pozorničko patrolne djelatnosti kao i značaj samih
pozornika, te postupke upućivanja i smjenjivanja pozornika, pri čemu je korištena stručna
domaća i inostrana literatura. Glavni ciljevi patrolne djelatnosti se definišu kroz prevenciju
kriminalnih aktivnosti, istragu prekršaja i drugih prijava, te osiguravanje svakodnevnog
provođenja zakona u zajednici. Rad treba da bude jasan svakom čitaocu, da približi podatke o
načinu djelovanja patrola i pozornika, načinima njihovog usmjeravanja i smjenjivanja. Imao
sam priliku da razgovaram sa nekoliko policijskih službenika Policijske stanice „Istok“ u
Tuzli, s osvrtom na to da mi objasne svoj rad i zadatke koje dobiju na izvršenje. Osnovni
zadatak ovog rada jeste da sagleda pojmove zadataka i značaja patrolne djelatnosti u okviru
cjelokupnog posla. Djelatnost se obavlja od strane pripadnika policije u uniformi i ovlaštenja
se primjenjuju samo na osnovu uslova propisanim zakonom i na način određen pravilima
službe.

1
 2 POZORNIČKA I PATROLNA DJELATNOST

Patrola (eng. patrol < franc. patrouille prema patrouiller. gaziti po blatu)je izviđačka akcija
kojom se vrši nadzor nad nekim područjem i brine se za njegovu sigurnost. Ovaj izraz se prvi
put javio u Francuskoj u 16.vijeku i podrazumijevao je ljude koji su bili zaduženi za
obilaženje noćnih straža što je tad značilo patrouille ili gaženje po blatu. U policijskim
službama, patrole se sprovode od strane uniformiranih policajaca na određenom dodijeljenom
geografskom području koje oni izviđaju jer policijske patrole moraju biti u neposrednoj
blizini građana radi što veće i bolje efikasnosti. Zbog toga se one najviše i vide u javnosti, jer
vrše kontrolu prometa, sprječavanje kriminalnih radnji, hapšenja prekršitelja zakona i slično.
Pozorničko patrolna djelatnost se generalno ne bi trebala olako shvatati, kao isključivo
održavanje javnog reda i mira ili pasivno čekanje na neki neuobičajen događaj, nego je ona
usmjerena na sve izvore opasnosti i ugroženosti, na izvore opasnosti od kriminalnih i drugih
događaja, ali je usmjerena i prema već izvršenim kriminalnim ili drugim štetnim događajima i
radnjama. Operativno-preventivna aktivnost u sklopu zaštite društva je primarni ali ne i jedini
cilj i zadatak te djelatnosti, što će se i vidjeti kasnije u ovom radu. Priroda pozorničke i
patrolne djelatnosti je takva da se u njoj isprepliću elementi prevencije i zaštite društva,
operativne kontrole, kriminalističke i prekršajne obrade, a ne samo ispravna operativno-
taktička usmjerenost. Razlog je taj što su patrole i pozornici na terenu, tj.na samom izvoru
pojava i dešavanja. Na taj sadržaj i strateški pravac pozorničko-patrolnog oblika djelatnosti
treba upozoriti bar općenito, u općim crtama, da bi se mogli izbjeći nesporazumi do kojih
ponekad dolazi i dolazilo je u prošlosti. Konkretni oblici i pravci operativne djelatnosti će se
dalje obraditi u narednim poglavljima rada. Imaju se na umu prikladni taktički kriteriji i
taktičke situacije, jer je domet policije pri obavljanju pozorničke djelatnosti donekle taktički i
ograničen obzirom na karakter njihovog javnog djelovanja i uniformu.

2
2.1 Rejonizacija i pozornički rejoni

2.1.1 Rejonizacija

Rejonizacija podrazumijeva teritorijalnu podjelu nekog lokalnog područja. Područje

općinskog organa unutrašnjih poslova ili područje stanice javne sigurnosti ili stanice policije
se prema teritorijalnom principu organizovanosti, dijeli na određeni broj teritorijalnih sektora,
a sektori se dalje dijele na određen broj pozorničkih i patrolnih rejona ili samo patrolnih
rejona (ukoliko se na njima ne obavlja pozornička djelatnost). Teritorijalni sektor obuhvata
područje jedne ili više mjesnih zajednica. Veličine teritorijalnih sektora se određuju prema
veličini i drugim osobinama mjesnih zajednica koje obuhvataju, zatim prema broju i značaju
objekata, gustini naseljenosti, stanju javnog reda i mira, vrsti, broju i učestalosti počinjenih
krivičnih djela i prekršaja, frekvenci saobraćaja te drugim faktorima koji su bitni za javnu
sigurnost.1 Po tome, teritorijalni sektor treba predstavljati određenu zaokruženu cjelinu te
jedinstvenu i međusobno povezanu problematiku, tako da se može uspješno operativno
pokrivati od strane operativnog sistema u jačini od jednog odjeljenja (pozorničko-patrolnog
sektora) čiji broj varira zavisno od operativne pokrivenosti koju je vremenski i prostorno
potrebno ostvariti. Određivanje teritorijalnog sektora u granicama jedne mjesne zajednice je
izuzetak a ne pravilo. Često se dešava da se čak i jedan patrolni rejon često proteže na
nekoliko malih mjesnih zajednica. Pozorička, patrolna i drugi oblici operativnih djelatnosti u
teritorijalnom sektoru su objedinjene i rukovođene od strane vođe sektora, u skladu sa
uputama i naređenjima nadležnih rukovodilaca. U teritorijalnom sektoru tj. njegovim
granicama se obavlja i pozorničko-patrolna a i druge vrste općih operativnih djelatnosti
(detektivski oblik djelatnosti), koji se u nekim većim organima javlja kao međustepen između
pozorničko-patrolnog i specijalističkog oblika djelatnosti. Proces određivanja teritorijalnih
sektora pokazalo se kao veoma racionalan oblik teritorijalne organizovanosti, u mnogim
organima koji su ih primijenili, tako da to nije samo isključiva podjela lokalne regije na
rejone. Vrlo je teško postići ustaljivanje patrolne djelatnosti na samo jednom patrolnom
rejonu, i zbog toga što nema dovoljno kadra za to a i zato što nije moguće određene patrolne
rejone permanentno operativno pokrivati po sistemu smjena. S druge strane, ustaljivanje u
granicama nekog teritorijalnog sektora je realno i svrsihodno. Također, kad bi se uključio
1
Masleša, R. (1999). Policija i društvo. Sarajevo: Fakultet kriminalističkih nauka, str. 34.
3
određen broj operativnih radnika iz građanskog odjela u rad u teritorijalnom sektoru, postigla
bi se veća operativnost u radu, ne bi više bio aktuelan kancelarijski tip rada, ostvarila bi se
bolja i potpunija radna integracija svih vidova djelatnosti, osigurao bi se grupni ekipni rad u
složenijim slučajevima, podijelili bi se radni zadaci i prema kriterijima stručnosti i prema
drugim taktičkim kriterijima. To opet ne znači da svi organi unutrašnjih poslova, pogotovo
kada se radi o manjim organima, moraju tu općeoperativnu djelatnost decentralizovati do
nivoa teritorijalnih sektora. Poželjno je i moguće (u malim organima je to i jedino moguće),
da i pripadnici policije u određenim taktičkim situacijama obavljaju određene službene
poslove i zadatke u građanskom odijelu (u situacijama kada uniforma, zbog svoje upadljivosti
i prepoznatljivosti, otežava ili onemogućuje uspješno izvršenje određenih zadataka). Tada,
određen broj operativnih radnika u civilu djeluje na nivou stanice policije, tj. stanice javne
sigurnosti ili na nivou organa u prigodnoj organizacijskoj jedinici, što zavisi od kadrovske
strukture i organizacijskog nivoa te veličine pojedinih tih organa. Ali treba imati na umu da
teritorijalni sektori moraju biti zastupljeni u lokalnoj teritorijalnoj podjeli svih općinskih
organa unutrašnjih poslova.

Teritorijalni sektor u cjelini obuhvata područje određenih mjesnih zajednica, tako da se

područje te mjesne zajednice uopšte ne dijeli. Razlog je što su mjesne zajednice dobile veoma
važne uloge u novim političkim sistemima. Mjesna zajednica je i bitan faktor u zaštiti društva
i okoline, pa je u sigurnosnom smislu treba tretirati kao neku cjelinu.2

Patrolni rejon također obuhvata (ukoliko je moguće) jednu ili više manjih mjesnih zajednica u
cjelini (u granicama teritorijalnog sektora). Zato treba voditi računa da područje jedne mjesne
zajednice ne potpadne pod druge različite patrolne rejone, osim pod uslovom da važniji
sigurnosni kriteriji ne opravdavaju drugačije određivanje patrolnih rejona (u slučaju veličine i
konfiguracije terena, zbog prirodne ograničenosti-omeđenosti, povezanosti nekih punktova i
puteva i sl.). Tako što se uklapaju u sistem, organi unutrašnjih poslova analitički prate i
proučavaju sigurnosnu politiku i problematiku te na nivou mjesne zajednice pružaju i
omogućavaju stručnu i druge vrste pomoći i predlažu preduzimanje novih mjera. Teritorijalni
sektori, patrolni i pozornički rejoni se određuju od strane rukovodioca općinskog organa
unutrašnjih poslova, na obrazložen prijedlog rukovodioca operativnih organizacijskih jedinica
koje obavljaju pozorničko patrolnu u druge vrste operativne djelatnosti na užem lokalnom
području.

2
Petrović, B., Čolić, S. (2023). Policijska ovlaštenja i operativno taktičke radnje. Tešanj: Planjax komerc, str.45.
4
2.1.2 Pozornički rejoni

Sama pozornička djelatnost je takva da podrazumijeva obavljanje u gradovima, industrijskim

centrima i pojedinim turističkim naseljima. Pozornički rejon obuhvata određen broj ulica,
dijelove ulica ili trg sa okolnim ulicama, a također može da obuhvati samo jedan veliki
objekat ili prostor koji pripada tom objektu (npr.željeznička stanica, autobuska stanica,
brodske luke, pristaništa...). Veličina nekog pozorničkog rejona se određuje tako da jedan
pozornik postigne mogućnost da u kratkom vremenskom periodu ostvari potpuni pregled
terena i da može uspješno obavljati pozorničku dužnost (u skladu sa stepenom ugroženosti
nekih objekata, prostora i sredina). Tu djelatnost u pozorničkom rejonu, u pravilu obavlja
samo jedan pozornik, ali u slučaju kritičnog perioda može se odobriti pojačanje od još jednog
(tzv.udvojeni pozornici) ili više pozornika.

Razmještaj, ukupan broj, granice i veličina pozorničkih rejona se utvrđuju na osnovu

prethodne procjene i analitičkih pokazatelja o stepenu ugroženosti različitih dijelova grada, ili
naselja, ulica, trgova, objekata u njima, zatim na osnovu gustine naseljenosti frekvencije
saobraćaja, broju, učestalosti i vrsti krivičnih djela, prekršaja javnog reda i mira, te ostalih
činjenica koje su važne za javnu sigurnost. Nije prihvatljivo da se broj pozorničkih rejona
utvrđuje prema trenutnoj popunjenosti sistematiziranih radnih mjesta, nego isključivo prema
navedenim sigurnosnim kriterijima.3 Ako dođe do deficita u operativnim kadrovima i samim
tim privremene nemogućnosti odgovarajućeg stepena operativnog pokrivanja pozorničkih
rejona, to treba poslužiti kao jedna osnova za bržu popunu upražnjenih radnih mjesta, pa čak i
za izmjene sistematizacije radnih mjesta i to kad se utvrdi da je pozornička djelatnost na
nekom mjestu prijeko potrebna i da je nije moguće nadomjestiti patrolnom djelatnošću. Kod
utvrđivanja broja, razmještaja, veličine pozorničkih rejona ne treba u potpunosti slijediti
primjere iz prethodnih perioda, kada su se pozornički rejoni određivali isključivo u užem
dijelu grada tj. u centru, gdje je bio skoncentrisan sav gradski život, a više se zanemarivao
periferni dio grada koji se posmatrao kao suburbana ili seoska sredina. Treba imati na umu da
se danas na periferiji sve više i više razvijaju nova gradska naselja s dosta složenom
sigurnosnom problematikom.

3
Perić, V. (1987). Oblici operativne djelatnosti Službe javne sigurnosti. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih
poslova, str. 55-56.
5
Pri tome, polazeći od jedinstvene sigurnosne procjene za cijelo područje grada ili naselja,
treba da se izvede komparativna procjena gdje se eventualno može dio pozorničke djelatnosti
uspješnije nadomjestiti sistemom pješačkih i kombinovanih pješačko-motorizovanih patrola te
tako odlučiti koji je oblik djelatnosti u datim sigurnosnim uslovima optimalniji, efikasniji i
bolji.

Pozornički rejoni mogu biti stalni, povremeni i sezonski. Stalni pozornički rejoni se određuju
na području na kojem je potrebno stalno prisustvo pripadnika policije i danju i noću - sistem
smjena; povremeni pozornički rejoni su rejoni na kojima su pripadnici policije prisutni samo u
određeno vrijeme (određene dane ili određeno doba dana); sezonski rejoni su rejoni na kojima
je potrebno prisustvo policije u određeno doba godine (npr.za vrijeme turističke sezone).

6
2.1.3 Primjer pozorničnik i patrolnih rejona PS Živinice

Bosna i Hercegovine
FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE
TUZLANSKI KANTON
MINISTARSTVO
UNUTRAŠNJIH
POSLOVA
POLICIJSKA UPRAVA
ŽIVINICE
Broj: 08-05/6-2-23/23

Dana: 06.04.2023. godine,-

Na osnovu ukazane potrebe, a u skladu sa izvršenom analizom stanja bezbjednosti na

području opšttine Živinice, a shodno Pravnilniku o unutrašnjoj orgnaizaciji MUP-a TK od
novembra 2011. godine, Načelnik Policijske uprave Živinice, d o n o s i:

R J E Š E NJ E

O podjeli staničnog područja PS Živinice na pozorne rejone i patrolne sektore

I POZORNI REJON

Prvi pozorni rejon obuhvata područje grada i to prostor od raskrnice Križaljka, duž pruge
Brčko-Banovići do željezničke stanice i Glavne autobuske stanice u Živinicama uključujući
iste, desnom stranom ul. Željezničke do raskrsnice do raskrsnice sa I ulicom – dalje desnom
strnaom I ulice do raskrsnice sa ulicom Oslobođenja te njenom desnom stranom do raskrsnice
sa mag. putem uz BP „Petrol“ i dalje desnom stranom mag. puta do raskrsnice zv. Križaljka.
7
U okviru I pozornom rejona, a na osnovu specifičnih potreba za angažovanjem OSL uvedene
su 3 pozorne staze i to:

I Pozorna staza: Obuhvata prostor Autobuske i Željezničke stanice, Željeznička ulica,

raskrsnica sa I ulicom i ul. Pašage Gogića te raskrsnica sa ul. II te dalje istom ulicom do
raskrsnice sa ulicom Rudarska.

II Pozorna staza: Obuhvata prostor od raskrsnice ul. Pašage Gogića i A. Izetbegovića do

raskrsnice A. Izetbegovića i ulice Oslobođenja.

III Pozorna staza: Obuhvata prostor raskrsnice ul. Oslobođenja i A. Izetbegovića do

raskrsnice ul. Oslobođenja sa mag. putem i prostor BP Petrol-Kalesić

Objekti od posebnog znača na I potornom rejonu su: Općinski sud za prekršaje, JZU Dom
zdravlja Živinice, Pošta, MŠC Živinice, II Osnovna škola, Autobusna i Željeznička stanica, te
trgovački provredni objekti: Hipermarket Aden, Mapex, ZH Zola Bezistan i dr.

II POZORNI REJON:

Obuhvata područje grada i to od raskrsnice I i Željezničke-Željezničkom ulicom desnom

stranom u pravu Željezničke stanice – desnom strnaom želhezničke pruge u pravcu Tuzla sve
do DOO „Feros eko“ Živinice uključujući i raskrsnicu „Kulići“ mag. putem TZ-SA desnom
stranom do BP „Petrol-Kalesić“ i ul. Oslobođenja denom stranom do raskrsnice sa I ulicom
dalje granica sa I pozornim se proteže desnom stranom I ulice do raskrsnice sa ulicom
Željeznička.

U okviru II pozorninog rejona se nalaze 3 pozorne staze i to:

I pozorna staza: Obuhvata prostor gradskog bulevara „Nesib Melkić“ odnosno prostor
između ulica: 25 Novembar, Oslobođenja, Alije Izetbegovića i mag. puta uključujući blokove
I, II i III.

II pozorna staza: Obuhvata raskrsnice ulica 25 Novembar i Alije Izetbegovića dalje ulicom u
pravcu raskrsnice Kulića uključujući i prostor hipermarketa Bingo.

III pozorna staza: Obuhvata prostor I ulice od raskrsnice sa II ulicom do raskrsnice sa

ulicom Maršala Tita uključujući i Trg Bosanskih vladara.

8
Od objekta posebnog značaja na II pozornom reonu se ističu zgrade Općine Živinice,
Općinski sud u Živinicama, BKC, Gradska dvorana, Islamski centar u Živinicama, I osnovna
škola, Gradsko obdanište i drugi trgovačko privredni objekti kao što su DD Konjuh, RK
„Omega“, hipermarket „Bingo“, Elektrodistribucija, JP „Komunalno“, Šumarstvo, Feros eko,
itd.

I PATROLNI SEKTOR

Ovom sektoru pripadaju naseljena mjesta Novi grad, Jezero, Sjever I i II, te dio D. dubrava
Strašanj i Maline te cijeno da na tom istom živi oko 4000 stanovnika. Specifičnost ovog
sektora je da dominiraju privatni individualni objekti i koji su u ekspanziji te mnošto privatnih
privrednih objekata u industrijskim zonama Maline, Novi grad, Dubrave. Na ovom sektoru od
objekta posebnog značaja ističe se Crpna stanica na snabdjevanje vodom, glavna distributivna
stanica te snabdjevanje električnom energijom za opštinu Živinice, odlagalište PK Dubrave-
Pasci, te katolička crkva, gradsko groblje, hipotermarket Konzum, diskoteka Paša,
industrijska zona Novi grad, itd.

Granice I Patrolnog sektora se protežu desnom strnaom mag puta. SA-TZ počev od DD
„Hrastik“ do raskrsnice „Kulići“, prigom do mosta na Oskovi te dalje desnom stranom korita
rijeke Oskova do ušća u rijeku Streču te dalje desnom stranom rijeke Spreče do mosta da
lok.putu Maline-Suha te dalje granicom sa opštinom Tuzla desno prugom, do pružnog prelaza
na reg. puta Zvornik-Zavidovići desna strana do rijeke Spreča-lijevom obalom rijeke Spreča
do putne komunikacije Ciljuge-Dubrave-most te dalje lijevom strnaom naseljenog mejsta
Ciljuge, lijevo do groblja kroz Novi grad, desnom stanom DD Hrastik do mag. puta SA-TZ.

II PATROLNI SEKTOR

Ovaj patrolni sektor čine dio MZ D.Dubrave i G. Dubrave sa približno 10.000 stanovnika. OD
značajnih objekata na ovom sektoru se ističu: Kasarna OS BiH u Dubravama, Civilni
aerodrom, PK Dubrave, te više vjerskih i sakralnih objekata kao starokatolička crkva u D.
Dubravama, 4 džamije, 3 osnovne škole, itd.

Granice ovog sektora se protežu od mosta na rijeci Spreča, desna strana reg. puta gledajući
prema Tuzli, do pružnog prelaza te prugom desna stran ado granice sa općinama Tuzla te
9
desnom stranom granice Opštine Živinice sa Opštinom Tuzla i Kalesija uključujući područje
MZ Donje i Gornje Dubrave – desnom strnaom rijeke Spreča sve do mosta na reg. putu
Zvornik Zavidovići.

III PATROLNI SEKTOR

Ovaj sektor obuhvata naseljena mjesta Ciljuge I i II, Kovači, dio MZ S. Đurđevik, lijevo od
mag. puta gleda u pravcu Sarajeva, te MZ Bašigovci, broj približno oko 15.000 stanovnika u
privatnim stambenim objektima. Objekata od posebnom značaja nea osim više osnovnih
škola, vjerskih objekata, kasarne u Ciljugama, Agragold i Rajsko jezero u Bašigovcima te dva
objekta stočke i sedmične pijace, DD „Hrastik“ „Iverex“ „Noćko“ 2 beznzinske pumpe, te
više trgovačkih i ugostiteljskih objekata.

Granice ovog sektora počinju od DD „Hrastik“ lijeva strana mag. puta M18 gledano u pravcu
Sarajeva, do granice MZ Đurđevik, naselje Nišići, zatim lijevo granicom MZ Đurđevik do
granice sa MZ Bašigovići zatim granicom MZ Bašigovići sa MZ D. Lukavica pa sve do
granica sa MZ G. Dubrave na rijeci Spreča, zatim rijekom Sprečom do mosta na rijeci Spreča,
dalje pored Gradskog groblja, uključujući naselje Glavnići i DD „Hrastik“ do mag. puta.

IV PATROLNI SEKTOR

Obuhvata u cjelosti teritoriju MZ. D. Lukavica, G. Lukavica, Svojat, Zelenika, Gračanica,

Tupković do granica sa općinom Kalesija i Šekovići, te istočnom granicom MZ Podgajevi i
Đurđevik.

Ovaj patrolni sektor obuhvata istočne dijelove opštine živinice te granići sa opštinama
Kalesija i Šekovići. Nastanjem sa otprilike 12.000 stanovnika. Sa mrežom asfaltnih puteva
povezan je sa Šekovićima i Kalesijom. Posjeduje velike turističke i industirjsko-
poljoprivredne potencijale. Od industrijskih objekata ističe se kamenolom u Gračanici te više
manjih plantaža voća i povrća, individualna proizvodnja kreća, drvenog uglja te sječa i
prodaja drveta.

10
V PATROLNI SEKTOR

Ovaj sektor je slabo naseljen, a naseljena mjesta su raspoređena duž mag. puta te lok.puta
Podgajevi-Džebari i nastanjen je sa približno 10.000 stanovnika. Čini jugo-zapadni dio
opštine Živnice oivišen granicama općine Živinice sa općinama Šekovići i Kladanj na juge te
dalje obuhvata MZ Podgajevi i Đurđevik, Šahiće i Brnjica. Osim više školskih i vjerskih
objekata izdvaja se po važnosti rudnik uglja Đurđevik i Đurđeviku.

Obuhvata područje općine Živinice od granice MZ Đurđevik naselje Nišiće granicom sa III
patrolnim sektorom do granica sa IV patrolnim sektorom granocom UV PS do granice sa
opštinom Šekovići, granicom sa Opštinom Šekovići i Kladanj, preko lokaliteta Klašnje, sve
do kote 1777 na Djedinskoj planini. Dalje sjeverno granicom MZ Šahići sa MZ G. Višća do
granice sa MZ Brnjica te dalje granicom MZ Brnjica sa MZ G. Višća do granice sa MZ D.
Višća te dalje granicom MZ Brnjica do odlagališta u Alićima (stari kop Brezje) te nejgovom
južnom stranom naselja Musići preko pruge na BP Dva lava na mag. putu, dalje mag. putem
desnom stranom istog u pravcu Tuzle granice sa MZ Stari Đurđevik, uključujući naselje
Nišiće.

VI PATROLNI SEKTOR

Na ovom sektoru živi po našim procjenama oko 10.000 stanovnika te od privrednih objekata
ističu se Bohex te trgovački i ugostiteljski objekti u naseljenim mjestima, osnovne škole, te
kolektivni centar NPA Karaula, a obuhvata u potpunosti MZ G. Živinice, Oskova, te MZ
Šišiće. Navedeni prostor je gusto naseljen na kojem je u ranijem periodu evidentiran veći broj
KD krađa kao i narušavanje JRM.

Granice ovog sektora na jugu i istoku čini lijeva strana rijeke Oskova sve do granice Opštine
Živinice sa granicom Opštine Banovići na Oskovi do naselja Pavičići u ul. Modračka te
zabadno granicom sa MZ Barice i MZ Suha do granice Opštine Živinice sa opštinom banovići
potok Rustina, naselje Oskova.

VIII PATROLNI SEKTOR

11
Najnaseljeniji sektor, obuhvata u potpunosti KZ Barice, Suhu, Šeriće i Priluk. Po procjeni na
istom je naseljeno oko 15.000 stanovnika. Na jugoistoku se granica proteže duž granice VII
PS počev od naselja Pavičići sve do graničnog područja sa opštinom Banovići i na likalitetu
Rustite te granicom opština Banovići i Lukavac preko jezera Modrac i njegovom sjevernom
obalom koja predstavlja granicu sa opštinom Tuzla sve do mosta na rijeci Spreči te njenom
lijevom stranom uzvodno do granice sa MZ Oskova (Pavičići).

SAOBRAĆAJNI SEKTOR

Saobraćajni sektor obuhvata komplet područje općine Živinice sa svim patrolnim sektorima i
rejonima i putnom mrežom magistralnim putem i reg.putevima sa komplet lokalnim putevima
i ulicama grada sa preko 400km modernih puteva sa asfaltnom podlogom te nešto
makadamskih. Veliki broj vozila karakteriše stanje na putevima (preko 20.000) te gužve na
ulicama grada zbog nedostatka parkirališta.

2.2 Sistem pozorničkih smjena i operativna pokrivenost

Pozornička djelatnost se na stalnim pozorničkim rejonima obavlja u smjenama (smjenski rad),

a na povremenim rejonima se djelatnost obavlja prema potrebi (tzv kriterij selektivnosti). Na
sezonskim pozorničkim rejonima se pozornička djelatnost u sezoni ne obavlja u smjenama ili
prema potrebi, nego prema tome koji stepen vremenske operativne pokrivenosti za vrijeme
sezone tom rejonu treba. Pozornička smjena traje od 6 do 8 sati, a najprihvatljivije je da traje
8 sati, od toga pozornik treba efektivno da provede 6 sati u radu (u smjeni), 30 minuta je
predviđeno za odmor, a ostalih 1 sat i 30 minuta se koristi za pripremu i dobijanje konkretnih
zadataka prije upućivanja na pozornički rejon i za podnošenje izvještaja nakon završetka
smjene. U ovom slučaju su potrebne 4 smjene za 24 sata, a ne 3 smjene kako na prvi pogled
izgleda. Ali spomenute konkretne pripreme i podnošenje izvještaja (što je sastavni dio svake
dnevne pozorničke dužnosti), ne treba zanemarivati, jer je to potrebno za realni operativni rad.
U suprotnom, ne može se izbjeći automatizam, rutina, površnost i monotonija, te shvatanje da
je najbitnije opravdati radno vrijeme. U slučaju vremenskih nepogoda i nepovoljnih uslova,
efektivno vrijeme trajanja pozorničke dužnosti se smanjuje srazmjerno stepenu nepogode.

12
Međutim, pozornik je dužan ostati i duže na pozorničkoj dužnosti nego što je inače
raspoređen, ukoliko to poslovi i zadaci zahtijevaju i ako ne trpe odgađanje.

Pozornike u istovremenim paralelnim smjenama (turnusima) treba upućivati na dužnost u u

kraćim ili dužim vremenskim intervalima, sukcesivno ili naizmjenično, nego istovremeno i po
istim šablonima, sve da bi se omogućila bolja i efikasnija cirkulacija i kretanje operativnih
kadrova na terenu, zatim potpunija i bolja pojedinačna priprema prije upućivanja na
pozornički rejon, te adekvatnija operativna pokrivenost prilikom smjenjivanja pozornika.
Rukovodilac organizacione jedinice koja obavlja pozorničku djelatnost ili drugi ovlašteni
rukovodilac, odnosno ovlaštena osoba koja raspoređuje i usmjerava pozorničku djelatnost (šef
smjene, rukovodilac stalnog dežurstva itd.) odstupa od smjenskog sistema i permanentnog
operativnog pokrivanja pozorničkog rejona.4

2.3 Radno mjesto pozornika i patrola

Radno mjesto ovlaštenih službenih osoba koje obavljaju pozorničku i patrolnu dužnost jeste
pozornički, odnosno patrolni rejon ili više patrolnih rejona (teritorijalni sektor) na koje su
raspoređene. To je potrebno istaći jer se ponegdje pozornička i patrolna djelatnost obavlja i u
kancelariji. Osim već spomenutih priprema i sastavljanja izvještaja (što je sastavni dio
pozorničke i patrolne dužnosti, tzv. rad u stanici), ne može se pozornička ni patrolna
djelatnost obavljati zadržavanjem u službenim prostorijama, pod vidom „čekanja u
pripremi“,odnosno pod vidom „rezervi«, ili da se uvijek nađe pri ruci određeni broj
pripadnika policije za eventualne intervencije, pojačanje i slično.
Kao i u svim modernim i savremeno opremljenim policijama u svijetu, za takvim se
rezervama ili pojačanjem u slučaju potrebe poseže u sklopu redovnog obavljanja pozorničke i
patrolne djelatnosti odgovarajućom preorijentacijom i koncentracijom operativnih kadrova
unutar užeg ili šireg područja, a ne imobiliziranjem i pasivnim čekanjem u službenim
prostorijama. Prema tome, kada se na nekom pozorničkom ili patrolnom rejonu, ili na bilo
kojem operativnom punktu, javi potreba za pojačanjem zbog nekog izvanrednog događaja ili

4
Zakon o policijskim službenicima BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 27/2004, 63/2004, 5/2006, 58/2006,
58/2006, 15/2008, 50/2008 - dr. zakon, 63/2008, 35/2009, 7/2012 i 42/2018 - odluka US).
13
opasnosti, kao rezerva u prvom redu služe pozornici ili patrole sa susjednih pozorničkih ili
patrolnih rajona.

Patrole i pozornici jesu ili bi tako barem trebalo biti, u stalnoj vezi međusobno i u vezi su sa
rukovodećim punktom (s neposrednim rukovodiocem, odnosno s rukovodiocem stalnog
dežurstva), jer je to bitna pretpostavka organizovanog, međusobno povezanog i usmjeravanog
operativnog pokrivanja terena i operativnog rada.Pozornici i patrole smiju napustiti
pozornički odnosno patrolni rejon za vrijeme obavljanja dužnosti kada ih nadležni
rukovodilac, odnosno rukovodilac stalnog dežurstva, povuče ili rasporedi na nove zadatke, a
samoinicijativno samo radi izvršenja neodgodivih službenih zadataka ili zbog više sile. 5

Neodgodivim službenim zadacima ili višom silom smatraju se:

 hvatanje učinilaca krivičnog djela ili prekršaja te osiguranje tragova i predmeta koji
mogu poslužiti kao dokaz;
 privođenje učinilaca krivičnog djela ili težeg prekršaja;
 izvršavanje prethodno dobivenih konkretnih zadataka;
 pružanje neophodne pomoći ovlaštenoj službenoj osobi s drugog pozorničkog ili
patrolnog rejona ili ovlaštenoj službenoj osobi koja obavlja poslove stalnog dežurstva;
 pružanje pomoći građanima u slučaju opće opasnosti;
 povreda, ranjavanje ili oboljenje ovlaštene službene osobe dok obavlja pozorničku ili
patrolnu dužnost .

Koji rukovodioc, pod kojim uslovima i u koje vrijeme mogu povući, prerasporediti ili
usmjeriti na druge zadatke pozornike i patrole utvrđuje nadležni rukovodioc organa.

O samoinicijativnom napuštanju pozorničkog ili patrolnog organa i o ponovnom vraćanju na

pozorničku tj. patrolnu dužnost, pozornik i patrola su dužni obavijestiti neposrednog
rukovodioca.Neopravdano napuštanje pozorničkog ili patrolnog rajona smatra se samovoljni
mudaljavanjem s radnog mjesta.Pozornik i patrola mogu za vrijeme pozorničke odnosno
patrolne dužnosti ući u ugostiteljski objekat ili u drugi javni lokal samo kad se za to ukaže
službena potreba. Ulaženje u ove prostorije u cilju konzumiranja alkohola ili prekraćivanja
vremena, predstavlja teško kršenje radne discipline i ozbiljno narušavanje ugleda službe.

5
Sijerčić-Čolić, H. (2005). Komentari Zakona o krivičnom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini. Sarajevo:
Savjet/VijećeEvrope/Evropska komisija, str.2.
14
 Slika 1. Pješačka patrola6

Slika 2. Automobilska patrola7

6
Berkeley News (2020). UC Berkeley study: To cut crime, put city police on foot patrol. Dostupno na:
https://news.berkeley.edu/2018/12/05/uc-berkeley-study-to-cut-crime-put-city-police-on-foot-patrol,
pristupljeno: 28.11.2023. godine
7
Dnevno.hr (2019). SARAJEVO: Velika policijska potjera, priveden bjegunac. Dostupno na:
https://www.dnevno.hr/vijesti/regija/sarajevo-velika-policijska-potraga-priveden-bjegunac-1314369/,
pristupljeno: 28.11.2023. godine.
15
 Slika 3. Motociklistička patrola8

2.4 Ustaljivanje pozorničke i patrolne djelatnosti

Za obavljanje pozorničke djelatnosti na istom pozorničkom rejonu, kao iza obavljanje

patrolne djelatnosti na jednom ili nekoliko patrolnih rajona u granicama istog

teritorijalnog sektora, trebaju po mogućnosti odrediti iste ovlaštene službene osobe za

izvjesno duže vrijeme radi boljeg upoznavanja područja, ljudi, sredina, običaja, navika,
objekata, komunikacija i cjelokupne sigurnosne situacije na dotičnom pozorničkom ili
patrolnom rejonu. Ustaljeni pozornici i patrole su odgovorni za sve što se dešava na njihovom
rejonu odnosno sektoru. Oni moraju težiti i tako se operativno postavljati i da pravovremeno
saznaju za sve, sa stanovišta sigurnosti, interesantne događaje, pojave i potencijalne opasnosti
na svom području i da o tome, ako sami ne mogu intervenisati, pravovremeno obavijeste
pretpostavljene. U tu svrhu, osim vlastitog zapažanja,treba da ostvaruju i imaju odgovarajuća
uporišta, punktove i operativne veze (informatore) preko kojih će dolaziti do saznanja,
podataka i obavijesti, jer su najistureniji dio operativne stručne službe na relativno malom
8
Automobili.hr (2020). NOVA POLICIJSKA AKCIJA: Ovog puta nešto drugačija – Evo koga i što će se sve
kontrolirati! Dostupno na: https://automobili.hr/novosti/clanak/nova-policijska-akcija-ovog-puta-nesto-
drugacija-evo-koga-i-sto-ce-se-sve-kontrolirati, pristupljeno: 28.11.2023. godine.
16
prostoru, u neposrednom i svakodnevnom kontaktu sgrađanima i raznim sredinama, pozornici
i patrole imaju zadatak i šansu da bdiju nad sigurnošću, da budu najpotpunije obaviješteni o
ljudima, sredinama, sumnjivim ponašanjima,događajima i pojavama koje se tiču javne
sigurnosti, da kao lokalni poznavaoci prilika uspješno sudjeluju, na osnovu konkretiziranih
zadataka i dogovora, u ekipnom radu prilikom provođenja različitih operativnih radnji, mjera i
akcija, da uočavaju razne pretkriminalne situacije, iniciraju i predlažu konkretne preventivne
mjere i mjere društvene samozaštite i slično. 9 U tome je smisao i prednost ustaljivanja, stoga
svaki konkretni slučaj treba da bude podvrgnut povremenim procjenama i
preispitivanjuPonekad se događa da ustaljivanje preraste u familijarnost s raznim
sredinama,gubitak kriterija, pristranost, pa čak i gubitak ugleda, a to znači da u takvim
slučajevima treba,između ostalog, ovlaštenu službenu osobu rasporediti na drugo područje, a
ne pod svaku cijenu ostati unedogled kod ustaljivanja.

2.5 Pripreme za pozorničko-patrolnu dužnost

Uspješno obavljanje pozorničke i patrolne djelatnosti podrazumijeva svakodnevnu

pojedinačnu pripremu neposredno prije polaska na pozorničku, odnosno patrolnu dužnost.
Ovaj taktički princip vrijedi, uostalom, i za sve ostale oblike operativne djelatnosti, kao i za
svaku pojedinačno uzetu operativnu radnju, mjeru ili akciju. Neodrživa je praksa, tamo gdje
postoji, da ovlaštene službene osobe polaze izravno iz svoga stana, bez ikakve pripreme, na
pozornički ili patrolni rejon. To je robovanje „satnicama« koje je šablovano smjenama i po
automatizmu. Za uspješan i savjestan operativni rad potrebne su značajne i ozbiljne pripreme,
i to pojedinačne i svakodnevne pripreme i planski pristup, koji su obavezni za svakog
pozornika i patrola a tako i za njihove neposredne rukovodioce. Neposredni rukovodilac ili
rukovodilac stalnog dežurstva, zavisno ko u nekom slučaju vrši raspoređivanje i upućivanje
pozornika i patrola, dužan je:10

9
Wakefield, A. (2006). The Value of Foot Patrol: A Review of Research. Department of Sociology. City
University: The Police Foundation, str.12-13.
10
Zakon o krivičnom postupku BIH („Službeni glasnik BiH“, br. 3/2003, 32/2003 - ispr,36/2003, 26/2004,
63/2004, 13/2005, 48/2005, 46/2006, 29/2007, 53/2007, 58/2008,12/2009, 16/2009, 53/2009 - dr. zakon,
93/2009, 72/2013 i 65/2018).
17
  da pozorniku i patroli tj.vođi patrole, izda radni nalog i odredi konkretne zadatke što
su ih dužni obaviti,
 da odredi način kretanja patrole (pješke, biciklom, motociklom, automobilom),
 da odredi vrijeme trajanja pozorničke tj.patrolne dužnosti
 da pozorniku i vođi patrole ukaže na taktiku i načine postupanja te da ih upozori na šta
treba obratiti pažnju prilikom obavljanja dužnosti
 da pozornika i patrolu upozna sa važnim najnovijim događajima i provjeri da li
raspolažu svim podacima i operativnim pomagalima koji su neophodni za obavljanje
pozorničke tj.patrolne dužnosti,
 da odredi naoružanje i opremu pozornika i patrole i provjeri njihovu ispravnost
 da provjeri da li su pozornik i patrola propisno odjeveni, obrijani i podšišani
 da provjeri njihovo trenutno fizičko i zdravstveno stanje.
Pozornici i patrole su dužni samoinicijativno se što bolje pripremiti za predstojeću pozorničku
tj. patrolnu dužnost, a naročito da se dobro upoznaju sa najnovijim analitičkim pokazateljima
za svoj pozornički ili patrolni rejon i teritorijalni sektor, da prikupe potrebne podatke iz
operativnih evidencija o osobama pod kontrolom i nadzorom, o problematičnim i sumnjivim
punktovima, sredinama, objektima i slično.
U razgovoru sa rukovodećim kadrom u policijskoj stanici „Istok“ u okviru Policijske uprave
Tuzla, Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, dobio sam značajne informacije
o tome kakav je vid patrola je najzastupljeniji u ovom gradu kao glavnog centra Tuzlanskog
kantona. Policijska stanica „Istok““se nalazi u ulici Vukovarska 23 (naselje Šiselo). Načini
patroliranja se zasnivaju na provjerenim metodama. Prilikom raspoređivanja policajaca
obavezne su patrole pješačkog tipa da bi se održali kontakti policije i zajednice koju štite.
Neophodne su i saobraćajne tj.automobilske patrole kojih na teritoriji PS Istok bude jedna do
dvije. Kada vremenski uslovi to dozvole, na terenu bude i motociklistička patrola, a iz
njihovog iskustva ova vrsta patroliranja se pokazala dosta efektivnom u uočavanju prekršaja
na prometnim gradskim saobraćajnicama i kružnim tokovima pa je doprinijela značajno u
većoj sigurnosti građana u saobraćaju. To su tri glavne vrste patrola kojima se služe policijski
službenici PS Istok u svakodnevnom radu.

2.6 Način kretanja na pozorničkom rejonu

18
Pozornička djelatnost se obavlja pješice. Pozornik je dužan da uskladi taktiku i način svog
kretanja i zaustavljanja na pozorničkom rejonu sa potrebama i interesima službe. Pozornik se
treba kretati u pravcu u kojem ima najbolji pogled i u kojem će najbolje vršiti zapažanje i
uočavanje pojava i događaja. Pravci i načini kretanja ne smiju biti šablonski, u ponavljanim
redoslijedima, monotoni i jednolični, u jednakim i ponavljanim vremenskim razmacima i sl.
Kretanje pozornika na jedan isti ustaljeni način, omogućava nepoželjnim osobama da
predvide i utvrde pravac kretanja pozornika, te da imaju saznanje za koje vrijeme će neki
prostor ili objekat biti bez kontrole i nadzora. Ne treba zaboraviti da profesionalni kriminalci i
druge osobe iz kriminalnog podzemlja posmatraju i paze kada se i u koje vrijeme pozornik
kreće, gdje se najčešće zadržava, za šta sve se interesuje itd. Pozornik se najviše kreće i
zadržava na onim mjestima na kojim postoji i najveća mogućnost ili vjerovatnoća za vršenje
kriminalnih djela, narušavanja javnog reda i mira i nastanka drugih štetnih događaja i ekscesa
koji su bitni za javnu sigurnost. Obzirom da nije moguće predvidjeti i znati unaprijed koje će
se situacija desiti te koji je najbolji način kretanja (jer bi i to bilo šabloniziranje), svaki
pozornik je upućen u to da u datoj situaciji sam pronalazi i određuje način i taktiku kretanja,
zaustavljanja i zadržavanja na pozorničkom rejonu.

Kombinovani sistem pješačko-motorizovane patrolne djelatnosti može se primijeniti u

različitim varijantama, među kojima naročito:

 da se patrola preveze motornim vozilom do patrolnog rejona i nazad, a patrolna

djelatnost se obavlja pješice, pogotovo kada je patrolni rejon udaljen više od službenih
prostorija;
 da se motorizovana patrola jedno vrijeme tj. na određenom prostoru kreće motornim
vozilom, a u drugo vrijeme tj.na drugom prostoru da se kreće pješice;
 da se motorizovana patrola kreće naizmjenično motornim vozilom i pješice prema
konkretnim prilikama i taktičkim situacijama;
 da se motorizovana patrola razdvaja tako da se jedan član patrole nalazi u vozilu, a
drugi se kreće ili se zadržava na određenim punktovima;
 da se motorizovana patrola razdvaja i sastaje tj.susreće po sistemu „tkanja“

2.7 Taktička orijentacija i operativno-preventivna usmjerenost pozornika i patrola

19
Pored izvršavanja raznih konkretnih zadataka u toku obavljanja pozorničke i patrolne
dužnosti, pozornici i patrole treba da imaju odgovarajuću trajniju taktičku orijentaciju i
operativno-preventivnu usmjerenost, tako da pozorničko-patrolna djelatnost nikada ne smije
imati karakter pasivnog čekanja. To se ističe jer još uvijek nije prevladan određen „stari“
mentalitet kod određenog broja pripadnika policije. Pozornički i patrolni rejoni su radna
mjesta, a na radnom mjestu nije dovoljno biti samo prisutan nego treba raditi. Taj rad je za
pozornike i patrole posve specifičan, on je veoma odgovoran, opsežan i složen i to čak i onda
kad se prividno ništa ne događa. U skladu sa najnovijom sigurnosnom procjenom(općom i
lokalnom), patrole i pozornici treba da budu maksimalno budni, koncentrisani, staloženi, u
svakom trenutku spremni na akciju — ako ustreba, da pažljivo osmatraju i prate sva dešavanja
i događaje na pozorničkom, odnosno patrolnom rejonu koji su interesantni ili bi mogli biti
interesantni za službu.Pozornici i patrole treba da neprekidno ulažu napore da vlastitim
zapažanjem i raspitivanjem kod građana, posmatranjem važnijih ili problematičnih objekata
ili punktova, kontrolom i nadzorom sumnjivih osoba, osoba pod kontrolom i problematičnih
sredina, legitimisanjem nepoznatih sumnjivih osoba, korištenjem operativnih veza i drugim
mjerama, nastoje pravovremeno saznati za sve sumnjive pojave i događaje, kao i da o svojim
zapažanjima saznanjima prave bilješke i da o hitnim slučajevima i važnijim događajima
najbržim putem obavještavaju neposrednog rukovodioca ili rukovodioca stalnog dežurstva.
Što se tiče sprječavanja i suzbijanja krivičnih djela i prekršaja protiv javnog reda i
mira,orijentacija pozornika i patrola treba da bude da učinioce takvih djela i prekršaja
preduhitre i uhvate na djelu, da izvršenje djela i prekršaja po mogućnosti spriječe, da održe
javni red i mir,odnosno da uspostave narušeni javni red i mir, ali i da poduzmu odgovarajuće
mjere, odnosno mjere koje ne trpe odlaganje, za pronalaženje i hvatanje učinilaca krivičnog
djela ili prekršaja,za osiguranje predmeta i tragova krivičnih djela i sl. — ako do izvršenja
djela dođe.S obzirom na to da ponajčešće nije moguće (zbog nedovoljnog broja operativnih
kadrova) uodgovarajućoj mjeri operativno pokriti sva potencijalno ugrožena mjesta, prostore,
objekte,sredine, punktove i žarišta, treba maštovitim i vještim taktičkim manevrisanjem
stvarati dojam da na određenom prostoru djeluje više pozornika ili patrola nego što ih stvarno
djeluje. To se postiže tako da se patrola pojavljuje sad na jednom sad na drugom ugroženom
mjestu, pa makar i uz samo kratkotrajno zadržavanje, ali tako da ih vidi što veći broj ljudi
(sračunato upadljivo pojavljivanje). Kod profesionalnih kriminalaca, potencijalnih siledžija i
drugih asocijalnih elemenata treba na taj način izazvati zabunu, nesigurnost i strah, tako da
nikad nisu sigurni kada i gdje će se pozornik ili patrola pojaviti, odnosno kada i gdje se neće
20
pojaviti.Iz istih razloga i s jednakim ciljem treba neprekidno, iz dana u dan, iz sata u sat, na
temelju vlastitog poznavanja i procjene lokalne situacije, nastojati da se pozornici i patrole
nađu u najkritičnije vrijeme na ugroženom prostoru, objektu ili punktu, pri čemu treba da
dobiju prednost vitalniji objekti zaštite tj.da se sprječavaju prvenstveno društveno opasniji
oblici kriminaliteta i drugi štetni događaji.

Valja posebno voditi računa o tome da neki prostori postaju potencijalno opasni ili
ozloglašeni, između ostalog, i zato što se na njima nikako ne pojavljuju ili se pojavljuju
veoma rijetko pozornici i patrole. To u gradovima, na primjer, mogu biti mračne ulice,
parkovi, usamljena mjesta, pothodnici, nova naselja, naselja s „divljim« gradnjama,
uobičajena mjesta okupljanja siledžija itd. Za afirmaciju Službe javne sigurnosti veoma
nepovoljno djeluju ogorčeni komentari građana kako na određenim prostorima „policije nema
ni za lijek« i sl., a još je gore stvaranje osjećaja nesigurnosti, pojave da građani, naročito u
noćno doba, strahuju da se pojave u određenom dijelu grada, zaobilaze čitave kvartove,
odbijaju da se služe novim pothodnicima i sl. O takvom neraspoloženju i osjećaju
nesigurnosti i straha na svom pozorničkom odnosno patrolnom rajonu pozornici i patrole
treba da vode računa, a, svakako, i njihovi rukovodioci. U toku kretanja na pozorničkom ili
patrolnom rajonu preporučljivo je i prikriveno zadržavanje na određenim mjestima,
kombinovano sa kraćim zasjedama. Tako, na primjer, taktički je korisno i opravdano iznenada
skrenuti u sjenku ili se skloniti na neko neosvijetljeno skriveno mjesto, u kuću, iza ugla, zida i
sl., pa iz takvog položaja kroz izvjesno vrijeme posmatranjem i osluškivanjem podvrgnuti
kontroli određeni prostor, objekt ili punkt, ili se više puta vraćati na određeno mjesto, ulicu,
objekt ili punkt — ako je već primijećeno bilo šta sumnjivo. To je taktički princip
iznenađenja, koji je neophodan već i zato što i kriminalci imaju svoju taktiku pripremanja,
izviđanja i izbjegavanja pozornika i patrole. Ako kriminalac, što je veoma čest slučaj, iz
prikrajka promatra i čeka da se pozornik ili patrola udalji, kako bi mogao mirno započeti ili
nastaviti kriminalnu djelatnost, onda ga treba diskretnim posmatranjem ili iznenadnim
vraćanjem na već obiđeni prostor iznenaditi, spriječiti i preduhitriti. U noćnim satima se treba
češće zaustavljati, osluškivati i posmatrati tamne strane ulicai parkova, dvorišta, uglova i
druge interesantne lokacije, objekte ili punktove. Ako se mora upotrijebiti svjetiljka, treba to
učiniti u kratkim vremenskim razmacima. Treba se čuvati svakog postupka i nesmotrenosti
koja omogućuje da nas drugi prvi primijete (duže sjenke, paljenje cigareta, nepotrebni glasovi,

21
bat koraka i sl.).11 Budući da u noćno doba, zbog načina kretanja, motorizirana patrola
unaprijed upozorava nasvoj dolazak, valja o tome posebno voditi računa kad god se nailazi na
neki ugroženi prostor ili sumnjiv punkt. Tu treba da dođu do izražaja ranije spomenute
različite kombinacije pješačko-motorizovanog patroliranja na primjer, da se pješačenjem ili
zasjedom takav prostor, objekt ili punkt posmatra prije nailaska motornog vozila, da se
posmatra poslije prolaženja motornog vozila, da se patrola odmah drugim putem nečujno vrati
na isto mjesto islično, što iziskuje i kraće razdvajanje motorizovane patrole.Znajući gdje i
kada se razvijaju neki događaji koji bi mogli privući pažnju kriminalnog svijeta(veće
okupljanje ljudi, prenošenje ili prijevoz novca, isplatni dani, masovni odlazak na sedmični ili
godišnji odmor, prometne gužve, slabo osigurana društvena imovina, nepostojanje čuvarske
službe itd.), pozornici i patrole u svom operativno-preventivnom djelovanju posebno vode
računa o tim događajima, nastojeći da uoče, identifikuju i preduhitre sumnjive osobe i
potencijalne počinioce kriminalnih djela, prekršaja protiv javnog reda i mira i sl.

2.8 Smjenjivanje pozornika

Proces smjenjivanja pozornika se vrši na pozorničkim rejonima. Samo vanredno, kada za to

postoji opravdan razlog, smjenjivanje se može vršiti i u službenim prostorijama organa, ali za
to vrijeme pozornički rejon treba da bude pokriven od strane pozornika iz susjednog
pozorničkog rejona ili policijske patrole. Smjenjivanje pozornika ne treba da se vrši uvijek na
istom mjestu, iz razloga predostrožnosti. Smjenjivanje se obavlja bez posebnih kriterija i
formalnosti. Pozornici zajedno produžuju vrijeme kretanja onoliko koliko je potrebno da
raniji pozornik upozna novog sa svojim zapažanjima dešavanjima koja su se desila za vrijeme
njegove pozorničke dužnosti a od značaja su za službu. Primopredaja dužnosti se treba vršiti
tako da je što manje izražena i upadljiva. Ukoliko se desi da novi pozornik ne zatekne starog
na pozorničkom rejonu, on treba da stupi na dužnost, te ako se stari pozornik ne pojavi u roku
od 30 minuta, dužan je da tome obavijesti rukovodioca stalnog dežurstva ili svog neposrednog
rukovodioca.12

11
Aleksić, Ž., Škulić, M. (2010). Kriminalistika. Beograd: Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, str. 46-48.
12
Zakon o policijskim službenicima BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 27/2004, 63/2004, 5/2006, 58/2006,
58/2006, 15/2008, 50/2008 - dr. zakon, 63/2008, 35/2009, 7/2012 i 42/2018 - odluka US).
22
2.9 Kontrola pozorničke i patrolne djelatnosti

Kontrola pozorničke i patrolne djelatnosti se provodi i ostvaruje obilaženjem pozorničkih

patrola na terenu, praćenjem njihovog kretanja i rada preko redovnih sredstava veza,
traženjem usmenih i pismenih izvještaja nako završetka pozorničke tj.patrolne dužnosti. U
sklopu provođenja te kontrole, neposredni rukovodilac je dužan i da usmjerava pozorničku i
patrolnu djelatnost, da pozornicima i patrolama ukazuje na eventualno uočene nepravilnosti i
nedostatke, pri čemu se vodi računa o tome da to ne treba upadati u oko građanima, kao i da
im pruža odgovarajuću stručnu pomoć. Svaki kontrolni obilazak i uočeno zatečeno stanje,
neposredni rukovodilac treba da pismeno konsultuje i evidentira, jer i način kako on ostvaruje
kontrolu podliježe također kontroli. Kontrola pozorničke i patrolne djelatnosti je sistemski dio
funkcije operativnog rukovođenja tom djelatnošću i ona svakodevno treba dolaziti do izražaja,
i to danju i noću, u obimu i formi koja osigurava stvarni uvid, usmjeravanje, koordinaciju i
potrebnu sinhronizaciju pozorničko-patrolne djelatnosti. Prema tome, kontrola mora biti i
predmet planiranja paralelno sa planiranjem pozorničke i patrolne djelatnosti. Ne smije se
desiti da pozornici i patrole djeluju nekoordinisano i nepovezano te da budu prepušteni sami
sebi, a također se ni uloga rukovodioca ne smije svesti samo na administriranje.

23
2.10 Uputstvo o radu rukovodica smjene

Rukovodilac smjene vrši sljedeće poslove:

a) vrši upućivanje policajaca u službu, organizuje, rukovodi, koordinira, usmjerava i

kontroliše rad policije u smjeni i po potrebi neposredno učestvuje u rješavanju
složenih sigurnosnih događaja,
b) pri upućivanju policije u službu vrši smotru ličnog izgleda, psihofizičke spremnosti i
opreme policajaca,
c) pri upućivanju u službu upoznaje policijske službenice sa depešnim saobraćajem i
drugim sigurnosnim dogašajim ai pojavama i određuje konkretne zadatke za njihovo
razrješvanje,
d) prima dojave i prijave građana, selektira ih, zavodi u odgovarajuće evidencije i odmah
preduzima mjere na prenošenju informacija patrolama policije i drugim policijskim
stanicama radi hitnog preduzimanja policijskih mjera po dojavama i prijavama, i traži
izvještaj o realizaciji policijskih poslova, obbavlja razgovor sa građanima putem
telefona ili neporedno u policijskoj stanici i pruža ima svu neophodnu pomoć iz
djelokruga rada policije,
e) formira ekupu za vršenje uviđaja iz djelokruga rada policijske uprave,
f) ostvaruje saradnju sa rukovodiocima smjena na drugim policijskim stanicama i
operativnim dežurnim u operativnom centru Uprave, koga o svim sigurnosno
interesantnim događajima informiše putem telefona i biltena dnevnih događaja,
g) postupa po uputstvu i naređenju operativnog dežurnog iz operativnog centra Uprave i
drugih rukovnodnih radnika Ministarstva,
h) vrši prijem službenika policije po povratku iz službe i upućuje ih na pravilno, potpuno
i zakonito pisanje službenih akata,
i) dužan je da pregleda obrasce standardizovanih policijskih izvještaja popunjene od
strane službenika policije, utvrdi njihovu ispravnost i proslijedi službeniku policije
koji je zadužen za unos u centralni informacioni sistem u skaldu sa instrukcijom-
uputstvom TK-a,
j) vodi Evidenciju događaja (dnevnik događaja) i druge evidencije,
k) o svim događajima i pojavama odmah putem telefona ili na drugi način informiše
neposrednog rukovodioca,
24
l) stara se o sigurnosti objekta policijske stanice,
m) rukovodi i organizuje rad svih službenika u svjoj smjeni koji su sastavni dio službe
odnosa sa javnošću,
n) izvršava druge zadatke iz djelokruga rada koje odredi neposredni rukovodilac.

25
3 ZAKLJUČAK

Pozorničko-patrolna djelatnost i s njom povezani opći detektivski oblik djelatnosti imaju

karakter operativno-preventivne i represivne djelatnosti na određenom području
(teritorijalnom sektoru, patrolnom ili pozorničkom rejonu). Ta djelatnost jeste uključena u
zaštitu društva i policijskog rada i vrlo je značajna, međutim, s njom se ne može nadoknaditi
specijalistički oblik djelatnosti u tom području. Opća oprativna kontrola provodi se na
teritorijalnom principu u sklopu pozorničko-patrolnog i općepreventivnog oblika djelatnosti.
Glavni nosioci opće kontrole su patrole i pozornici. Kao najizraženiji dio operative na
relativno malom prostoru, pozorničkom ili patrolnom rejonu tj.teritorijalnom sektoru,
pozornici i patrole imaju zadatak i ulogu da budu uvijek obaviješteni o ljudima, dešavanjima,
sredini i pojavama koje su značajne i od interesa za javnu sigurnost i zaštitu, te da sopstvenim
zapažanjima i upotrebom operativnih veza (informatora), odgovarajućim operativno-
preventivnim postupanjem, stalnim kontaktima i saradnjom sa građanstvom i drugim
faktorima zaštite društva, uočavaju i prate sve sumnjive događaje i pojave, da ostvaruju
kontrolu i nadzor nad sumnjivim osobama koje se nalaze, kreću ili zateknu na njegovom
području. Također, trebaju da prema konkretnim zadacima i uputama specijalističkih kadrova
i organizacijskih jedinica ostvaruju raznovrsne zadatke u području operativne kontrole. Rad
pozornika u ostvarivanju opće kontrole dodatno upotpunjuje i određen broj ovlaštenih
službenih lica u građanskom odjelu u sklopu tzv.opće-operativnog oblika djelatnosti koji je
zastupljen na teritorijalnim sektorima, zatim stanicama javne sigurnosti i ostalim operativnim
organizacijskim jedinicama organa unutrašnjih poslova. Ono što je istaknuto, i u ostvarenju
operativne kontrole, pripadnici policije mogu da u nekoj taktičkoj situaciji djelovati u
građanskom odjelu, kada uniforma, zbog svoje upadljivosti, može biti prepreka u uspješnom
izvršenju određenih zadataka (npr.direktno posmatranje određenih objekata, prostora, zasjeda,
prismotra...). U sklopu pozorničke djelatnosti i aktivnosti, nije preporuka angažovati
informatore iz poročne sredine, tj.iz redova evidentiranih kriminalaca i drugih asocijalnih
osoba (kockari, skitnice i sl.), osim u izuzetnim situacijama i po odobrenju nadležnog
rukovodioca. Angažovanje informatora i drugih operativnih veza iz tzv. kriminalnog
podzemlja ponekad je i neizbježno ali to treba da rade drugi specijalizovani kadrovi.
Direktnim zapažanjem i stalnim kontaktima i razgovorima sa građanstvom, pri svakodnevnom

26
obavljanju pozorničke djelatnosti treba da se ostvaruje što bolji i potpuniji uvid u
svakodnevne aktivnosti i dešavanja

4 LITERATURA

a) Knjige i članci:
1 Aleksić, Ž., Škulić, M. (2010). Kriminalistika. Beograd: Pravni fakultet Univerziteta u
Beogradu,
2 Masleša, R. (1999). Policija i društvo. Sarajevo: Fakultet kriminalističkih nauka,
3 Perić, V. (1987). Oblici operativne djelatnosti Službe javne sigurnosti. Zagreb:
Ministarstvo unutarnjih poslova,
4 Petrović, B., Čolić, S. (2023). Policijska ovlaštenja i operativno taktičke radnje.
Tešanj: Planjax komerc,
5 Sijerčić-Čolić, H. (2005). Komentari Zakona o krivičnom/kaznenom postupku u Bosni
i Hercegovini. Sarajevo: Savjet/VijećeEvrope/Evropska komisija,
6 Wakefield, A. (2006). The Value of Foot Patrol: A Review of Research. Department
of Sociology. City University: The Police Foundation,

b) Zakoni:
7 Zakon o krivičnom postupku BIH („Službeni glasnik BiH“, br. 3/2003, 32/2003 -
ispr,36/2003, 26/2004, 63/2004, 13/2005, 48/2005, 46/2006, 29/2007, 53/2007,
58/2008,12/2009, 16/2009, 53/2009 - dr. zakon, 93/2009, 72/2013 i 65/2018).
8 Zakon o policijskim službenicima BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 27/2004, 63/2004,
5/2006, 58/2006, 58/2006, 15/2008, 50/2008 - dr. zakon, 63/2008, 35/2009, 7/2012 i
42/2018 - odluka US).

c) Internet izvori:
9 Automobili.hr (2020). NOVA POLICIJSKA AKCIJA: Ovog puta nešto drugačija –
Evo koga i što će se sve kontrolirati! Dostupno na:
https://automobili.hr/novosti/clanak/nova-policijska-akcija-ovog-puta-nesto-drugacija-
evo-koga-i-sto-ce-se-sve-kontrolirati, pristupljeno: 28.11.2023. godine.
27
10 Berkeley News (2020). UC Berkeley study: To cut crime, put city police on foot
patrol. Dostupno na: https://news.berkeley.edu/2018/12/05/uc-berkeley-study-to-cut-
crime-put-city-police-on-foot-patrol, pristupljeno: 28.11.2023. godine
11 Dnevno.hr (2019). SARAJEVO: Velika policijska potjera, priveden bjegunac.
Dostupno na: https://www.dnevno.hr/vijesti/regija/sarajevo-velika-policijska-potraga-
priveden-bjegunac-1314369/, pristupljeno: 28.11.2023. godine.

28
 5 PRILOZI

Slika 1. Službena zabilješka

29
Slika 2. Službena zabilješka

30
 ZAPISNIK O ZAVRŠNOM ISPITU

ZAVRŠNI RAD NA TEMU____________________________________________________

___________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
iz predmeta__________________________________________________________________________
polaznik___________________________________________________________________
PISMENI DIO RADA-ocijenjen ocjenom________________( )
OBRAZLOŽENJE OCJENE RADA:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
PITANJA NA USMENOM DIJELU ZAVRŠNOG ISPITA:
1. ___________________________________________________________________
2. ___________________________________________________________________
3. ___________________________________________________________________
4.___________________________________________________________________
(dopunsko pitanje)
Polaznik je usmeni dio završnog ispita položio ocjenom______________( )
Konačna ocjena završnog ispita je _______________( )
ISPITNA KOMISIJA
1. Predsjednik komisije ___________________________
2.Ispitivač _____________________________________
3. Član ________________________________________

Sarajevo, ________________2023. godine

31