Univerzitet u Istočnom Sarajevu

Medicinski fakultet Foča

Specijalna edukacija i rehabilitacija

Lijeva hemisfera mozga

Predmet: Fiziologija

Profesor: Prof. dr Siniša Ristić Student: Slavica Vitić

Veliki mozak čine dvije hemisfere, desna i lijeva. Njih razdvaja duboka uzdužna
pukotina, koja se u dubinu pruža do žuljevitog tijela.

Na hemisferama opisujemo tri pola:

1. Prednji, čeoni (polus frontalis)

2. Zadnji, potiljačni (polus occipitalis)

3. Bočni, sljepočni (polus temporalis)

i tri strane:

1. Gornje-spoljašnja,

2. Unutrašnja

3. Donja strana ili baza mozga.

Lijeva i desna strana mozga imaju međusoban baolans da bi održale pravilan rad
mozga.

Lijeva strana igra ključnu ulogu u spoznaji i percepciji.Odgovorna je za obradu

informacija iz naših čula, za vid i sluh i njihovo pretvaranje u smislena iskustva.

Lijeva strana mozga se često naziva i “logičkom” stranom , jer je odgovorna za

mnoge procese koji su ključni za racionalno razmišljanje, kao što su jezik,
matematika i kritičko zaključivanje.

Kada je u pitanju obrada jezika, lijeva hemisfera mozga je odgovorna za

proizvodnju i razumijevanje govora, kao i za čitanje i pisanje. Osim jezika,
uključena je i u matematičke radnje, kao i rješavanje problema i donošenje odluka.

Kada je riječ o percepciji, lijeva strana mozga odgovorna je za analizu vizuelnih

informacija, kao što su prepoznavanje objekata i lica.

Kada gledamo neki predmet lijeva strana mozga odgovorna je za prepoznavanje

njegovog oblika, veličine i boje, kao i za njegov odnos sa drugim predmetima u
okruženju.

Lijeva hemisfera takođe igra ulogu u slušnoj obradi, jer je odgovoran za

prepoznvaje zvukova, poput govora i muzike i njihovu obradu u smislena iskustva.
Vrlo važan aspekt uloge lijeve moždane hemisfere je u kogniciji i percepciji.

Takođe, lijeva hemisfera je ključna za navigaciju, jer na omogućava da razumijemo

raspored našeg okruženja i da se njim učinkovito krećemo.

Odgovorna je i za obradu informacija o pokretima objekata, odnosno, pokreti

vlastitog tijela i pokreti drugih.

Postoje dva načina za povaćanje potencijala lijeve strane.

Jedan od načina da se maksimalno poveća potencijal lijeve strane mozga je

obrazovanje i učenje. Proučavanje predmeta kao što su matematika, prirodne nauke
i jezik može pomoći u jačanju sposobnosti lijevog mozga.

Drugi način je kroz mentalne vježbe i stimulaciju.Uključivanje u aktivnosti kao što

su zagonetke, osmosmjeke i druge zagonetke.

Bitnu ulogu imaju i vježbe tijela. Dokazano je da tjelesna aktivnost poboljšava

kognitivnu funkciju. Pored vježbi bitnu ulogu ima i san. Nedostatak sna i velika
količina stresa imaju negativan uticaj na kognitivne funkcije.

Koncept dominacije lijeve strane mozga odnosi se na ideju da je lijeva strana

mozga odgovorna za logičko i analitičko razmišljanje.

Kada je riječ o učenju , osobe kojima je dominantna lijeva hemisfera mozga ističu
se u matematici kao i u jezicima.

Lijeva hemisfera mozga takođe igra ključnu ulogu u obradi emocionalnih

informacija i regulisanju emocionalih reakcija.

Osim toga, ona takođe igra ulogu u regulaciji emocionalnih reakcija. Pojedinci sa
povećanom aktivnošću u lijevom prefrontalnom korteksu, regiji mozga povezanom
sa regulacijom emocija, imaju tendenciju doživjeti veću emocionalnu stabilnost. To
može da znači da lijeva hemisfera mozga nije samo logički i analitički dio mozga,
već je i uključena u regulaciju naših emocionalnih iskustava.

Međutim, važno je napomenuti da je odnos između lieve moždane aktivnosti i EQ

kompleksan i da je vjerovatno da različiti dijelovi mozga rade zajedno na
regulisanju naših emocija i usmjeravanju našeg ponašanja.
Pored toga, iako dominacija lijeve strane mozga može biti povezana sa određenim
karakteristikama i ponašanjem, takođe je važno uzeti u obzir individualne razlike i
uticaj drugih faktora, kao što su životno iskustvo i socijalizacija.

Da biste razvili emocionalnu inteligenciju, važno je da se uklučite u aktivnosti koje

podstiču samosvijest, empatiu i emocionalnu regulaciju.

Efikasna komunikacja i donošenje odluka su ključne vještine u današnjem brzom

svijetu.

Lijeva hemisfera mozga igra ključnu ulogu u ovim procesima. Poboljšanjem

funkcionalnosti lijeve hemifere mozga, pojedinci mogu poboljšati svoju sposobnost
efikasne komunikacije.

Odgovorna je za obradu jezika, što je kritična komponenta efikasne komunikacije.

To podrazumijeva sposobnost jasnog izražavanja misli i ideja, kao i sposobnost da

razumijete i protumačite jezik. Poboljšanjem funkcionalnosti lijeve hemisfere
mozga, pojedinci mogu da poboljšaju verbalne i neverbalne komunikacijske
vještine.

Pored komunikacije lijeva hemisfera odgovorna je i za logičko i analitičko

razmišljanje koje je ključno za donošenje odluka.

Ljudi koji imaju dominantniju lijevu hemisferu imaju tendenciju da budu

analitičniji i sistematičniji u pristupu rješavanja problema. Često su spretniji u
donošenju dobro informisanih odluka.

Da bi poboljšali funkcionalnost lijeve strane mogu se baviti aktivnostima kao što su

učenje jezika, pisanje i izgranje nekih igara.

Balansiranje lijeve i desne hemisfere mozga dovodi do optimalnog rada mozga.

Međusobno su povezane i samim tim poboljšavaju mentalno i emocionalno
blagostanje.

Kada su obije hemisfere uravnotežene, pojedinci mogu doživjeti skladnu mješavinu

logike i kreativnosti, što dovodi do učinkovitog rješavanja problema.

Postoji nekoliko načina za balansiranje i ono se postiže razvijanjem funkcionalosti

lijeve i desne hemisfere.