Lamija 1

Lamija
Lamija (grč. Λάμια, Lámia) ili Sibarida (Σύϐαρις, Súbaris) u grčkoj
mitologiji bila je čudovište iz Hadova podzemnog carstva, polužena i
poluzmija, Posejdonova kći[1], koja je noću izlazila na površinu zemlje,
krala majkama djecu, ubijala ih i pila njihovu krv. U novije vrijeme
Lamija se smatra bezopasnim strašilom koje plaši djecu i naivne
ljude.[2]

Etimologija
Prema Aristofanu[3], njezino grčko ime dolazi od riječi laimos =
"ždrijelo" jer je proždirala ljudsku djecu.

Karakteristike
Lamijin je gornji dio tijela bilo ljudski, a donji zmijski. Imala je
kanibalski tek za djecu koji se mogao protumačiti kao erotski tek za
muškarce.

Mitologija
Prema Diodoru Sicilskom[4], Lamija je kći Posejdona i Libije,
personifikacije istoimene zemlje, koju je Zeus volio. Hera ju je ili
Herbert Draper: Lamija, 1909.
pretvorila u čudovište, ako već nije bila Hekatin potomak, ili je Hera
ubila svu Lamijinu djecu osim Skile[5] pa ju je tuga pretvorila u
čudovište. Smatralo[6] je se i majkom Sibile Herofile, delfijske
proročice.

Na Lamiju je ljubomorna Hera bacila kletvu - nije mogla zatvoriti oči

tako da je uvijek bila opsjednuta prizorom svoje mrtve djece. Zeus joj
je dao dar da može izvaditi svoje oči da bi se odmorila, a potom ih
poslije vratiti. Lamija je bila ljubomorna na ostale majke te je pojela
njihovu djecu.

Folklor
U modernoj grčkoj narodnoj tradiciji[7], Lamija živi sa svojim
atributima. Suvremena grčka izreka της Λάμιας τα σαρώματα =
"Lamija mete" označava neurednost, a ό παιδί τό 'πνιξε η Λάμια =
"Lamija je zadavila dijete" objašanjava iznenadnu smrt mlade djece.
U modernim grčkim pričama slična je Babi Jagi. Živi u udaljenoj kući
ili tornju, a hrani se ljudskim mesom te ima magične moći, posjeduje
magične predmete ili zna podatke nužne junaku priče na putovanju.
Junak je mora izbjeći, prevariti ili steći njezinu naklonost da bi dobio
ono što treba. U nekim pričama Lamija ima kćer koja je također John William Waterhouse: Lamija i vojnik, 1905.

čarobnica i pomaže junaku te se na posljetku u nj zaljubi.

Lamija 2

U bugarskoj i baskijskoj tradiciji te u grčkoj, Lamija se povezuje s pećinama i vlažnim, tamnim mjestima.

Izvori
[1] Pauzanije: Opis Grčke (X./12.1)
[2] Zamaroyski, Vojtech, str. 177.
[3] Aristofan: Ose (1177.)
[4] Diodor Sicilski: Biblioteka povijesti (XX./41.)
[5] Eustatije o Homerovoj Odiseji (1714.)
[6] Pauzanije: Opis Grčke (X./12.2)
[7] Megas, Colaclides 1970.

Literatura
• Graves, Robert, Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.
• Kerényi, Károly, The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951.
• Megas, Georgios i Colaclides, Helen, Folktales of Greece, Folktales of the World, University of Chicago Press,
Chicago, 1970.
• Zamaroyski, Vojtech, Junaci antičkih mitova, Školska knjiga, Zagreb, 1973.

Vanjske poveznice
• Lamija u klasičnoj literaturi i umjetnosti (http://www.theoi.com/Ther/Lamia.html) (engl.)
• Lamija korintska, vampirica (http://www.theoi.com/Phasma/LamiaKorinthia.html) (engl.)
• Lamije, vampirice (http://www.theoi.com/Phasma/Empousai.html) (engl.)
Izvori rabljeni u članku i suradnici 3

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Lamija Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4008567 Doprinositelji: Abyssus, Walter9, Wikijens, Willtron

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Lamiamyth.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Lamiamyth.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Bibi Saint-Pol, Butko, Dodo, Ephraim33,
Fanfwah, Frank C. Müller, Goldfritha, Kilom691, Mattes
Datoteka:Lamia and the Soldier.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Lamia_and_the_Soldier.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Guil2027, Irish Pearl,
Lala love, Mattes, Micione, TwoWings, 1 anonimne izmjene

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/