MEDIJI U HRVATSKOJ (Viktorija Car i Igor Kanižaj)

prve novine u hrvatskoj (1771.) Ephemerides Zagrebienses, zagrebački tjednik

1926. Radio Zagreb, 1956. Televizija Zagreb
Hrvatski mediji u tranziciji
komunistički/socijalistički težim nakon Drugog svjetskog rata: nepostojanje medija u
privatnom vlasništvu niti javnog servisa, mediji su ili državno ili društveno vlasništvo
u Jugoslaviji mediji su bili slobodniji, brojniji, raznolikiji i razvijali su se u mnogo
liberalnijem okruženju
1980. kontroliraju ih republičke vlasti: sadržaji namijenjeni hrvatskoj publici uz obaveznu
(zakonom propisanu) cenzuru
razvijeno novinsko tržište: puno tjednika, časopisa, mjesečnika, lokalnih i dnevnih novina
Vjesnik u srijedu (VUS) jedna od najutjecajnijih tjednika tog razdoblja (1970.) s nakladom
većom od 400 000 primjeraka i raširenosti u svim jugoslavenskim republikama
redakcija: veliki sustavi, zaposleni: 300 novinara
Najutjecajniji tiskani mediji iz tog doba: Sportske novosti, Večernji list, Vjesnik, Arena,
VUS, Start
’60: tjednici i magazini: Arena, Plavi vjesnik, Svijet, Studio, Start, Vikend
Polet: list Saveza socijalističke omladine Hrvatske; promovirao rock bendove, izvrsne
fotografije (Ivan Posavec, Mio Vesović), kontraverzne teme (često zabranjivan)
decentralizacija elektroničkih medija ('60ih i '70ih): Jugoslavenska radio televizija (JTR):
državno upravljen medij, savezna institucija koja je koordinirala radijske i televizijske
programe: Beograd
1968. Televizija Zagreb pokreće vlastitu informativnu emisiju Dnevnik koja se emitirala
isključivo na području Republike Hrvatske
o svemu odlučuje Savez komunista; svaki medij bio je pristran jednoj političkoj stranci,
jednom pogledu na svijet
alternativniji mediji razvijaju se 1980. i djeluju lokalno (Zagreb/Split)
1984. Radio 101, potkraj 1980ih lokalni TV program Zagreb 3: osnivač Savez
socijalističke omladine
Z3 namijenjen mlađoj publici trebao je preuzeti HTV3 (prestaje s emitiranjem '91., a
ponovno počinje '94.)
pad berlinskog zida (1989.): intenzivne društveno-političke promjene usmjerene prema
demokratizaciji društva (sloboda govora i izražavanja s naglaskom)
Novi logotip Hrvatske radiotelevizije (HRT): 30.lipnja ’90., formalno izdvajanje iz JRT-a:
početak studenog iste godine
nakon privatizacije, ostale su jedne novine u državnom vlasništvu Vjesnik (do 2012.)
privatizacija Slobodne Dalmacijekritiziranje Hrvatske demokratske zajednice (zločini
nad srpskim civilima): naklada 100 000 primjerakaštrajk u trajanju od 4 dana (’93., najveći
štrajk u povijesti hrvatskih medija)privatizacija ovih novina pokazala se kao jedna od većih
korupcijskih afera u Hrvatskoj
’90 – procvat novina u Hrvatskoj; nove medijske kompanije i strani ulagači (austrijska
Styria i njemački WAZ)
milijunske naklade zbog nagradnih igara: Strugalica, poznata nagradna igra Večernjeg
lista: novine postaju nosači proizvoda (kasnije i za knjige)
prvi hrvatski tabloid – 24 sata – nametnuo se mlađima, a kasnije i starijima (3 kune)
put prema multimedijskom novinarstvu: portali
“pseudo javni mediji“ – upravljeni od strane izabrane vlade; javno financiranje, biranje
urednika
elektronički mediji u Hrvatskoj: velika uloga za vrijeme rata (’91.-’95.); problemi
ekonomske krize, neadekvatnog zakonodavstva, poteškoće u postizanju financijske i političke
neovisnosti, krizna identiteta…
Zakon o HRT-u (prije rata HDZ obećava, ali to obećanje ne ispunjava)samostalno javno
poduzeće s osnovnom djelatnosti proizvodnja, emitiranje, prijenos i odašiljanje radijskih i
televizijskih programa
promjene u elektroničkim medijima (1994.):zakon o telekomunikacijama; dopušteno
privatno vlasništvo za radijske i televizijske postaje
lokalne radijske i televizijske postaje ovisne o „lokalnim šerifima“ (financiranje);
promocija političkih ideja
Nova Tv – prva hrvatska privatna komercijalna televizija s koncesijom za emitiranje na
nacionalnoj razini; 1999. počinje s emitiranjem
problem uspostave zadovoljavajućeg vrijednosnog sustava za kreiranje medijske politike: 1.
problem javne sfere, 2. transformacija društvenog uređenja iz socijalističkog u kapitalističko
(uravnoteženost privatnog i javnog interesa)
kreiranje medijske politike u početku (pritisak europskih zemalja) – kaotično; izazovi:
dualni sustav, nova ekonomija, nova tehnologija, nove vještine…
sve do 2000. HRT je zadržao obrasce kao državna televizija, a ne kao javna – veliki utjecaj
politike na program dvojba treba li program biti propagandni ili nepristran
prvi konkurent HTV-a: Nova TV (1999.);koncesija za komercijalnu televiziju na državnoj
razni 2004. kupuje CME; porast standarda
2001. godine donosi se novi Zakon o HRT-u kojim HRT postaje javni servis i onemogućuje
sudjelovanje političara kao članova programskog vijeća (civilno društvo glavno)
problem civilnog društva: neprofesionalnost, nedosljednost, neuspješno upravljanje
medijem – teme njihovih osobnih interesa ili interesa zajednice koje predstavljaju
HTV; najvažniji i najsnažniji čimbenik formiranja javnog mnijenja
2003. (izmjena medijskog zakonodavstva) privatizacija trećeg televizijskog programa: RTL
televizija (njemačka korporacija RTL grupa)
“borba za gledatelje“; pojava komercijalizacija, popularizacija i tabloidizacija
komercijalizacija: dopuštanje kompanijama da svoje proizvode i usluge unutar medijskih
sadržaja, a izvan označenih reklamnih minuta
popularizacija: pojednostavljivanje sadržaja kako bi bio razumljiv i prihvatljiv široj publici,
pozitivna je u slučaju da kvalitetan sadržaj obrade na način da ga svi mogu razumjeti
elitizam i paternalizam: kada su ozbiljni medijski sadržaji rezervirani samo za visoko
obrazovanu publiku (one koji si mogu priuštiti visoko znanje i informiranje) dok osobe na
nižoj socioekonomskoj ljestvici ostaju zakinute
ekstrem popularizacije; trivijalizacija – pojednostavljivanje sadržaja do banalnog te biranje
teme na temelju većinske publike (primjer, nametanje života slavnih osoba kao bitnih) –
manjak profesionalnosti – dovodi do tabloidizacije
propadanje HTV-a (konkurencija, popularizacija programa, gubitak informativnog,
dokumentarnog sadržaja, fokus samo na zabavu)
2011.: 876 tiskovina (17 dnevnih novina, 81 tjednik)
pojavom tabloida (malo teksta, puno slika, glavne teme: život slavnih) 24 sata (2005.)-
dnevne novine s najvećom nakladom u Hrvatskoj
ekonomska kriza, tabloidizacija i online mediji: pad prihoda i čitanosti novina
Indeks.hr (2002.) prvi važniji online medij, jedan od najposjećenijih u Hrvatskoj
televizijski online portal Nove TV: Dnevnik.hr
medijski sektori u Hrvatskoj: javni medijski servis, komercijalni mediji privatnog
vlasništva i neprofitni mediji
Glavni akteri hrvatskog medijskog sustava
formalni akteri; zakonodavna, izvršna i sudbena vlast (na temelju Ustava i zakona imaju
prava i obvezu kreirati medijske politike)
neformalni akteri; pojedinci, interesne skupine, organizacije civilnog društva, političke
stranke… (pravo u sudjelovanju kreiranja medijske politike imaju zbog općeg prava
participacije)
Ministarstvo kulture
institucija odgovorna za razvoj medijske politike u Hrvatskoj: zadužena za pripremu
izmjena medijskih zakona
2000. godine ima važnu ulogu u prilagođavanju medijskih zakona u Hrvatskoj s EU
najaktivnije 2003. Zakon o elektroničkim medijima, poslije toga se ne bilježi aktivnost
Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora
praćenje i poticanje donošenja medijskih zakona i sudjelovanje u njihovom donošenju,
zaštita prava na informiranje i informaciju, komuniciranje novim tehnologijama…
predlaganje Hrvatskom saboru kandidata za funkciju glavnog ravnatelja HRT-a
Agencija za elektroničke medije
nezavisno regulatorno tijelo
započinje radom 2004. :glavna zadaća: dodjela koncesija radijskim i televizijskim
postajama te nadzor nad objavljenim programom
ako dođe do prijave programa ona određuje je li se zakon prekršio ili nije
još jedna zadaća: raspodjela sredstava iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti
elektroničkih medija (3% HRT-ovih prihoda)
Hrvatski audiovizualni centar
2008. – potiče proizvodnju audiovizualnih djelatnosti i promicanje audiovizualne kulture
osigurava financijska sredstva za igrane i dokumentarne filmove te promociju navedene
produkcije
Strukovna udruženja novinara: Hrvatsko novinarsko društvo i Hrvatski novinari i publicisti
HND (1910.): neovisna i neprofitna udruga profesionalnih novinara
temeljna zadaća: ostvarivanje profesionalnih interesa novinara, etičnosti i slobode javnog
izražavanja te pravna, materijalna i socijalna zaštita
djeluje na područjima: demokratsko-političke kulture, javnog informiranja i medija, zaštita
ljudskih prava i prava na pristup informaciji
konkurencija (2015.) Hrvatski novinari i publicisti: nastaju kao kritika HND-u (lijevo
orijentirani)
Medijska udruženja: Hrvatska udruga radijskih nakladnika i Nezavisna udruga televizija
nemogućnost praćenja njihove aktivnosti (nemaju mrežnu stranicu)
Javni medijski servis Hrvatska radiotelevizija
emitira četiri nacionalna televizijska programa (HRT1/2 opći, HRT3 specijaliziran za
kulturu, HRT4 informativni) i tri nacionalna radijska (HR1 informativni sadržaj, HR2 sportski
sadržaji, ležernije vijesti , HR3 sadržaji iz kulture)Hrvatski radio ima osam regionalnih
radijskih postaja
orkestri, arhive radijskog/televizijskog programa, zbirka notnih zapisa glazbene
proizvodnje
financira se iz sredstava pristojbe

CLICKBAIT/MAMILICA: 10 NAČINA MANIPULIRANJA TEKSTOM (Boris Beck, Igor

Kanižaj, Stela Lechpammer)
Uvod: naslov i clickbait
razvojem interneta javlja se sve veći broj sadržaja (ljudi nemaju koncentracije i pažnje čitati
svaki, usmjeruju pažnju na naslove)
Vjerodostojnost medija obuhvaća: profesionalizam, autentičnost, pouzdanost,
transparentnost, poštenje, nepristranost i etičnost
kad naslov nudi jedno, a sami sadržaj je posve drugoclickbait ili na hrvatskom
mamilicanamami osobu da klikne na online članak, a zatim se razočara
o naslovu ovisi hoće li se novine pročitati, njihov zadatak je privući pozornost čitatelja
Silićeva podjela naslova: nominativni (koji sadržaj imenuju), informativni (koji sadržaj
prenose) i reklamni (koji sadržaj nude)
naslov je „ključ za tumačenje“ iz njega bi se trebala shvatiti poanta teksta
odnos koherentnosti s tekstom (iako je odvojen od njega); tekst u naslovu traži uporište
naslov treba sažeto, zanimljivo, inteligentno upozoriti na glavnu misao sadržaja koja slijedi;
sažimanje teksta
atraktivnost naslova: privlačenje pozornosti
u online medijima naslov je jedino što nas može privući pročitati tekst
pojam clickbait pojavio se 1999. godine (cilj je da potrošač pritisne poveznicu, jedino tako
može provjeriti valjanost naslova)
senzacionalizam – pristup medijskoj djelatnosti koji u želji da privuče što je moguće širu
publiku radi prihoda usmjerava pažnju na trivijalno
aprosdoketon- iznevjeravanje smisla iskaza upotrebom posve neočekivanih pojmova
(suprotnih od konteksta)
kategorizacija vezana uz clickbait (Chen i dr.): nedefinirane zamjenice, neizvjesnost, stil
obrnutog narativa, naglašavanje emocija, korištenje brojeva, fotografije emotivnog konteksta
te angažman publike oko čitanja tih tekstova
najtemeljitije određenje tih naslova: 1.namjerno izostavljanje relevantnih informacija iz
naslova, 2.očigledno preuveličavanje, 3.tehnike i specifičnih ponavljajućih izraza
namami čitatelja interesantnim naslovom na nezanimljiv i suprotan sadržaj, pobudi
znatiželju u čitatelju, a zatim zataji informacije
dva glavna pristupa u određenju pojma (Bazaco i suradnici): restriktivni (reducira clickbait
na strategije koje se koriste u osmišljavanju naslova) i inkluzivni (obuhvaća različite načine
kako privući čitateljevu pažnju i povećati profit određene mrežne stranice)
Metodološki okvir
analiza sadržaja, stila i diskursa (kvalitativne metode)
GLAVNE KATEGORIJE CLICKBAITA
1.Clickbait koji nije neistinit
clickbait: hiperbole, usklici, metafore, pridjevi, imperativ, prilozi…zatajenje informacije
“Tri horoskopska znaka koji nikog ne vole više od sebe“ lifestyle, „Nove kamere su na
autocesti, evo što će sve snimati“ ekonomija
2.,3.Prekrivanje mjesta i vremena događaja
vijesti moraju biti prostorno i vremenski što bliže jer su na taj način relevantne i korisne
Vijest je istinita, ali nije se dogodila na prostoru na kojem se objavljuje
zanimljiv sadržaj koji bi mogao zainteresirati čitatelja, ali nije na našem području
Vijest je istinita, ali se dogodila u prošlosti
zanimljiv događaj iz bliže ili dalje prošlosti, vrijeme se otkriva tek na kraju teksta
4.Dovođenje u zabludu oko sudionika događaja
skrivanje identiteta sudionika; korištenje nepoznatih imenjaka slavnih osoba
5.Manipulacija kontekstom
Silić; naslovi se daju izvan potpunog konteksta u općem smislu, podnaslovi zato postoje
kako bi konkretizirali temu
mamilice nemaju podnaslov, manjak kontekstaveća dramatičnost i aktualnost iz
čitateljeve perspektive
6.Polisemija
višeznačnost riječi, zavaravanje čitatelja (sami su si krivi jer su to tako protumačili)
7.Anominacija
remotivacija vlastite imenice, ne koristi se kao vlastita imenica već kao opća
“Janica Kostelić je dobila Oskara“dobila je dijete
igra riječima – rubno povezivanje između naslova i sadržaja
8.Metaforizacija i hiperbolizacija
“Smrt u obitelji domaće glumice“ uginuo papagaj
zamjenjivanje riječi (baciti/ispasti); naslov se toliko udaljuje od konteksta, da zapravo laže
9.Kondicionalna vijest
nešto što se možda tek dogodi, prikazuje se kao da se već dogodilo
ako je temeljeno na ideji/pretpostavci to je naznačeno negdje u tekstu
aprosdeton – navodi nas da pomislimo na jedno iako je riječ o nečem sasvim drugom,
iznevjereno očekivanje
10.Naslov je posve neistinit
opasnost: čitatelj u memoriji pohranjuje laž
članak u potpunosti lažan

NOVINE I NJIHOVA ULOGA U DRUŠTVENOJ ZAJEDNICI (Svjetlana Mokriš)

iako se s novinama susrećemo svakodnevno, teško je odrediti njihovu definiciju
Definicija novina
kromanjonci: pišu na stijenama novosti
“Serijska publikacija koja se izdaje u utvrđenim i čestim razmacima, obično dnevno,
tjedno ili polutjedno i koja izvještava o tekućim zbivanjima i temama od općeg interesa“
Lucy Maynard Salmon (1976.): novine tragaju za svim što predstavlja svakodnevni život u
nekoj zajednici i u potpunosti ga oslikava, organizira; duh vremena u kojem su nastale,
nagoviještanje onoga što će se u zajednici dogoditi
izum tiska; razvoj novina i novinarstva
Eric W. Allen (1930.); „prave novine moraju izlaziti periodički, moraju biti mehanički
reproducirane i dostupne svima koji su ih voljni platiti. Uz to, moraju sadržavati članke
različitih sadržaja, biti općenite, pravovremeno donositi vijesti i moraju biti organizirane“
Jay Black i Bryant Jenning; podjela medija: masovni, osobni i telekomunikacijski
sličnosti definicija: novine su tiskane i objavljuju se u redovitim vremenskim razmacima
razlike definicija: veličina, pretplata, dostupnost, prostorna raširenost…
Hrvatski leksikon (1977.) preuzima definiciju Josipa Horvata; „Novine – skupni naziv za
redovita tiskana izdanja s glavnom svrhom da se što prije sazna i što prije objavi glas o nekom
novom događaju vezanom za interes što većeg broja ljudi“
Malovićeva podjela prema načinu proizvodnje i sadržaju
prema načinu proizvodnje: format (veličina novinske stranice; najčešći A formati (klasični
A4 297x210 mm)), učestalost izlaženja (dnevna, tjedna, dvotjedna i mjesečna) i proizvodna
tehnologija (jednobojne, dvobojne ili višebojne)
prema sadržaju: informativno-politički listovi, zabavno-revijalni listovi i specijalizirana
izdanja
Mark Sapunar i četiri povijesna razdoblja novina
naturalnoverbalnopismoslovnotiskoslovnopeto: elektroničko
integrirajuća građa: omeđena/neomeđena
serijska publikacija: neodređen kraj izlaženja, tiskanje u dijelovima, najčešće ima brojčane
podatke
Dva stava oko elektroničkih medija: elektroničke novine su isključivo one koje postoje u
električnom mediju ili one koje imaju tiskane ekvivalente
Razlika između časopisa i novina
prema sadržaju: novine iznose aktualne vijesti za koje postoji opći interes, a časopisi
trajnije vrijednosti kod kojih ne postoji izričita vezanost uz kronološki slijed događaja
prema periodu izlaženja: novine izlaze dnevno, tjedno, polutjedno, dok časopisi izlaze dva
puta mjesečno do dva puta godišnje
prema formatu i izgledu: časopisi obično imaju vanjski izgled knjige, a novine najčešće
nemaju korice i izlaze u formatu manjem od A3
vrste časopisa:
Područje rasprostranjenosti novina
nacionalneregionalne (specifična pitanja užih pokrajina/regija) lokalne (pitanja općina,
gradova, gradskih četvrti)novine ustanova (škole, fakulteti, vjerske zajednice)
Četiri temeljne uloge masovnih medija (Black i Bryant): informacija, zabava, uvjeravanje i
transmisija kulture
informiranje javnosti: svrha novinarstva (obrazovanje, transmisija kulture, zabava)
novine ljudima nude svijet na dlanu

NOVINE NEKAD I DANAS (Dunja Majstorović)

Kratki povijesni razvoj novina u svijetu
početak novinarstva: stari Rim
preteča novinama (pranovine): Acta Diurina
riječ novina dolazi iz lat. diurnall
prve tiskane novine (17. st.), Njemačka(1609.); Avisa Relation oder Zeintug
prve dnevne novine, Engleska (1702.); The Daily Cournat
prve moderne novine (1833.); The New York Sun – Benjamin Day, jedan peni (penny)
Joseph Pultizer uvodi mnogobrojne promjene (nagradne igre, kolumne, udarne naslovnice)
New York Timesnajnagrađivanija novina ikadosnovana:1851.osnivač: Henry
Raymond
Adoplh Och, 1896. ; „Sve novine su prikladne za objavljivanje“
Korijeni žutog novinarstva i razvoj tabloida
Pet temeljnih karakteristika žutog novinarstva (Frank Mott):
1. Zastrašujući naslovi pisani crnim ili crvenim slovima
2. Preobilna uporaba fotografija i crteža
3. Fake news
4. Nedjeljne novine prepune stripova
5. Iskorištavanje običnih ljudi
izraz žuti tisak: Ervin Wardman; dolazi od stripa junaka Yellow Kid
još karakteristika žutog novinarstva: veliki naslovi, razne teme na naslovnim stranicama,
velika uporaba ilustracija, naglašenost boja, oslanjanje na anonimne izvore, sklonost
samoprocjeni
senzacionalizam započinje 1830. i tada se zvao penny press
prvi tabloid u SAD-u: Ilustrated Daily News (Joseph Petterson)
najgore kršenje etičkih normi: News of the World
tabloidi snižavaju novinarski standard (trač, grijeh i skandal)
Evolucija naslovnica dnevnih novina
Joseph Pulitzer: „Naslovnica je zrcalo sadržaja“
prva naslovnica Jutarnjeg lista: 29.7.1914.
prva naslovnica Večernjeg lista: 11.7.1959.
Razvoj i karakteristika magazina
francuski magasin: prodavaonica
Edward Cave (1731.) prvi put spominje izraz časopis; osnivač je Gentlmen's Magazine
Journal des Savants – prvi magazin u Francuskoj (1665.)
John Dunton (1693.) izdaje prvi magazin za žene; The Ladies Marcury
Charles Lindhberg; prva nagrada za osobu godine (1928.)
David Lawrence; US News & World Report; uveo je spot analysis (priče vezane uz život
pojedinaca), pictogram (slike i grafikoni) i Q&A
magazini fotografije: Paris Match (1949.) i Life (1936.)
Kratki povijesni razvoj novina u Hrvatskoj
prve hrvatske novine: Zagrebačke novine (1771.); latinica
Prve novine na hrvatskom jeziku
Kraljski Dalmatin (1806.); na hrvatskom i talijanskom jeziku
prve novine na hrvatskom jeziku (1835.); Ljudevit Gaj; Novine horvatske iz njih se
kasnije razvijaju Narodne novine
Prijatelj puka, Zora Dalmatinska, Obzor
Novinstvo u prvoj polovici 20. stoljeća
1900.;Frano Supilo; Novi list – moderne novine s vlastitim dopisnicima
1910.;Hrvatsko novinarsko društvo
Razvoj i ekspanzija Vjesnikove kuće
1.4.1951. spajanjem Narodne štampe i Štamparije novina
12 listova; Vjesnik, Kerempuh i Rebus
prva novinarska škola u Hrvatskoj (Vjesnik); 1964.
Vjesnik ima dopisnike iz svih važnih europskih gradova (Boris Hržić javlja se iz NY
(1951.))
Vjesnikove dnevne novine; Vjesnik (od 1940.), Večernji list (od 1959.), Sportske novosti
(1962.)
Uspješni tjednici i mjesečnici: Plavi vjesnik, Petko, Vjesnik u srijedu, Svijet…
Novine u Hrvatskoj od ’90 do sada
zakon o pretvorbi poduzeća iz privatnih vlasništva, a posljedica je masovna privatizacija
medija
HDZ ulazi u sve novine nekadašnjeg Vjesnika
Feral (1997.) – najbolji satirični list na svijetu
Tržište dnevnih novina
’94. osniva se EPH na čelu s Ninonoslavom Pavićem
privatizacija: Večernji list, Glas Slavonije, Slobodna Dalmacija
novi grafički dizajn Jutarnjeg lista (1998.)
2005. pojava tabloida (24 sata)
2012. gašenje Vjesnika

MARKET INSIGHTS – TRUST IN MEDIA 2021, EBU

velike razlike između povjerenja u tradicionalne i online medija
povjerenje u vijesti s društvenih mreža sve više opada
stabilno povjerenje u TV, radio i tisak