Priručnik Za Provjeru Informacija Iz Medija

RADOSLAV
DEJANOVIĆ
PRIRUČNIK
ZA PROVJERU
IZ MEDIJA
društvo za zaštitu
novinarskih autorskih prava
Radoslav Dejanović
Priručnik
za provjeru
informacija
iz medija
Metode i alati za analizu lažnih vijesti,
dezinformacija i ostalih online manipulacija
Zagreb, ožujak 2020. godine

Biblioteka DZNAP
Naslov:
Priručnik za provjeru informacija na internetu
Podnaslov:
Metode i alati za analizu lažnih vijesti, dezinformacija i ostalih online
manipulacija
Autor: Radoslav Dejanović
Lektorica: Ana Đorđević
Urednik: Zvonko Pavić
Oblikovanje naslovnice: Igor Vranješ
Grafička priprema: Igor Vranješ
Tisak: Elektroničko izdanje
Nakladnik: Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava

i Radoslav Dejanović
Za nakladnika: Valentina Wiesner

Besplatnu dostupnost ovog priručnika omogućilo vam je
Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava
Sva prava pridržavaju nakladnik i autor knjige, Radoslav Dejanović. Niti jedan dio
www.dznap.hr
ove knjige ne smije se reproducirati na bilo koji način bez pisane privole autora,
koja je dostupna na zahtjev. Knjiga se može citirati u obliku kratkih navoda
objavljenih u prikazima, recenzijama i kritikama. Za sve obavijesti i
druge pojedinosti, možete se obratiti nakladniku.
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice

u Zagrebu pod brojem 001057802.
ISBN 978-953-48943-0-9
SADRŽAJ
Uvod 6 Na koja novinarska pitanja odgovara? 49
Fake news kao društveni problem 6 Kakve reference nudi? 49
Kome je ovaj priručnik namijenjen? 9 Jesu li multimedijalni zapisi autentični? 51
Što ovaj priručnik nije? 9 Postoje li sukob interesa ili jaka pristranost? 53
Vijesti, lažne vijesti i metodologija provjere 10 Pobuđuje li snažne emocije? 54
Razlikujmo novinske uratke 10 Koristi li neprimjerene izraze? 55
Vijest 10 Koristi li neodređene informacije i generalizacije? 55
Komentar 11 Što je autorova motivacija? 57
Kolumna ili osvrt 11 Cui bono? 57
Intervju 11 Alati za provjeru autentičnosti online vijesti i multimedijalnih sadržaja 59
Skriveno oglašavanje – nije novinarstvo 12 Alati za provjeru tekstualnih zapisa 59
Elementi vijesti 12 Provjera plagijarizma 61
Tko? 12 Provjera izvora 62
Što? 13 Provjera izvora informacija 69
Gdje? 14 Alati za provjeru slikovnih zapisa 73
Kad? 14 Pretraživači 74
Kako? 14 Ekstenzije 74
Zašto? 15 RevEye Reverse Image Search 74
Etika izrade vijesti 15 InVID Toolkit 75
Oblici lažnih vijesti 20 Statistička analiza slike 76
Što „hrani” lažne vijesti? 24 Metapodaci 79
Kako se šire lažne vijesti 25 Alati za provjeru videozapisa 82
Izvori dezinformacija 28 Pretraživači 82
Politika 28 Ekstenzije 84
Velike organizacije 31 Online alati 85
Mediji 32 Alati za provjeru zvučnih zapisa 86
Online ratnici 32 Pretraživači (tražilice) 87
Prodavači magle 34 Online alati 88
Influenceri 35 TwistedWave 88
Luđaci i njima slični 35 WASP 89
Botovi 36 Druge univerzalno korisne aplikacije 89
Borba protiv samog sebe 36 Google Earth 89
Dunning-Krugerov efekt 37 Wolfram Alpha 90
Baader-Meinhofov efekt 39 ShadowCalculator 95
Echo chamber 39 Nove tehnologije krivotvorenja 93
Potvrda postojećeg stava ‒ Confirmation bias 40 Deepfake 93
Zatrpavanje informacijama 40 Zaključak 95
Matematika i statistika 41 Korisne poveznice 96
Hijerarhijski postupak utvrđivanja autentičnosti vijesti 45 Recenzije 98
Tko piše? 46 O autoru 100
Gdje piše? 48
UVOD
Fake news kao društveni problem

Fake news – lažne vijesti, često senzacionalističke naravi, osmišljene da
budu masovno dijeljene radi stvaranja financijske koristi ili radi stvaranja
pozitivne ili negativne slike o nekoj javnoj osobi, političkom pokretu, tvrtki
itd. (Dictionary.com)
Fenomen lažnih vijesti i dezinformacija nije nastao nedavno. Dapače, vje-
rojatno je nastao i razvijao se paralelno s razvojem glasovne i, kasnije,
pisane komunikacije. Širenje lažnih vijesti također nije svježa pojava: razvi- Famozna
kan pojam „novinske patke”, koji označava novinski tekst što manipulira fotografija
informacijama ili ih izmišlja, nastao je još pred kraj devetnaestog stoljeća, Staljina sa
a njegovo je porijeklo nejasno: Neki izvori tvrde da je riječ o iskvarenom suradnicima
obliku natuknice non testatum (nepotvrđeno) kojim su označavani tekstovi
čije činjenice nisu provjerene, dok je po drugima taj izraz nastao kad je
objavljena priča o neobičnoj tehnici hvatanja divljih pataka. Treći pak tvrde
kako je za sve kriv jedan od braće Grimm ili čak Martin Luther. Posve je
sigurno da jedna od ovih tvrdnji, možda više njih, a možda čak i sve – pred-
stavljaju novinsku patku.1
Manipulaciji nisu bili podložni samo tekstovi, već i prateći sadržaji: jedan
od možda najpoznatijih primjera manipulacije fotografijom jest famozna
fotografija Staljina sa suradnicima, koja je retuširana redom kojim su, kako
su i s fotografije i s ovoga svijeta, jedan po jedan nestajali Staljinovi najbliži
suradnici2. web-stranica i Usenet grupa3, a kasnije putem specijaliziranih portala i online
Unatoč činjenici da manipulacija informacijama u medijima postoji već izdanja tradicionalnih izdavačkih kuća, sve do buma društvenih mreža koje
dulje od stoljeća, taj problem nikad nije bio izražen tako akutno i globalno su do kraja demokratizirale proces izrade i distribucije vijesti.
kao danas. Razlog tome je što je do pojave interneta širenje informacija Tek u tom posljednjem koraku lažne vijesti postaju značajan društveni
bilo snažno ograničeno praktičnim razlozima, a broj ljudi koji su sudje- problem: društvene mreže funkcioniraju kao decentraliziran, obesklašćen
lovali u stvaranju vijesti bio je vrlo malen te su oni obično bili hijerarhij- sustav za razmjenu informacija koje sve imaju jednaku percipiranu vri-
ski organizirani. Tako uređen sustav uglavnom je dobro filtrirao slučajne jednost, i one ispravne što ih je izdao neki autoritet i one loše kvalitete,
dezinformacije. netočne ili lažne, koje su u optjecaj pustile mnogim sudionicima posve
Internet je snažno liberalizirao to tržište: odjednom su stvaranje i širenje vije- nepoznate osobe.
sti postali jeftini i praktično svima dostupni: ispočetka putem jednostavnih U nedostatku kočnica i mehanizama kontrole kvalitete, informacije na
društvenim mrežama biraju se po drugim kriterijima, najčešće po kriteriju
emotivne reakcije, a rijetko po kriteriju istinitosti informacije i/ili vjerodo-
stojnosti izvora. Lišeni kvalitetnih metoda provjere točnosti informacije i
1
Budući da ne možemo pouzdano dokazati niti jednu od tih tvrdnji, ne možemo reći da je bilo koja
od njih istinita ili neistinita. S obzirom na to da istinitost jedne tvrdnje isključuje istinitost ostalih,
najbolje što možemo jest procijeniti koja je najvjerojatnije istinita i zanemariti ostale, ma koliko 3
Usenet je najlakše zamisliti kao primitivnog pretka društvenih mreža i online foruma: sastoji se
zabavno zvučale. od grupa koje su podijeljene po temama i imaju svoje moderatore, a u njima je moguće voditi
2
https://www.history.com/news/josef-stalin-great-purge-photo-retouching rasprave i razmjenjivati datoteke.
6 P R I R U Č N I K Z A P R O VJ E R U I N F O R M A C I J A I Z M E D I J A UVOD 7
pretrpani ogromnom količinom informacija što naviru sa svih strana, sudi- Kome je ovaj priručnik namijenjen?
onici uglavnom neće obraćati posebnu pozornost na kvalitetu, a emoci-
onalne reakcije često će ih motivirati da takve neprovjerene informacije
sami šire dalje. Ovaj je priručnik podijeljen u dva dijela: prvi dio pruža uvid u vrste lažnih
U dijeljenju lažnih vijesti posebice su opasni tzv. influenceri (hrv. utjecaj- vijesti i načine na koji nastaju, mehanizme kojima se šire te pojašnjava kako
nici), osobe koje prati mnoštvo drugih osoba. Možda je najbolji primjer iz se boriti protiv njih. Drugi dio nudi praktične savjete za korištenje besplat-
bliže prošlosti slučaj Nancy Pelosi, zastupnice iz donjeg doma Kongresa nih, javno dostupnih alata za provjeru informacija, pomoću kojih je moguće
SAD-a: netko je u javnost pustio videosnimku jednog njezina govora, ali provjeriti istinitost neke vijesti ili multimedijalne informacije, uočiti plagi-
usporenu – pa je izgledalo kao da kongresnica nije baš pri sebi. Video je ranje i modifikacije te na osnovi rezultata procijeniti istinitost informacije.
podijeljen dva milijuna puta unatoč činjenici da je iole pažljiviji promatrač Priručnik je namijenjen novinarima, ali i općoj populaciji. Pisan je tako da
mogao vidjeti da je riječ o manipulaciji. Drugi video, „uređen„ tako da naglasi pojasni procese nastajanja i procjene vijesti, pa će novinarima dio infor-
njezine pogreške u izražavanju, prenio je putem Twittera sam predsjednik macija vjerojatno biti otprije poznat jer se svodi na etičke osnove novinar-
SAD-a Donald Trump, a njegov je „cvrkut” dalje proširilo 32 000 ljudi. stva. No, s njima nije upoznata opća populacija kojoj je taj uvid nužan kako
bi lakše usporedila kontroliranu informaciju s idealiziranim oblikom posve
etične, ispravne novinarske forme.
Javnost će od ovog priručnika profitirati usvajanjem osnova novinarstva
i metodologije stvaranja ispravne informacije, čime će steći (mentalne i
praktične) vještine za analizu i filtriranje informacija koje nastaju svakod-
Američki
nevno i u velikim količinama.
predsjednik
Trump rado koristi
društvene mreže
za obraćanja Što ovaj priručnik nije?
javnosti
Ovaj priručnik nije instant-rješenje, on nije čaroban tekst koji će novina-

rima i drugim osobama omogućiti da brzo i nepogrešivo prepoznaju lažne
vijesti. To svakako trebate imati na umu dok ga čitate. Iako će navedena
metodologija i, posebice, spomenuti alati u njemu biti itekako korisni u pro-
vjeravanju informacija, u tom procesu vrlo veliku ulogu igraju i opće obra-
Društveno utjecajne osobe mogu itekako pomoći širenju lažnih vijesti iz zovanje, zainteresiranost čitatelja da istražuje dubinu i u širinu problema,
neznanja, vlastitih političkih ili financijskih interesa. Njihov je utjecaj zna- skeptičan pristup i možda najviše – količina prakse. Neki alati možda će
čajan i zbog toga što im dio populacije vjeruje „na riječ” samim time što se vam se učiniti komplicirani, no za njihovo korištenje dovoljno je tek osnovno
radi o poznatim osobama. No to ne znači da su oni nužni za širenje lažnih poznavanje, primjerice, statistike. Svi primjeri u ovom priručniku sročeni su
vijesti ‒ već sama dinamika društvenih mreža dostatna je da se pažljivo tako da omoguće osnovnu sposobnost uporabe tih alata, a za dublji ulazak
osmišljena lažna vijest širi praktično sama od sebe. Takav fenomen nije u svaki od njih čitatelju se savjetuje da se sam pozabavi materijom, ovisno
postojao na tako velikoj i tako globalnoj razini prije buma interneta i druš- o afinitetima i vremenu koje im može posvetiti.
tvenih mreža.
Što više vremena budete provodili istražujući istinitost vijesti, taj će pro-
ces postajati sve lakši, no valja zapamtiti da nema savršenog rješenja – i
najboljima znaju promaknuti lažne vijesti, posebice one koje su pažljivo i
ciljano sročene. Dogodi li se i vama tako nešto, ne trebate se obeshrabriti:
borba protiv fake newsa zahtjevan je posao, itekako podložan greškama.
8 P R I R U Č N I K Z A P R O VJ E R U I N F O R M A C I J A I Z M E D I J A UVOD 9
VIJESTI, LAŽNE VIJESTI I Komentar
Komentar je nadogradnja vijesti i forma je koju smiju i često vole koristiti
METODOLOGIJA PROVJERE poznatiji ili medijski više eksponirani novinari, često voditelji radijskih i
televizijskih emisija. Forma je to koja u svojoj osnovi ima vijest sa svim
njezinim značajkama, ali se na kraju iznošenja informacija novinaru dopu-
šta da iznese svoj zaključak, koji je obično jasno razdvojen od same vije-
sti. Novinar ne ubacuje svoje mišljenje u tijelo vijesti, ali ponekad može
prije sadržaja vijesti, u uvodu, iznijeti svoj komentar, obično kao poveznicu
Razlikujmo novinske uratke i podsjetnik na neku ranije objavljenu vijest koja ima veze s viješću koju
upravo najavljuje. U praksi komentar je gotovo redovito zaključna izjava
novinara na kraju vijesti. Komentar predstavlja novinarov osobni stav, a
Novinarstvo, posebice u svojim modernim inkarnacijama, ima mnoštvo ponekad stav uredništva, i ne treba ga smatrati autoritativnim niti relevan-
lica: postoje vijesti, komentari, kolumne, blogovi, vlogovi, sudjelovanje na tnim za samu vijest.
društvenim mrežama; multimedijalni radovi od običnih fotografija i video-
zapisa do kompleksnih, animiranih infografika. Svi su ti oblici fluidni i mogu Kolumna ili osvrt
se pretapati jedan u drugi, a također se mogu inkorporirati elementi jednog
oblika u neki drugi oblik. Ovo su vrlo otvorene, slobodne forme pisanja u kojima novinar može napi-
sati što god želi o bilo čemu. Pri tome osobni stavovi i (ne)sklonosti autora
Ovdje ćemo značajno pojednostavniti ove oblike kako bismo se lakše foku- teksta igraju veliku ulogu u oblikovanju izražaja i izricanju stavova. Iako se
sirali na razumijevanje vrste rada i specifičnosti koje u njemu možemo oče- u načelu i ove forme trebaju zasnivati na točnim informacijama, to ne mora
kivati. Dakle, prigodno ćemo ih podijeliti na samo nekoliko vrsta: uvijek biti slučaj: osobne pristranosti komentatora mogu iskriviti ili čak u
· vijest potpunosti promijeniti interpretaciju vijesti. Zbog toga ove se forme nikad
ne treba smatrati autoritativnim izvorom informacija, već ih treba pažljivo
· komentar čitati i provjeriti sve navedene informacije, slagali s vi sa autorovim mišlje-
· kolumna ili osvrt njem ili ne.
· intervju. Intervju
Ove osnovne vrste mogu klasificirati sve ostale radove; primjerice, blog ili Intervju je novinarska forma koja bi po definiciji trebala biti rigorozna kao
vlog može sadržavati vijesti, komentare, osvrte ili bilo koju kombinaciju. i vijest, ali nas praksa opovrgava. U ovoj formi novinar razgovara sa sugo-
Trebamo znati razlikovati kad neki zapis u blogu ima karakteristiku vijesti, a vornikom o nekoj temi. Glavnu ulogu u ovoj formi nema novinar već sugo-
kad komentara ili osvrta. Na osnovi tog prepoznavanja možemo procijeniti vornik – jer je on izvor informacija zanimljivih čitatelju / slušatelju / gleda-
autentičnost ponuđenih informacija. telju. Novinar pak ne treba pritom zauzeti pasivan stav jer je on strana koja
diktira dinamiku komunikacije: dobar novinar znat će sugovorniku postaviti
Vijest pravo pitanje u pravo vrijeme, postaviti potpitanja i tražiti pojašnjenje ako
procijeni da bi publika mogla biti zbunjena nekom sugovornikovom izja-
Vijest je osnovna, arhetipska forma novinarstva. Pravilno izvedena, vijest vom, previše stručnom terminologijom i slično. Sloboda koju novinar smije
odgovara na ključna pitanja (tko, što, gdje, kad, kako, zašto) pružajući čita- uzeti može biti i zloupotrijebljena: novinar može ometati sugovornika irele-
telju informacije koje su skupljene na licu mjesta ili kroz pouzdane izvore vantnim pitanjima, može mu postavljati laskava pitanja i navoditi razgovor
informacija (policija, vatrogasci, fotoagencije itd.) u čiju se profesionalnost na teme koje su u interesu sugovornika, ali ne i u interesu publike. On može
možemo više ili manje pouzdati. Vijest je štura i kruta, ne dopušta novi- i ne reagirati na sugovornikove manipulacije, omogućiti sugovorniku da vri-
naru nikakve interpretacije ili donošenje vlastitih zaključaka: sve što čitatelj jeme iskoristi za neki oblik promidžbe ili samopromocije, ili jednostavno
treba dobiti jest precizna i provjerena informacija koja odgovara na nave- pasivno prepustiti tijek razgovora sugovorniku dopuštajući mu da kaže ono
dena pitanja. Interpretacija vijesti i razumijevanje njezina značenja prepu- što želi.
šteni su u potpunosti čitatelju.
Ova forma vrijedan je izvor informacija ako je odrađena na profesiona-
lan način. U suprotnom slučaju može se pretvoriti u jeftinu promidžbu:
10 P R I R U Č N I K Z A P R O VJ E R U I N F O R M A C I J A I Z M E D I J A V I J E S T I , L A Ž N E V I J E S T I I M E T O D O L O G I J A P R O VJ E R E 11
caveat emptor4! Na publici je da bude oprezna i prepozna predstavlja li „Kamion pregazio radnika.”
razgovor korisnu informaciju ili je riječ samo o kulisi za promidžbu, uljepša-
vanje stvari ili kontrolu štete. U ovom primjeru mnogo je toga nejasno. Nepažljivim čitanjem mogli bismo
zaključiti da je subjekt rečenice (kamion) istovremeno i odgovor na pitanje
„Tko?”, što zapravo nije točno: pravi odgovor je „radnik” jer se odnosi na
Skriveno oglašavanje – nije novinarstvo osobu koja je doživjela nesreću koju je (na nepoznat način) počinio kamion
Skriveno oglašavanje nije novinarstvo i ne bi mu trebalo biti mjesta u ovoj (što je zapravo dio odgovora na pitanje „Kako?”‒ kako je došlo do nesreće?
klasifikaciji. No forme skrivenog oglašavanja nisu rijetke, a posebice su Kamion ga je pregazio.)
česte među osobama koje nisu profesionalci. Primjerice, dok u novinama Iako je ovo relativno ekstreman primjer, ukazuje na potrebu da se i vijesti,
postoji obaveza postavljanja jasne (po mogućnosti ne i sitnim slovima pa i one urađene po svim pravilima struke, valja čitati s razumijevanjem jer
napisane) obavijesti o tome da je neki članak sponzorirani tekst, u online novinar ne može garantirati da je njegov rad otporan na pogrešne inter-
medijima skriveno je oglašavanje prava pošast jer amateri nisu ograničeni pretacije. Što je tema kompleksnija i što zahtijeva više specifičnih znanja,
pravilima struke i bez problema mogu u svojim vijestima, blogovima, vlogo- to je lakše stvoriti pogrešnu interpretaciju i veća je potreba za obraćanjem
vima, komentarima i svim ostalim oblicima komunikacije ubaciti proizvod pozornosti na sadržaj.
svog sponzora (obično u obliku hvalospjeva) kao relevantan dio vijesti ili
drugog svog rada. Skriveno je oglašavanje podmuklo jer navodi publiku A što ako ne znamo tko je nešto učinio? U tom slučaju u igri je „nepoznat
na kupnju nekog proizvoda. Postoji više načina „nagovaranja” publike na netko”, što je u svojoj naravi poštapalica kojom novinar obavještava publiku
kupnju proizvoda (više o tome kasnije), a autori od takve reklame imaju o tome da počinitelj (pljačkaš u bijegu, nepoznato vozilo itd.) još nije utvr-
financijsku korist. Neki oglasi mogu biti vrlo dobro upakirani i jedva prepo- đen. Nepoznati počinitelji nisu nepoznat pojam u novinarskoj praksi i sreću
znatljivi, dok je većina na brzinu sklepanih „joj, gledajte kako je ovo super!” se često.
radova koje je uz malo vježbe vrlo lako uočiti.
Zaključak je da skriveni oglasi nisu i ne mogu biti relevantan ni pouzdan Što?
izvor informacija. Naučite ih prepoznati i zaobići. „Što” je drugi neizostavan dio i u kombinaciji s „tko” može oformiti vrlo
manjkavu, ali ipak nekakvu vijest. On govori o tome što se dogodilo onome
što je objašnjeno u odgovoru na „Tko?”. U gornjem primjeru vidjeli smo
kako je radnik nastradao, točnije pregažen je. U odgovoru na pitanje „Što?”
Elementi vijesti kamion je suvišan, jedina je relevantna informacija da je radnik pregažen,
a i to se može dalje skratiti na vijest poput „Nastradao radnik” ‒ ona nam
Kako smo već naveli, vijesti trebaju odgovoriti na određena pitanja na način govori samu srž vijesti i nije ju moguće više pojednostavniti, ali ne prenosi
koji je nedvojben i istinit. No elementi vijesti nisu vezani isključivo za vije- nikakvu drugu informaciju i ostavlja u čitatelju dojam manjkavosti ‒ čitatelj
sti, već u većoj ili manjoj mjeri diktiraju i pisanje svih ostalih novinarskih želi saznati više.
radova. Praktično je nemoguće napisati bilo što, a da ne sadrži barem jedan
od ovih elemenata. Idealno napisana vijest sadrži temeljito obrađene sve Problem vijesti koja sadrži samo srž informacije jest u tome što je takva
elemente, iako je dopustivo i nikako manje istinito napisati i vijest u kojoj vijest – dosadna. Možemo reći kako je bazično kompletna jer prenosi
neki od ovih elemenata iz objektivnih razloga nedostaje. uistinu samo ono najvažnije, ali to nije idealan oblik vijesti: što je više rele-
vantnih informacija, to je vijest bliža svom idealnom obliku.
Tko? Je li moguće pogriješiti u odgovaranju na ovo pitanje? Svakako jest jer novi-
„Tko?” je prvi od dva neizostavna dijela vijesti („tko?” i „što?”) bez kojih bilo nar treba odgovoriti na to pitanje na osnovi informacija kojima raspolaže,
kakva vijest zapravo nema smisla. „Tko” je osoba ili stvar na koju se vijest a one mogu biti nepotpune ili jednostavno neistinite. Primjerice, novinar
odnosi i bez odgovora na to pitanje ne može biti vijesti. Prilikom izrade vijesti može pitati svjedoke događaja u kojem je nastradao radnik (jer se novi-
nužno je nedvosmisleno odgovoriti na to pitanje kako bi bilo jasno o kome je nari rijetko nalaze osobno na mjestu spontanog događaja) da opišu što se
u vijesti riječ. Naizgled je to jednostavan zadatak, ali i može postati kompli- dogodilo. Jedan svjedok reći će da je kamion krenuo sam od sebe i prega-
ciran ako publika nije koncentrirana na ono što čita. Uzmimo, primjera radi, zio radnika koji ga nije vidio, a drugi svjedok reći će da je radnik namjerno
rudimentarnu vijest koja odgovara samo na pitanja: „Tko?” i „Što?” stao pred kamion. Što se dogodilo? Nesretni slučaj ili samoubojstvo?
4
lat. „Neka se kupac čuva”
Gdje? Pogrešan odgovor na pitanje „Kako?” može značajno umanjiti kvalitetu
vijesti ili je pretvoriti u dezinformaciju: ako je odgovor na pitanje „Kako?”
Mjesto događaja element je koji može značajno doprinijeti kvaliteti vijesti: važan za čitatelja, pogrešan odgovor navest će ga na pogrešan zaključak
iako nije nužno znati gdje se nešto dogodilo, ta informacija ipak čitatelju i time cijelu vijest učiniti bezvrijednom, čak i ako su ostali elementi korek-
može biti od velike važnosti. U vijesti o sudaru na autocesti važno je reći tno odrađeni. Stoga novinar treba biti oprezan prilikom odgovaranja na to
u kojem se smjeru dogodio kako bi vozači koji voze tim smjerom znali da pitanje.
trebaju očekivati teškoće u prometu, a oni koji voze u suprotnom smjeru
da ih ta vijest ne treba zabrinjavati. Vijest o svađi dvaju susjeda može imati
značajno drugačije implikacije ovisno o tome jesu li se sukobili negdje na Zašto?
cesti ili na livadi, ili su se sukobili u kući jednog od njih. Stanovnici tog „Zašto?” je pitanje na koje je najteže dati odgovor. Dok su druga pitanja
mjesta mogu na osnovi toga zaključiti da taj susjed možda ima običaj upa- (poput „Tko?”) više ili manje očita, odgovor na pitanje „Zašto?” može biti
dati u tuđe kuće. U slučaju provale lokacija je itekako važna čitateljima jer vrlo skriven. U nekim slučajevima lako je dati odgovor: „Sudar se dogodio
daje informaciju o tome gdje se nalazi potencijalni provalnik. Gdje se nalazi jer je jedno vozilo prošlo kroz crveno svjetlo” ‒ takav će odgovor novinar
visoki gost informacija je važna sudionicima u prometu kako bi znali izbjeći vrlo brzo dobiti od svjedoka ili policajca koji obavlja očevid.
zastoje, čekanja i ljutnju zbog važnih državnih interesa. Odgovor na pitanje
„Gdje?” obično je lakše dobiti nego odgovor na pitanje „Što” ‒ u većini slu- U nekim drugim slučajevima neće biti moguće dati odgovor na pitanje„:
čajeva mjesto događaja je nedvojbeno, a novinar može i osobno zaključiti „Ubojica je presudio sam sebi.” U ovom slučaju možemo samo nagađati
gdje se nešto dogodilo, pa ne mora ovisiti o manje ili više pouzdanim izja- koji su bili motivi samoubojice ako on za sobom nije ostavio pisani trag jer
vama svjedoka ili službenim priopćenjima. je njegova tajna otišla zajedno s njim u grob. U takvim slučajevima novinar
može prenijeti nagađanja, ali ona moraju biti jasno definirana kao takva.
Kad? Ne trebamo tako drastične primjere da bismo spoznali kako je teško dobiti
Vrijeme radnje načelno je relevantno u vijesti. Rijetko je nužno da odgovor na ovo pitanje: svaki intervju u kojem novinar postavi nekoj osobi
vijest sadrži precizno navedeno vrijeme kad je događaj nastupio: pitanje, a ona vješto ili nevješto izbjegne odgovor jest akcija kojom se
http://bit.ly/2Rg8TGt5. No okvirno vrijeme događaja može dati važnu infor- publici uskraćuje odgovor na pitanje: „Zašto?”
maciju: je li se provala / tučnjava / drska krađa dogodila tijekom dana ili Odgovori mogu biti i zavaravajući: agencije za odnose s javnostima i gla-
noću? Ova informacija može čitatelju sugerirati kolika je potencijalna snogovornici lako će (jer im je to u opisu posla) iskriviti odgovor na to pitanje
opasnost ovisno o dobu dana. Također, pogrešna informacija o vremenu i ponuditi svoju interpretaciju koja odgovara njihovim nalogodavcima, čime
događaja može čitatelja dovesti u zabludu i navesti na pogrešne zaključke: će obmanuti publiku. Iako će naizgled dati odgovor na pitanje „Zašto?”, taj
tučnjava koja se dogodila ispred noćnog kluba koji je danju zatvoren vjero- odgovor bit će neuporabljiv ili će ga biti nužno duboko analizirati da bi se
jatno nema izravne veze s noćnim klubom, no vijest koja događaj vremen- došlo do istine.
ski postavlja u vrijeme kad noćni klub radi navodi čitatelja na pomisao kako
je taj noćni klub Sodoma i Gomora, čime nanosi štetu klubu.
Kako? Etika izrade vijesti

Odgovoriti na pitanje „Kako?” nije jednostavno; to će vam potvrditi svaki Prilikom izrade vijesti valja se držati nekih osnovnih načela, a ona vrijede
kriminolog koji se zatekne na mjestu događaja. Neke vijesti mogu rela- jednako za novinare i za amatere. Pridržavanje etičkih načela jamči izradu
tivno lako odgovoriti na to pitanje (radnik kojeg je pregazio kamion jest kvalitetne vijesti načinjene po pravilima struke, iako ne nužno i njezinu
– pa, pregažen kamionom6), dok druge vijesti možda niti ne mogu, barem atraktivnost. U zamku izbora između atraktivnosti i etičnosti vijesti često
privremeno, odgovoriti na to pitanje. Primjerice, kako se točno dogo- upadaju amateri, a nešto rjeđe i sami novinari. Riječ „atraktivnost” u ovom
dila pljačka? Koji je slijed događaja doveo do tuče i tko je započeo? slučaju samo je eufemizam za mnogo poznatiji izraz „senzacionalizam”,
pojavu koja je nažalost dosta česta i u ozbiljnim medijima, a potpuno izvan
kontrole u alternativnim i amaterskim radovima te na društvenim mrežama.
5
Pažljiviji čitatelj uočit će kako u ovoj vijesti zapravo ne znamo točno vrijeme događaja, već I to je prvo etičko pravilo: valja izbjegavati senzacionalizam.
samo vrijeme kad je odlučeno o događaju izvjestiti javnost
6
Pitanje je li to bio nesretan slučaj ili samoubojstvo posve je irelevantno za odgovor na pitanje
„Kako?” ‒ gaženje je gaženje, bez obzira na to ima li iza toga kakve namjere ili ne.
Sensationalism:
1: empiricism that limits experience as a source of knowledge to sensation
or sense perceptions
2: the use or effect of sensational subject matter or treatment
(Merriam-Webster)
Foto: Damir
Senzacionalizam i senzacionalistički pristup pošast su modernog, infor- Spehar/PIXSELL,
matičkog doba. No nikako nije riječ o modernoj pojavi: senzacionalizam prijevod: Google
postoji otkad postoji i novinarstvo, ali dostupnost modernih medija u jed- Translate
nakoj mjeri doprinosi širenju senzacionalizma kao i širenju lažnih vijesti te
dezinformacija. Izbjegavanje senzacionalizma znači prije svega izbjegava-
nje korištenja emocijama nabijenih izraza i izvođenja zaključaka bez racio-
nalne osnove.
Senzacionalizam posebice valja izbjegavati u stvarima koje mogu dovesti
do uznemiravanja većeg broja ljudi, jer posljedice mogu biti nesagledive.
Izvrstan povijesni primjer je radio drama „Rat svjetova“ O. Wellesa ( iz 1938.)
koja je predstavljena kao stvarno izvještavanje o napadu Marsovaca na Drugo pravilo jest izbaciti iz vijesti vlastite emocionalne utjecaje, strahove
Zemlju, a koja je izazvala veliku paniku i dala priliku Hitleru priliku za poen- i predrasude. Kako smo već spomenuli, vijest treba sadržavati isključivo
tiranje o „dekadentnoj i korumpiranoj demokraciji“. Kakve veze Hitler ima s hladne, racionalne činjenice. Bojanje vijesti osobnim strahovima i predra-
američkom radio predstavom? Eto, takva je narav nesagledivih posljedica. sudama možda će vijest učiniti zanimljivijom čitateljima, ali će im učiniti
medvjeđu uslugu jer ih može navesti na pogrešan zaključak. Novinar treba
Nama puno bliži primjer izvještavanje je o Covid-19 virusu, bauku koji kruži, iz vijesti izbaciti svaku osobnu emociju, pozitivnu ili negativnu.
hm, svijetom. Riječ je o nimalo bezazlenom problemu, ali oko kojeg je stvo-
rena primjetna količina panike, paranoje, pa i rasizma - što čini izvještava- Treće je pravilo ne izmišljati. Vjerojatno zvuči suvišno, no ovog se pravila
nje o ovom problemu posebno osjetljivim. U osjetljivim situacijama efekti nije jednostavno držati: izmišljanje je umetanje bilo kakvog podatka u vije-
senzacionalizma pojačani su, pa svaka i najmanja sitnica koja odstupa sti koji nije rezultat logičkog raščlanjenja objektivnih informacija, koje može
od stroge profesionalne etike može biti štetna. Primjerice, već promjena rezultirati iskrivljenim poimanjem vijesti. Izmišljanje se događa kad novinar
interpunkcije smiren naslov može pretvoriti u alarmistički: „Sumnja se na pogrešno interpretira realne informacije ili (svjesno ili nesvjesno) nagađa
koronavirus.“ – točka završava rečenicu na smiren način, no: „Sumnja se na osnovi nepotpunih ili kontradiktornih informacija. U našem primjeru
na koronavirus!“ – ovdje uskličnik na kraju podiže tenziju, priziva senza- nesretnog radnika kojeg je pregazio kamion novinar može doći na mjesto
cionalizam i nastoji privući što više novčića od klikova zabrinutih čitatelja. događaja nakon dosta vremena pa suočen sa kontradiktornim izjavama
Isto tako, umetanje alarmističkih neistina ne pomaže nikom, osim možda svjedoka – jedan kaže da ga je pogazio kamion, drugi kaže da je bila riječ
nakladniku – financijski. Naslov koji spominje „uzbunu u Rijeci“, gdje nika- o bageru – novinar može, u žurbi i ne čekajući službeno izvješće policije,
kve uzbune nije bilo, jednostavno je senzacionalistički fake news koji leši- pogledati tragove na tlu i samoinicijativno zaključiti kako širina tragova
nari na ljudskom strahu. odgovara bageru, a ne kamionu (tu bi na djelu bilo i novinarevo oskudno
znanje o radnim strojevima, osim ako se specijalizirao za njih).
Četvrto je pravilo uvijek sve provjeriti iz neovisnih izvora. Zlatno je pra-
vilo novinarstva dobiti potvrdu iz barem dvaju neovisnih izvora, što znatno
smanjuje šansu za prenošenje dezinformacije. Tako bi spomenuti novinar
učinio pravu stvar kad bi tragove fotografirao i poslao ih poznaniku koji je
sudski vještak za nesreće s radnim strojevima. On bi mu vrlo vjerojatno
odgovorio kako je riječ o tragovima guma kamiona. Ako bi novinar pritom
istu tu fotografiju poslao drugom poznaniku koji je također u poziciji da
može s autoritetom odgovoriti na to pitanje i od njega također dobio odgo-
vor, novinar bi zadovoljio profesionalne uzuse svoje struke. Treći i svaki
sljedeći stručnjak više su nego dobrodošli, ali nisu nužni.
Uz izbjegavanje senzacionalizma, provjeravanje podataka i izvora poda- drugih izvora. Praktično, riječ je o krađi tuđeg djela. Dok je u slučaju navo-
taka najveći su izazovi novinarskog posla. đenja, primjerice, pasusa iz znanstvenog rada obično očito kako je riječ o
dijelu koji se stilom pisanja i ontološkom specifičnošću drastično razlikuje
Riječ je o aktivnosti koja je vrlo često dugotrajna i iscrpljujuća, posebice od ostatka teksta, prepisivanje od kolega teže je otkriti – a to se ne događa
kad su specifične okolnosti u pitanju. Pritisnuti rokovima i zahtjevima rijetko. Ako novinar ne navede svoj izvor informacija („... kako prenosi tjed-
poslodavaca, novinari često nemaju dovoljno vremena za kvalitetnu pro- nik Lider...”) ili ispod fotografije ne potpiše izvor (čak i ako je fotografija pod
vjeru podataka. I tako se u novine tiho zavuku pogreške, čak i vrlo ozbiljne Creative Commons licencijom), riječ je o krađi.
‒ sjetimo se famoznog intervjua Davora Butkovića s Ivom Sanaderom7 zbog
kojeg je Butković priznao pogrešku i ponudio ostavku na mjesto urednika8 ‒ Strogim pridržavanjem gore navedenih načela stvorit ćete dobar zanatski
podsjetimo, bila je riječ o vrlo neortodoksnom načinu intervjuiranja putem rad i u velikoj mjeri spriječiti različite interpretacije svog djela. No, što je sa
SMS poruka. Problem je bio u tome što je telefonski broj za koji je novinar radovima koji nužno moraju odstupiti od nekog pravila? Primjerice, novi-
vjerovao da pripada Ivi Sanaderu zapravo bio broj posve druge osobe, koja narski komentar ili kolumna teško mogu bespogovorno zadovoljiti sve kri-
je odgovarala na novinarska pitanja – a sve skupa zatim je bilo objavljeno u terije: ako ništa drugo, komentar i kolumna djela su koja u čitatelja izazivaju
Jutarnjem listu kao autentičan intervju s tadašnjim premijerom. emocionalnu reakciju – bilo da se čitatelj slaže ili ne slaže sa stavovima
komentatora, često će o pročitanom stvoriti ne samo racionalan, već i emo-
Novinar je pogriješio baš zato što nije provjerio podatke: bilo je dovoljno tivan sud baziran na čitateljevu osobnom stavu o temi, novinaru ili načinu
već kratko nazvati taj broj i uvjeriti se da je s druge strane glas Ive Sanadera na koji je tema obrađena. Kolumnisti u svojim kolumnama pričaju priču, ne
(iako je i to, zapravo, dosta slaba provjera – koliko ljudi ima glas sličan nje- stvaraju suhoparnu, kirurški preciznu vijest. U svoj tekst unose i osobne
govu?) i/ili nazvati ured premijera i potvrditi da je zbilja riječ o njegovu tele- emocije, svoje izgrađene stavove, strahove i ambicije. Zaključci komentara
fonskom broju. U žurbi novinar nije obavio niti najosnovnije provjere, što je ili kolumne nisu vijest, već autorovo osobno mišljenje koje, objektivno gle-
rezultiralo epizodom koja je neko vrijeme zabavljala javnost. dajući, može biti točno ili netočno, a čitatelj se s njim može složiti ili ne. No
Iz ovog primjera možemo naučiti da je provjeravanje informacija esenci- i takva djela trebaju se što je moguće čvršće držati nekih etičkih načela:
jalna metoda u novinarstvu, ali i to da se propusti, mali i veliki, mogu dogo- valja izbjegavati nepouzdane izvore informacija, provjeravati informacije i
diti svakome, pa i dugogodišnjem iskusnom novinaru. navoditi svoje izvore.
Referenciranje na izvore peto je pravilo: nije se rodio nitko tko zna sve o Sjetite se sad online sadržaja i amatera koji rade vijesti. Online svijet pravi je
svemu. Novinar ne izmišlja vijest, već je stvara na osnovi njemu dostupnih informacijski divlji zapad: svatko nosi oružje i može pucati kad želi i koliko
informacija koje je dobio iz, kako smo već rekli, provjerenih izvora. Ti izvori želi (barem u preriji).
obično imaju svoje ime i važno ih je navesti jer i podatak o tome tko je Činjenica je da osobe koje nisu profesionalni novinari nemaju obavezu pri-
izvor informacije govori o njenoj pouzdanosti: „Glasnogovornica policijske državati se načela novinarske struke niti poštivati bilo koje gore navede-
uprave potvrdila je...”, „Prozvani političar zanijekao je svoju umiješanost...”, nih etičkih načela. Spojimo li tu činjenicu s internetom kao medijem koji
„Susjedi masovnog ubojice rekli su kako je uvijek bio miran i tih...”, „Svjedoci je prije svega agnostični „omogućivač” i medij koji bez predrasuda svima
događaja tvrde kako su vidjeli...” – i famozni „Izvor blizak klubu zastupnika pruža mogućnosti za kreiranje i razmjenu informacija, dobit ćemo situaciju
potvrdio je...”, „Neimenovani izvor u čelništvu stranke rekao nam je...” te u kojoj je prosječan primatelj informacija bombardiran nikad većom količi-
druge prigode u kojima se izvor osjeća ugroženo ili novinar jednostavno nom raznoraznih informacija vrlo raznolike kvalitete.
špekulira nepotvrđenim glasinama.
Internet je plodno mjesto za dezinformacije svih vrsta, puno plodnije od
Anonimiziranje izvora informacije ponekad je potrebno, iako ga u načelu bilo kojih, pa i vrlo očito politički ili na neki drugi način orijentiranih klasič-
valja izbjegavati. U iznimnim situacijama dozvoljeno je navesti izvor kao nih medija. To ga čini bitno opasnijim jer dok za klasične medije, medijske
anoniman ako bi se otkrivanjem izvora ugrozili njegov integritet ili sigur- kuće i novinske agencije možemo na osnovi prethodnih rezultata zaklju-
nost. No to treba biti iznimka koja se koristi samo u slučaju nužde. U svim čiti koliko su objektivni ili možda na koju stranu naginju – i sukladno tome
ostalim slučajevima valja identificirati izvore podataka i tu informaciju prilagoditi interpretaciju njihovih vijesti – online izdanja stvarnih, amater-
podastrijeti čitateljima. skih, samozvanih, samoreklamiranih, samopromoviranih, plaćenih i drugih
Jedan od najvećih grijeha online novinarstva jest izbjegavanje referenciranja izvora vijesti ogroman je broj. Svakodnevno nastaju novi, a stari se gase
ili se transformiraju u neke nove; ljudi i ideje dolaze i odlaze. Stvari preko
noći postaju viralne, a već drugi dan dosadne... Stabilnost je na internetu
7
http://bit.ly/sanaderintervju rijetkost, a promjene i informacije svoje životne cikluse prolaze svaki dan,
8
http://bit.ly/sanader2 svih dana u tjednu.
Srećom, iskustvo tu može donekle pomoći, pa ćete s praksom ‒ prateći, Neki izrazi
proučavajući i provjeravajući informacije koje do vas dolaze ‒ razviti oko za neobično su
uočavanje potencijalno problematičnih vijesti ili dijelova vijesti. Čim malo česti u naslovima
ispečete taj zanat, otkrit ćete da vijesti i općenito online informacije gle- domaćih portala
date drugačijim očima: ono što vam je još jučer bilo jednostavno i samora-
zumljivo, očigledno čak – postaje informacija koja nije provjerena, izjava za
koju se ne zna tko ju je dao, argument koji nema referencu, tvrdnja iza koje
stoji samo autor teksta, slika koja se čini manipulirana...
Oblici lažnih vijesti

Vijesti mogu biti istinite, djelomično istinite ili lažne. Djelomično istinite one
su koje sadrže jedan ili više detalja koji nisu točni, a pogreška može nastati
namjerno ili slučajno. Većina je problematičnih vijesti takva, a posebice se
ističu vijesti koje uzimaju jednu točnu tvrdnju i zatim je stavljaju u iskrivljeni
kontekst ili izvlače pogrešne zaključke. Te vijesti, kao i izmišljene, posve
lažne vijesti vrlo rijetko nastaju zabunom, a najčešće je riječ o namjerno
plasiranoj dezinformaciji.
Loše vijesti su vijesti koje nisu napisane s namjerom da čitatelje dezinfor-
miraju, ali zbog pogreške autora to čine. Spomenuti intervju sa Sanaderom
primjer je loše vijesti kojoj cilj nije bio dezinformiranje javnosti. U novi- Satirični i humoristični sadržaji, ako su dobro sročeni, mogu u čitatelju
narstvu se događaju pogreške, događaju se i iskusnim profesionalcima, a izazvati zabunu i poneke ljude uvjeriti kako je ono što u njima piše istinito.
puno češće amaterima. One mogu iznjedriti loše posljedice, ali nisu nastale Satirični sadržaji sami po sebi posve su benigne naravi, ali ponekad mogu
s malicioznom namjerom. biti shvaćeni ozbiljno i sami od sebe započeti online životni ciklus lažne
vijesti. Vješto napravljenu satiričnu vijest neće biti jednostavno razaznati
Clickbait je drugi pojavni oblik koji ne mora nužno sadržavati dezinforma-
od istinite, kao u ovom primjeru:
ciju, ali je etički dubiozan: riječ je o tekstovima koji mogu i ne moraju sa-
državati stvarnu vijest, a čiji su naslovi napisani tako da u čitatelju izazovu
intrigu i želju da pročita članak: „Poznata osoba je učinila nešto, a onda se
dogodilo ovo”, „Nije ni sanjao da će mu se ovo dogoditi”, „Ovakvu reakciju
nije očekivao”... ‒ naslovi su koji daju naslutiti da je u tekstu opisan doga-
đaj koji bi čitatelj mogao smatrati emocionalno uzbudljivim (ili jednostavno
tračerskim), a koji to uopće ne moraju biti. Cilj ovakve vijesti jest zarada na
reklamama koje se čitatelju prikažu dok pokušava otkriti što se to tako uz-
budljivo dogodilo, ali i stvoriti priliku nakladniku i trećim osobama da priku-
pe određene informacije o samom čitatelju, najčešće radi dalje monetiza-
cije njegovih navika. Clickbait je pojava koja rijetko pokušava manipulirati
čitateljem dalje od monetizacije i prikupljanja podataka, ali nije bezopasna.
Više o tome pročitajte na najpoznatijoj internetskoj enciklopediji: https://
en.wikipedia.org/wiki/Clickbait.
Što je laž, a što istina?
Promidžbeni tekstovi radovi su koji favoriziraju određeni aspekt nečega Politički sadržaj nešto je čemu, vjerujemo da nije potrebno pojašnjavati,
u odnosu na sve ostale aspekte. Politička promidžba ističe jednu političku treba pristupiti ne cum grano salis, već cum saccus sali11. Ako su ispravno
opciju i umanjuje druge političke opcije; povijesna promidžba (tzv. revizioni- sročene, političke vijesti mogu prenijeti posve točnu i provjerljivu infor-
zam) nastoji promijeniti percepciju povijesnih događaja unatoč nedostatku maciju, no bilo koji prošireni oblik („ ... rekao nam je provjereni izvor iz
povijesnih dokaza za tu tvrdnju i tome slično. Kreatori promidžbe najčešće stranke...”, „ ... autor smatra...”) vijesti nosi opasnost od namjerno plasirane
su veliki igrači: države, korporacije, religijske organizacije, ali također mogu dezinformacije.
biti i manje, ali motivirane organizacije: nevladine organizacije, udruge
građana, političke stranke i strančice. Iako se u dosegu svojih promidžbe- Zastrašivanje je popularna metoda stvaranja lažnih vijesti jer izaziva jaku
nih radova oni značajno razlikuju jer je velika i razlika u količini sredstava emocionalnu reakciju čitatelja i gotovo garantira širenje. Najčešće se
kojima raspolažu za potrebe širenja svojih poruka, imaju iste ciljeve: utje- zastrašuje osobnim zdravljem i osobnom sigurnošću čitatelja, serviranjem
cati na javnost kako bi promijenila mišljenje o nekoj autorima važnoj temi ili veće ili manje količine zastrašujućih materijala koji mogu ali ne moraju biti
barem više tolerirala njihove stavove. Načelno, promidžbu možemo podi- istiniti, iskrivljeni radi boljeg učinka ili namjerno pogrešno interpretirani
jeliti u dvije kategorije: na promidžbu velikih i promidžbu malih. Promidžbu kako bi na kraju lažne vijesti čitatelju bilo ponuđeno „spasonosno rješenje”.
velikih koriste države, korporacije i druge masovne organizacije: ona je U stvarnosti to je čin na koji autor lažne vijesti želi navesti čitatelja: kupnja
redovito pompozna, pobjednička, prikazuje velike uspjehe i napretke. Ne čudesnog lijeka, usvajanje određenog svjetonazora, financijska transakcija
nudi konkretne podatke koji bi mogli otvoriti prostor za diskusiju, već jed- itd. Zastrašivanje možemo prepoznati po količini loših stvari što ih članak
nostavno i jednostrano glorificira parcijalne interese. Promidžba malih igra navodi, koje se mogu dogoditi čitatelju ili su se dogodile u blizini čitatelja.
na emocije nastojeći pridobiti simpatije za neki svoj cilj, ali također i nasto- Ako vijest pritom sadrži i informaciju o spasonosnom rješenju ili poziv na
jeći zastrašiti ljude koji nisu ispravni u očima organizacije: u obama sluča- akciju, možemo zaključiti da je riječ o zastrašivanju.
jevima promidžba igra na emocije, iako se promidžba malih može također Pseudoznanost je iznimno popularno i uistinu plodno tlo za dezinforma-
zasnivati i na argumentima i brojevima. Ta je opcija rjeđa jer je komunikacija cije, lažne vijesti, pogreške i praktično sve pojavne oblike lažnih vijesti.
emocijama izvediva uz manje resursa, lakše i brže prodire u ciljanu publiku
i uglavnom je ne treba posebno objašnjavati – samorazumljiva je. Teorije zavjere ekstreman su oblik pseudoznanosti i često su rigidne u
svojim interpretacijama. Doduše, mnoge su i vrlo očito pogrešne (ravna
Promidžba ne mora nužno biti loša stvar! Primjerice, akcije HZJZ-a za pre- Zemlja, chemtrails, HAARP itd.), pa ne predstavljaju opasnost po širu jav-
venciju karcinoma dojke, testisa, debelog crijeva itd. u svojoj su biti pro- nost, već ostaju u relativno skromnim domenama čudaka i ljudi uvjerenih
midžbene naravi, a cilj im nije dodatna zarada kroz povećani broj pregleda, da su baš oni probuđeni, da je baš njima dano da vide što ostatak svi-
već smanjenje smrtnosti opće populacije od tih opasnih bolesti. Dapače, jeta ne vidi. Međutim, postoji i suptilniji oblik teorija zavjere na koji smo
javnozdravstvene i njima slične akcije možemo smatrati pozitivnom pro- puno osjetljiviji nego na ove radikalne primjere. To su situacije (često veli-
midžbom – državnom ili građanskom. kih poremećaja u društvu) u kojima ne možemo jasno razaznati uzrok ili
Sponzorirani sadržaj je sadržaj koji kontrolira naručitelj i njemu se nikad uzroke, dok su posljedice jasno vidljive. U takvim se slučajevima vrlo lako
ne smije bezuvjetno vjerovati. Redovito je sročen tako da naručitelja ili neki pojave teorije zavjere koje kompleksne događaje pokušavaju objasniti na
njegov interes prikazuje u dobrom svjetlu, što može ali i ne mora biti točno. jednostavan način. Dobar primjer za to je migrantska kriza koja među svo-
Sponzorirani sadržaj može biti i relativno benigne naravi – primjerice, kad jim uzrocima može imati jednu ili više stvari nad kojima nemamo potpunu
tvrtka naruči intervju s nekim svojim visokopozicioniranim djelatnikom u kontrolu (evolucija društva, klimatske promjene, dostupnost novih tehnolo-
kojem se hvali njegov lik i djelo ili rezultati rada, plasman proizvoda tvrtke, gija, previranja unutar samog društva, promjene u strukturi vlasti, promjene
status tvrtke na tržištu itd. Sve te informacije mogu, ali i ne moraju biti u proizvodnji i raspodjeli dobara, dugoročni gospodarski problemi...), a koje
točne; valja ih uzeti cum grano salis9. Prepoznavanje sponzoriranog sadr- pokušamo objasniti jednostavnim „pa da, logično, kako mi to prije nije palo
žaja donekle je olakšano zakonskom obavezom10 nakladnika da takve tek- na pamet” rješenjima tipa „Trump stvaranjem vala izbjeglica želi ekonomski
stove označi kao sponzorirane, no pripazite na trikove sa sitnim oznakama srušiti Europsku uniju jer je se plaši”. Takve teorije zavjere puno lakše nađu
sklonjenim na manje uočljiva mjesta. utočište u populaciji od priča o tome kako nikad nismo kročili Mjesecom.
Dezinformacije ne postoje kao kategorija za sebe jer se prožimaju sa svim
ostalim kategorijama, ali ponekad se pojave i takve stvari: vijesti napi-
sane s točno određenim ciljem, neistinite većim dijelom ili u potpunosti. U
takvim je slučajevima izlišno kontemplirati o namjerama autora, maliciozna
9
Lat: „Sa zrnom soli”
10
https://www.zakon.hr/z/38/Zakon-o-medijima, Članak 20. stavak 5. 11
lat.: „S vrećom soli”
namjera je posve jasna. Kad negdje otkrijete kako je riječ o dezinformaciji, nije bitna, ali čitatelj ipak osjeća vezanost („no-go zone u Švedskoj”13) iako
smatrajte najsigurnijim postupkom odbaciti sve iz nje u potpunosti, otpri- nema izravne poveznice.
like onako kako su nekad spaljivali odjeću osoba koje su bile u kontaktu s
oboljelima od opakih bolesti. Dezinformaciju mogu hraniti i mediji, i to iz dva razloga:
Problem je otkriti čistu dezinformaciju. Ponekad je ona odmah uočljiva, no · ako dezinformacija može zauzvrat hraniti medij, tj. ako mu može doni-
ako je vješto kamuflirana vezanjem uz istinite informacije, bit će potrebno jeti financijsku ili neku drugu korist;
dobro provjeriti sve činjenice. Olakotna je okolnost što su čiste dezinfor- · ako postoji politička ili financijska inicijativa za održavanjem dezinfor-
macije obično čvrsto usmjerene prema širenju određene informacije, emo- macije na životu.
cije ili stava, i to se obično može primijetiti – stvari koje u čitatelju izazivaju
emocije prirodno su skrivalište za dezinformacije svake vrste. Dezinformacija može hraniti medije upravo zato što je čitateljima privlačna
na emocionalnoj razini; mediji će stoga rado prenositi lažne vijesti kroz
clickbait ili sponzorirane članke jer od toga imaju financijsku korist.
Da bismo to demonstrirali, predlažemo jednostavan test: u bilo koji online
Što „hrani” lažne vijesti? pretraživač koji volite i cijenite upišite naziv neke tablete za mršavljenje.
Jedna od važnih karakteristika obične vijesti jest njezin vrlo kratak životni Pripravci za mršavljenje vrlo su tražena roba, pa čak i ako ne znate za neki
vijek: vijest je načinjena da čitatelju prenese informaciju o nekom događaju od tih proizvoda, upišite u pretraživač „tableta za mršavljenje” i izaberite
koji se odvio nedavno. Tek poneke vijesti ostaju u sjećanju i to su uglavnom neku od ponuđenih.
vijesti o traumatičnim ili emotivno vrlo nabijenim događajima. Vjerojatno Upišite, dakle, to ime i malo prolistajte rezultate. Vjerojatno ćete primije-
ćete se sjetiti dana kad je hrvatska reprezentacija osvojila važan kup, kad je titi kako se informacije o tom proizvodu pojavljuju u širokom razdoblju,
postignut neki svjetski rekord ili se održao uzbudljiv sportski događaj; sjetit mjesecima i godinama, te u različitim medijima, uključujući i respektabilne
ćete se vijesti o tužnim događajima, možda i onih o smiješnim događajima. medijske kuće. Neki od njih objavili su to kao plaćeni oglas, a neki drugi
Ali vjerojatno se nećete sjetiti što je prije samo nekoliko dana neki lokalni jednostavno su pokupili vijest kako bi kroz clickbait zaradili nešto mrvica
političar izjavio o nekoj vama nebitnoj temi. Nećete se sjetiti ni rezultata sa stola. Taj se simbiotski životni ciklus vrti godinama jer donosi dobit i pro-
utakmice vašeg lokalnog sportskog kluba za koji zapravo niste zaintere- izvođačima i oglašivačima. Jedini koji od toga ne profitiraju su čitatelji – oni
sirani. Velika količina vijesti, dakle, vrlo je privremene naravi. I to je dobro. tu simbiozu plaćaju.
Uistinu ne želimo pamtiti vijesti jer, kako smo već rekli, ako ih pamtimo, one
su vrlo značajne – najčešće na ružan način. Političke inicijative ne bave se takvim trivijalnostima. Njihov je cilj stra-
teški usmjeren na neke druge ciljeve. Najjednostavnija od njih političko je
Lažne su vijesti kancerogena mutacija obične vijesti i, kao i svaki karcinom, potkusurivanje na razini lokalnih političkih moćnika sela, gradova i manjih
nastoje preživjeti i razmnožiti se. One se ne zadovoljavaju time da u nekom država, ali seže sve do dugoročnih strateških ciljeva velikih nacija, pri čemu
trenutku nešto izjave, već žele ostaviti dugotrajniji otisak u svijetu: lažne se se pokušava oblikovati mišljenje vrlo velikog broja ljudi, praktično na razini
vijesti, a posebno ciljane dezinformacije, ne kreiraju zato da bi bile senza- država i kontinenata. Dezinformacije ove vrste obično su vrlo dobro promi-
cija na pet minuta, već nastoje utjecati na društvo. Da bi na njega utjecale, šljene, više ili manje suptilne (iako ima i naivno očitih), puštene u promet
lažne vijesti ne mogu biti trivijalne, lako zaboravljive i nikom važne. kroz ciljane kanale i u pomno izabrano vrijeme. Lažne vijesti što ih „gura”
Emocija je osnovna hrana lažnih vijesti: što dezinformacija dublje zagrabi politika mogu biti vrlo dugo u optjecaju, a imaju i najveći potencijal za iza-
u emocije čitatelja imat će više šansi preživjeti površnu čitateljevu zaintere- zivanje željene promjene.
siranost i svojom malicioznom informacijom utjecati na čitatelja. Emotivna
reakcija čitatelja osigurat će dezinformaciji duže zadržavanje u svijesti
čitatelja povećavajući time mogućnost manipulacije čitateljem. Također
će povećati vjerojatnost širenja lažne vijesti, omogućiti njezinu viralnost: Kako se šire lažne vijesti
čitatelji će s drugim osobama puno češće podijeliti vijest za koju su na Neke lažne vijesti imaju tendenciju širenja, dok neke brzo utihnu. Prije
neki način emotivno vezani negoli vijest na koju samo odmahnu rukom. pojave interneta lažne su se vijesti mogle širiti isključivo kopiranjem kroz
Spektar emocionalne vezanosti može varirati od informacije koja je čitate- etablirane medijske kanale: novine, knjige, radio i televiziju. Tadašnja mreža
lju izuzetno bitna („manijak u kvartu”12) do informacije koja na prvi pogled
13
https://www.snopes.com/fact-check/sweden-crime-no-go-zone-police/
12
http://bit.ly/manijakprecko
nije bila posebno povoljna za širenje lažnih vijesti zbog ugrađenog filtra: Viralnost je ključna za dugotrajan opstanak vijesti na životu: što je više ljudi
profesionalizma medijskih i izdavačkih kuća te ograničenosti i relativne do kojih dopre unutar svog očekivanog životnog vijeka, veća je vjerojat-
skupoće medijskog prostora. Jednostavno rečeno, tadašnji mediji nisu nost da će postati važna, dugovječna, možda i vječna. Primjerice, teorija
objavljivali svakakve gluposti, čak i ako bi one bile senzacionalističke i pri- o ravnoj Zemlji nije nova. Ona u vrijeme svog nastanka nije niti bila lažna
vlačne čitateljima. Lažne vijesti uglavnom su se provlačile kao sitni stupci u vijest: čovječanstvo naprosto nije znalo bolje, pa je ideja o ravnoj Zemlji
opuštenijim dijelovima novina ili kao kratke crtice u radioemisiji. Događalo bila jedna od ravnopravnih teorija o stvaranju svijeta. Oko trećeg stoljeća
se, rijetko, da neka lažna vijest postane viralna u smislu sličnom današ- prije Krista grčki filozofi potvrđuju da je Zemlja okrugla (i mjere joj opseg) i
njem pa da je drugi mediji prenesu: vijest o sukobu katolika i protestanata od tog vremena do danas teorija o ravnoj Zemlji uglavnom je smatrana dru-
u Philadelphiji 1844. godine dijelom je potpirena senzacionalizmom novina, gorazrednom (uključujući i poslovično mračni srednji vijek, suprotno opće
koje su eskalaciju jednog relativno benignog nesporazuma oko jedne ver- usvojenim dezinformacijama15).
zije Biblije popratile, ponekad i bez provjere činjenica, multipliciranjem i
prenaglašavanjem tenzija. Tome nikako nije pomogla činjenica da su se Pa ipak danas svjedočimo pravoj renesansi uvjerenja kako je Zemlja
i sami nakladnici podijelili na dvije strane, čime su novine u njihovu vla- ravna ploča – zahvaljujući upravo modernim medijima, preciznije servisu
sništvu neizbježno postale oružje promidžbe šireći jednostran pogled na YouTube16 koji je potaknuo dotad globalno raštrkane zastupnike te teorije.
sukob, na način gotovo identičan modernom širenju lažnih vijesti: Ne samo to, već je omogućio i globalno povezivanje istomišljenika te stva-
ranje i dijeljenje novih sadržaja, čime je početna grupa marginaliziranih
„Kao i druge popularne novine u državi, Galaxy je pratio razvoj krize. entuzijasta te ideje izrasla u globalni fenomen svojevrsnog otpora znanosti
Preuzevši navodno svjedočanstvo očevica sa stranica New York Commercial i normama modernog društva.
Advertisera, opisuje 'ozbiljan, divlji i krvav sukob' koji je započeo u dvorištu
crkve i prenio se u samu crkvu kad je jedna frakcija nadvladala drugu.„14 Drugi važan čimbenik prijenosa dezinformacija ponovo je – emocija. Ako
čitatelj nema osoban, emotivan stav prema nekoj vijesti, ona ga zapravo i
Tadašnje novine, dakle, učinile su nekoliko ključnih pogrešnih koraka: zau- ne zanima previše te je mala vjerojatnost da će je proširiti. Što jače emocije
zele su jednu stranu priče (protestantsku ili katoličku) umjesto objektivna vijest pobuđuje u čitatelju vjerojatnije je da će čitatelj osjetiti potrebu tu
i obestrašćena izvještavanja, promovirale su stavove sukobljenih strana vijest podijeli s drugima: svojim najbližima, svojim prijateljima, svojim druš-
(što dođe prirodno ako su vlasnici novina naklonjeni ovoj ili onoj strani), a tvenim mrežama. Vrsta emocije također igra veliku ulogu: smiješni mem17 i
novine koje nisu zauzimale ideološku stranu prenosile su vijesti bez pro- šaljivi videozapisi mogu se lijepo proširiti društvenim mrežama, jednako
vjere šireći tako lažne informacije mnogo šire od mjesta događaja i ljudi kao i slatki videozapisi mačića i štenaca u igri, no to nisu vijesti. Posebno
kojima su ti događaji bili uistinu bitni. pozitivne vijesti mogu postati viralne jer se ljudi vole dobro osjećati, ali one
su rijetke. Najčešće viralne vijesti vezane su uz negativne emocije: mržnju
Otkako je Gutenberga i njegova tiskarskoga stroja, tehnologija je korištena i strah. Mržnja i strah vrlo su jake emocije koje ne možemo jednostavno
i za širenje dezinformacija, promidžbu i defamacije. No, nikad dosad nije ignorirati jer su vezane uz naš instinkt preživljavanja. Čitatelji će najviše
zabilježeno takvo brisanje granice između proizvođača sadržaja i kon- širiti upravo one lažne vijesti koje na neki način percipiraju kao opasnost
zumenata sadržaja kao što je to u moderno digitalno doba. Ta promjena za sebe, izravnu ili neizravnu. Pritom će dezinformacije širiti emotivnom
dovela je do snažnog pomicanja prijenosa lažnih vijesti s medijskih kuća reakcijom, u žurbi da odmah sve koje smatraju sebi bliskim ili bitnim obavi-
na samo čitateljstvo, odnosno konzumente, ukidajući pritom sve dotad jeste o percipiranoj opasnosti ‒ bez provjere je li vijest možda lažna. Takve
etablirane zaštitne mehanizme. Stoga je u današnje vrijeme glavni vektor refleksne reakcije mogu se proširiti vrlo brzo i relativno često imaju pro-
širenja lažnih vijesti sam čitatelj. Korištenjem ponajprije društvenih mreža, dužen životni vijek. Dobri primjeri vijesti koje se „refleksno” šire jesu priče
a zatim i drugim sredstvima komunikacije (blogovi, vlogovi, web-stranice, o djeci koju su „oštetila” cjepiva (strah za sigurnost vlastitog djeteta) te
poruke...) čitatelji su uz svoju nužnu ulogu konzumenta postali i agenti priče o migrantima koji nekažnjeno rade kriminalne radnje (strah za osobnu
prijenosa, puno više nego što su to mediji prije pojave interneta mogli i i sigurnost obitelji).
sanjati. Gotovo isključivo o čitateljstvu ovisi hoće li dezinformacija koju je
netko izradio i objavio na internetu postati viralna ili će odjek imati u rela-
tivno uskom krugu ljudi. 15
http://bit.ly/ravnazemlja1 – Moramo pritom imati na umu da su stari Grci također imali para-
lelne, pa i suprotstavljene škole filozofije: Tales iz Mileta poučavao je kako ravna Zemlja pluta
na beskonačnom oceanu. Pitanje okruglatosti Zemlje nije ni u to vrijeme bilo bespogovorno
prihvaćano.
14
Schaaf, Jennifer, „With a Pure Intention of Pleasing and Honouring God: How the Philadelphia 16
http://bit.ly/ravnazemlja2
Laity Created American Catholicism”, 1785 ‒1850” (2013), Publicly Accessible Penn 17
Mem je šaljiva dosjetka, obično u obliku sličice, videa ili izreke, koja se širi online:
Dissertations, 925. http://bit.ly/bmemesb
Mimo poigravanja emocijama čitatelja, lažna vijest ima i drugi, značajno Još su stari
skuplji način širenja: kroz plaćeni oglasni prostor i clickbait sheme. Clickbait Egipćani poznavali
shema je jeftiniji, gotovo besplatan način širenja vijesti, a ovisi o dobro vrijednost
sročenom tekstu i naslovu koji plijeni pozornost čitatelja. Takve tekstove kvalitetne političke
vole prenositi drugi mediji jer im osiguravaju makar kratkotrajnu pozornost propagande
čitatelja, dok sami čitatelji rijetko prenose clickbait vijesti, posebice ako
su razočarani neskladom između naslova i sadržaja teksta. Clickbait vije-
sti teže postaju viralne upravo zbog toga što se čitatelj uglavnom nakon
čitanja osjeća prevareno. Zbog toga se neke dezinformacije, poput alter-
nativnih pripravaka za zdravlje, od širenja kojih autor ima financijsku korist,
uz clickbait stiliziranje teksta „potpomažu” i kupnjom reklamnog prostora.
Čitatelji nemaju običaj širiti reklame, pa doseg ovakvih lažnih vijesti naj-
češće ostaje unutar dosega kupljenog marketinškog kanala te one teško
postaju viralne.
Zaključimo: za širenje vijesti na modernim online medijima nužan je čimbe-
nik needuciran čitatelj koji će refleksnom emotivnom reakcijom, bez pro-
vjere činjenica, proširiti vijest kroz svoje komunikacijske kanale. Izvori laž-
nih vijesti i dezinformacija ovise o takvom čitatelju jer je prodor dezinfor-
macije kroz druge komunikacijske kanale (objava u novinama, na web-stra-
nici) proporcionalno minoran u odnosu na efekt koji može polučiti pažljivo
plasirana vijest koja će uplašiti prave ljude u pravom trenutku. Foto: https://commons.wikimedia.org/wiki/User:Alensha
je svojim podanicima, ali i strancima, objavljivao što je sve prekrasno i na

slavu Horusa učinio. (Igrom slučaja, ti isti skarabi prenijeli su kroz tisućljeća
Izvori dezinformacija i lijepu ljubavnu priču faraona Amenhotepa i njegove kraljevske supruge
Tiye.)
Svaka lažna vijest mora imati svog autora – s izuzetkom vijesti koje u pot-
punosti generiraju algoritmi umjetne inteligencije18 (to ne uključuje brojne Kao nešto bliži primjer suvremenom poimanju političke promidžbe možemo
digitalne alate koji pomažu19 stvarnim autorima u pisanju vijesti), iza svake spomenuti širenje političkih poruka novčićima, koje su rimski imperatori
dezinformacije stoji osoba ili grupa ljudi čije je to djelo. Oni to mogu činiti koristili kako bi širili svoje političke stavove21 (a to je još jedna od ideja koje
za sebe i svoje interese ili za interese nalogodavaca. U rijetkim slučajevima su „posudili” od starih Grka22). Kovanice su svakako bolje sredstvo za šire-
netko će stvoriti lažnu vijest iz patoloških razloga i bez interesa većeg od nje promidžbe od skaraba (stari Egipćani nisu koristili novac u današnjem
užitka promatranja kako se lažna vijest širi – bio bi to svojevrsni „digitalni smislu te riječi) jer dolaze u ruke praktički svima. Ta se tradicija, u promije-
piroman”. njenom obliku, zadržala do danas.
Izvore dezinformacija možemo grupirati u nekoliko kategorija. Da države imaju interesa širiti svoj utjecaj i svoje interese kroz promidžbu
posve je jasno. Također, nije neobično da države iz svojih strateških inte-
Politika resa ponekad „zaobilaze istinu” ili na druge načine pokušavaju manipulirati
mišljenjem svojih i tuđih građana. Plasiranje dezinformacije radi promicanja
Promidžbeni „rat” između država (i unutar država) nije nikakva novost još državnih interesa u toj je igri dio pravila, a ne prekršaj. Državna promidžba
otkako je faraon Amenhotep III., u nedostatku novina i televizije, naručio posebno je vidljiva (praktično ju je nemoguće ne vidjeti) u velikim krizama
proizvodnju i distribuciju komemorativnih skaraba20 (ukrasnih kamenih poput ratnih zbivanja, dok je u mirnodopsko vrijeme rjeđa i okrenuta oču-
pločica u obliku kukca balegara ili kotrljana, s urezanim tekstom) kojima vanju stabilnosti države.
18
https://wapo.st/2R6kGIV
19
https://emerj.com/ai-sector-overviews/automated-journalism-applications/ 21
https://coinsweekly.com/the-sacrilege-of-tarpeia-or-propaganda-under-augustus/
20
http://theancientneareast.com/amenhotep-iiis-commemorative-scarabs/ 22
https://www.brown.edu/Departments/Joukowsky_Institute/courses/greekpast/4928.html
U praksi državna promidžba neće se baviti jednostavnim, prizemnim Velike organizacije
stvarima.
Pod pojmom velikih organizacija smatramo (u ovom slučaju) sve one enti-
tete koji nisu političke naravi, ali predstavljaju veću, organiziranu grupu
ljudi: tvrtke i načini na koje se okupljaju (lobiji, konzorciji, neformalne grupe
itd.), velike nevladine organizacije (NGO i slični), stručne udruge pa i klu-
bovi i udruge građana koji imaju veliko članstvo.
Riječ je o širokom spektru organizacija vrlo različite financijske moći: dok su
industrijske organizacije često izvrsno financirane i u stanju platiti opsežne
operacije poput naoko neovisnih znanstvenih istraživanja24 koja dokazuju
da pušenje ne izaziva rak, nevladine organizacije i udruge rijetko imaju na
raspolaganju izdašna financijska sredstva, pa više ovise o angažmanu svo-
jih članova i simpatizera.
No, to ne znači da je opseg njihovih akcija značajno manji od onih koje podu-
zimaju bogatiji: umjesto novca mogu koristiti snagu ideoloških uvjerenja i
emocija radi mobilizacije članova. Za razliku od čvrsto kontroliranih medij-
skih kampanja industrije, emocijama podgrijavane kampanje udruga i grupa
ljudi pod značajno su manjom kontrolom jer emotivno članstvo nije vezano
niti puno mari za strog financijski odnos kampanja trgovačkih društava i lobi-
sta, gdje kampanja automatski prestaje kad prestane financiranje. Emotivni
online ratnici mogu kampanju nastaviti u većoj ili manjoj mjeri i dugo nakon
što su inicijatori kampanje izgubili interes ili zaključili kako je kampanja uspjela
(ili nije). Relativno male troškove organiziranja online kampanji te udruge tako
plaćaju u većoj ili manjoj mjeri gubitkom kontrole nad kampanjom.
Ispravak: ozbiljna politika neće se baviti trivijalnim stvarima23 Promidžbene kampanje, podsjetimo se, ne moraju nužno biti negativne:
nevladine organizacije najčešće imaju kampanje orijentirane na poboljša-
Primarni fokus bit će protivnici iste veličine i slične snage. Širenje lažnih nje stanja društva, iako to ne mora nužno biti kompatibilno sa stavom vla-
vijesti najčešće će biti kroz kontrolirane državne medije, no radi poboljša- dajućeg aparata. Gubitak kontrole nad takvim kampanjama ponekad može
nja učinka mogu biti regrutirane i druge ovdje navedene kategorije: online biti kontraproduktivan, primjerice kad se mirni prosvjedi pretvore u nasilne.
ratnici, influenceri, botovi... Ono u što ipak možemo biti sigurni jest da
dezinformacije o lokalnim stvarima ne nastaju u kuhinji velikih igrača. S druge strane, negativne kampanje kojima je cilj proširiti kakvu dezinfor-
maciju, uglavnom nemaju problema s gubitkom kontrole jer je inicijatorima
Osim ako živite u maloj državi, naravno. Cijela politička vertikala, od vrha u interesu produžiti život i raširiti dezinformaciju što je moguće više, na bilo
države pa do asistenta zamjenika tajnika načelnika, može imati interesa u koji način.
stvaranju lažnih vijesti. Mali lokalni skandali tako itekako mogu biti zaku-
hani u nekom političkom loncu, ali je taj lonac uvijek u blizini događaja. Za nas je ovdje bitno imati na umu da svi koji pripadaju u ovu kategoriju
Promatrate li neku lažnu vijest s političkog aspekta, akteri će uvijek biti na imaju interes u jednostranom širenju svojih ideja. One mogu biti dobre i
istoj razini na kojoj je i geografska važnost vijesti. pozitivne ili maliciozne i negativne ili čak nešto između, ili pomiješane.
Nama je bitno razumjeti da informacije koje dobivamo iz ovih izvora nisu
Najzad, važno je napomenuti da državna promidžba ne mora biti isključivo nepristrane, već predstavljaju odraz interesa onoga tko ih plasira. Kao
okrenuta sebičnim ili negativnim interesima: primjerice, nacionalne kam- takve, te informacije ne mogu pružiti zaokružen izričaj iz svih perspektiva i
panje za rano otkrivanje raka dojke, kampanje prikupljanja krvnih zaliha, po definiciji ne mogu biti garantirano objektivne, stoga trebamo provjera-
skupljanje pomoći za stradale na drugom kraju svijeta itd. predstavljaju vati i istraživati vjerodostojnost tih tvrdnji.
pozitivnu promidžbu čiji je cilj plemenit ‒ dobrobit građana.
23
https://faktograf.hr/2019/08/22/zeljko-glasnovic-lazni-citat-josip-broz-tito-hrvatski-smrad/ 24
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3490543/
Mediji danas dolaze ne samo pročitati tekst, već i pročitati komentare drugih čita-
telja na tekst pa i ostaviti vlastiti komentar. Ako se u komentarima „zakuha”
Vjerujemo da ovo ne trebamo posebno objašnjavati. Novine (i prije njih dobra rasprava, to je nakladnicima zapravo izvrsno jer ona donosi simpa-
letci, pamfleti i knjige) praiskonski su začetnik Abrahamove mreže masov- tičnu zaradu od reklama na stranici. Nakladnici vole i kad čitatelji često
nog25 širenja lažnih vijesti. Gutenberže, oprosti! prenose njihove tekstove po društvenim mrežama jer time besplatno šire
Mediji danas mogu djelovati na oba načina, i kao generatori i kao prenosi- svoj sadržaj i povećavaju izloženost reklamama, samim time i zaradu od
telji lažnih vijesti. Ako su vijesti relativno benigne naravi, najčešće je riječ izvornog teksta. Postane li tekst viralan, eto veselja u uredništvu!
o clickbait naslovima, senzacionalizmu i sitnim prijevarama kakve mediji Zašto je to tako? Zašto ljudi svjesno ili nesvjesno prenose informacije i dezin-
često kopiraju jedni od drugih, ili pak o skrivenom oglašavanju. formacije medija, što je proces od kojeg na kraju samo mediji imaju koristi?
Lažne vijesti i dezinformacije što ih mediji sami kreiraju uglavnom su Tajna je u ljudskoj psihologiji. Svi smo mi duboko u sebi tribalni i imamo
ozbiljne naravi: defamacije političkih protivnika ili dijela populacije, plasi- potrebu formirati društvene grupe u kojima imamo osjećaj pripadništva.
ranje lažnih poslovnih informacija, osobni obračuni i odrađivanje posla za Ti su procesi već definirani i dosta kruto uokvireni već u trenutku kad se
nalogodavce. rodimo. Većina stanovništva zapravo cijeli život ostaje unutar relativno
Kako možete pretpostaviti, u idealnom svijetu mediji ne bi imali svoje mje- uskog okruženja obitelji, prijatelja, naroda i svjetonazora. Online svijet nije
sto u ovom popisu, već bi se trebali aktivno angažirati na suprotnoj strani. surogat za stvarnu društvenu dinamiku, baš naprotiv! Online svijet zna-
Ne možemo reći kako svi mediji voljno sudjeluju u izradi i prenošenju lažnih čajna je nadogradnja „običnog stvarnog svijeta„ jer pruža nezapamćene
vijesti. U ozbiljnim medijima u većoj ili manjoj mjeri još uvijek postoji novi- mogućnosti za razvoj društvene dinamike, nimalo ograničene bivanjem
narski profesionalizam koji štiti struku i čitatelje, no demokratizacija koju je „sada i ovdje”. Na internetu je posve normalno kreirati brze, ad hoc druš-
donio internet stvorila je i medije koji do profesionalizma puno ne drže. To tvene grupe, ulaziti u jedne i izlaziti iz drugih ako nam se ne sviđaju, tražiti
je ozbiljan problem jer je online medija puno više, a i popularniji su. sumišljenike iz cijelog svijeta, razmjenjivati poruke sa sebi sličnima na dru-
gim kontinentima itd. Moguće je praktično oblikovati svoj društveni online
Online ratnici život onako kako kome najbolje odgovara, bez opterećenja što ih nose
„klasične” društvene mreže: nema rodbine koju se mora trpjeti jer je rod-
Nikada u svojoj povijesti mediji nisu imali tako angažirane, tako vjerne i tako bina, nema susjeda koji su iritantni, ali ne planiraju odseliti, niti poznanika
aktivistički nastrojene čitatelje kao danas. Internet je čitateljima omogućio koji gnjave i dave. Online svatko je apsolutni gospodar svoje komunikacije
vrlo prisan, gotovo osoban dodir s medijima (iako je taj osjećaj prisnosti stvarajući i raskidajući komunikacijske kanale kako god želi.
zapravo poprilično jednostran jer novine nemaju vremena uzvratiti ljubav i
„ljubav” stotinama i tisućama čitatelja ponaosob, svaki dan) i osjećaj kako Ipak, tribalizam u nama ne da nam mirno spavati, pa će i na tako demokrat-
je njihov glas na neki način važan. Spor i vrlo filtrirajući proces pisanja skom mediju kao što je internet društvena dinamika redovito kreirati „naše”
pisama uredništvu i zatim iščekivanja hoće li novine pismo objaviti, a ured- i „njihove”, a svi ćemo se mi, svjesno ili nesvjesno, više ili manje čvrsto
nik možda na njega čak i osobno odgovoriti (!) zamijenjen je instant-komu- uklopiti u ovu ili onu društvenu grupu.
nikacijom komentarima ispod teksta, profilima medija na društvenim mre- Uplitanjem u bilo koju online diskusiju praktički se svrstavamo u jednu od
žama i drugim oblicima online komunikacije. (obično) dviju suprotstavljenih grupa, uz nekoliko izuzetaka koji tvore grupu
Riječ je zapravo o varci jer prosječan čitatelj ima jednake šanse da ga ured- sarkastičnih kibicera (što je vrsta tribalizma) i stižemo u pomoć onom
nik uoči u komentaru ispod teksta kao i u vrijeme pisanja pisama uredniš- prvom pripadniku plemena koji je zazveckao svojim e-kopljem u smjeru
tvu – novinari i urednici rijetko imaju vremena čitati komentare i ponaosob neprijatelja.
odgovarati na pohvale i kritike – ali lakoća ostavljanja komentara ispod tek- Tako postajemo online ratnici, homogeniziramo vlastite stavove tako da se
sta, gdje se komentar odmah pojavi u svom izvornom obliku baš onako kako uklope u stavove ad-hoc plemena za čiju ćemo stranu zveckati oružjem,
ga je komentator zamislio, bez moderacije ili cenzure, a ‒ što je najčešće prepuštamo se tribalnim osjećajima i borbi za dokazivanje kako je naše
komentatoru i najvažnije ‒ drugi ga čitatelji mogu vidjeti i na njega reagirati pleme u pravu, a ono drugo pleme u krivu. Online ratnici lako se pretvore u
– stvara u čitateljstvu dojam da ih se nešto pita, da njihov glas nešto znači. mnoštvo koje se okupi oko kakve lažne vijesti ili dezinformacije i nju pro-
Tome, nažalost, najčešće nije tako, a medijima je od velike koristi imati te težira do iznemoglosti, tvrdoglavo i uporno braneći svoju viziju istine te
čitatelje pri ruci. Oni, ponajprije, povećavaju čitanost tekstova jer čitatelji napadajući svoju viziju protivničke laži.
25
Edwards, Mark U., Jr. „Printing, Propaganda, and Martin Luther”, Berkeley: University of California
Press, c1994 1994. http://ark.cdlib.org/ark:/13030/ft3q2nb278/
Nisu sve informacije na Internetu prikladne za online ratnike. Primjerice, Prodavače magle uglavnom nije teško prepoznati: njihova taktika svodi se
specijalizirani forumi i društvene mreže koje se bave specifičnom temati- na emocionalno zbližavanje s potencijalnom žrtvom kako bi joj u pravom
kom koja ne izaziva snažne emocije većine populacije uglavnom su pošte- trenutku mogli ponuditi „pravo rješenje” za njezine probleme. Gledate li to
đeni online ratovanja. S druge strane, teme koje izazivaju snažne emocije sa strane, vjerojatno će lako uočiti taktiku i prepoznati dezinformacije što
velikog dijela populacije itekako su podložne online ratovanju. Za dobar ih serviraju. No, kako su žrtve prodavača magle uglavnom ranjive osobe
primjer ne trebamo ići puno dalje od bilo koje političke ili šire društvene (primjerice, oboljeli koji traži lijek za svoju tešku bolest) te žrtve će teško
teme. Zanimljiva iznimka je, primjerice, kultura – koja je u Hrvatskoj poli- (a često neće uopće) prepoznati da su manipulirane. Dapače, emocional-
tizirana, pa zbog toga privlači online ratnike: ne oko kvalitete umjetničkog nim trikovima prodavači magle takve osobe vole vezati uz sebe jer na taj
programa, već oko političkih poruka kulturnog djela i neizbježnih pitanja način skupljaju sljedbu koja će nekritički dalje promicati interese proda-
korupcije i nepotizma. vača magle. Time će nažalost i širiti lažne vijesti i dezinformacije koje su
prevarantu potrebne radi marketinškog učinka.
Vojska online ratnika ima veliku vrijednost za širenje lažnih vijesti i dezin-
formacija: uvjerite ih da je neka dezinformacija korisna za njihovo pleme
(ili da ga ugrožava) i cijelo pleme agresivno će agitirati za ili protiv trošeći Influenceri
svoje vrijeme i svoje resurse za besplatno širenje vaših ideja. Influenceri (utjecajnici) zapravo nisu loši niti maliciozni. Oni su u ovom
popisu iz jednog jednostavnog razloga: pojačavaju efekt bilo koje infor-
Prodavači magle macije koju prenesu. Osoba koju prate stotine, tisuće ili deseci tisuća ljudi
može nepažnjom prenijeti neku lažnu vijest i tako jednim potezom zna-
Prodavači magle vrlo su česta i izuzetno maliciozna pojava na internetu. čajno proširiti njezin doseg. Influenceri i ljudi koji imaju velik broj pratite-
Nedostatak financijskih sredstava za širenje svoje promidžbe kompen- lja na blogovima i društvenim mrežama zato trebaju itekako paziti da ne
ziraju plasiranjem vrlo emotivnih dezinformacija, dizajniranih da izazovu sudjeluju u lancu prijenosa dezinformacija. Odnosi s javnošću, reklame
strah ili barem nelagodu kako bi u svojim žrtvama mogli naknadno pobu- proizvoda i slične trivijalnosti dio su tog posla, no širenje dezinformacija to
diti pozitivne emocije i time ih vezati uz svoj poslovni model iskorištavanja nikako ne bi smjelo biti.
tuđe nevolje.
Prodavače magle prepoznat ćete po tome što vam uvijek pokušavaju nešto Luđaci i njima slični
uvaliti. Neki od njih relativno su bezazleni, prodaju lošu robu široke potroš-
nje po visokim cijenama računajući da će na velikom tržištu uvijek pronaći Ludnica je, kanda, otključana širom ostala
nekoga tko nije dobro provjerio cijenu i kvalitetu robe. No većinom je riječ (provert'e, molim vas)
o ljudima koji prodaju puno opasnije priče o ljudskom zdravlju. Strah za Đorđe Balašević
vlastito zdravlje i zdravlje članova obitelji prirodan je i vrlo čest strah, pose- O uprizorenju najrazličitijih simptoma i najraznovrsnijih dijagnoza na inter-
bice u obiteljima u kojima ima kronično oboljelih ili ukućana s ozbiljnim netu psihijatri i psiholozi imali bi puno toga reći. I to je zapravo u redu:
zdravstvenim problemima. demokratski medij treba na demokratski način dopustiti svima da dođu
Prodavači magle izvrsno uspijevaju na internetu. Istine radi, valjda podsje- do izražaja. I stoik i ljubitelj ogovaranja imaju jednako pravo koristiti taj
titi kako je prodavanje magle oboljelima oduvijek bio unosan vid prevare, medij na način na koji oni žele. U komunikaciji s drugim ljudima ne možemo
ali u posljednje vrijeme dobio je pomoć digitalnog medija koji prevarantima davati profesionalni sud o duševnom zdravlju sugovornika (pa ni ako ste
značajno širi područje djelovanja. profesionalac), no također ne možemo nijekati činjenicu da ljudi svih pro-
fila i iz cijelog opsega mentalnog zdravlja imaju pristup internetu i slo-
Osim osobne financijske štete koju nanose oboljelima i njihovim obiteljima bodno mogu širiti svoje ideje. Te ideje mogu biti svakakve – od banalnih
svojim pristupom nanose štetu i svima ostalima: da bi prodavač magle do zakonom kažnjivih. Depresivci, psihopati, reinkarnacije bogova, ljudi s
mogao uvaliti svoj čudesni preparat koji liječi, detoksificira, čisti kvake i mesijanskim sindromom, piromani, pedofili, sociopati, političari, SJW-ovi
otklanja uroke, prethodno mora izazvati nepovjerenje u znanost. To čini (Social Justice Warrior), ljudi koji vole kućne ljubimce, a mrze druge ljude,
šireći medicinske i znanstvene dezinformacije kako bi, taktikom zastraši- osobe sklone samoubojstvu, izumitelji perpetuum mobile uređaja, gnjevni
vanja, otvorio „prodajni kanal”. Prodavači magle među prvima su koji šire društveni komentatori iz podruma... shvatili ste – na internetu je svatko. Ti
i na životu održavaju tvrdnje o cjepivima koja izazivaju autizam, o živinim ljudi obično imaju neki unutrašnji poriv koji ih tjera na istjerivanje pravde i
zubnim ispunama, o čipiranju ljudi itd. Što posiju veći strah od medicin- često će biti itekako angažirani oko neke ideje koja im se čini bitna. Ta ideja
skih dostignuća, stvaraju veće tržište za svoje detoksikacijske pripravke i može biti benigna, dapače i benevolentna, no također može biti maliciozna.
raznorazne naprave za konverziju negativnih energija u pozitivne. Unutrašnji poriv koji te ljude navodi na to da budu puno više angažirani u
„borbi za stvar” čini ih još boljim oruđem od online ratnika. Oni će s velikim Borba protiv samog sebe
žarom zastupati i braniti čak i najluđe stvari ne mareći pritom za osobni
integritet. Moguće ih je često sresti na društvenim mrežama, gdje svo- Svaka pristojna knjiga o samopomoći ima barem poglavlje ili dva (ili sva)
jim akcijama nastoje pridonijeti svojoj ili tuđoj ideji. Angažiranje tih ljudi koja se bave suočavanjem čitatelja sa samim sobom. Ovaj priručnik na dru-
kratkoročno može pomoći širenju neke dezinformacije (nekad ih nije niti goj je razini ozbiljnosti, no prihvaća argument refleksije i objektivnog pro-
potrebno posebno angažirati jer dođu sami ako je dezinformacija kompati- matranja samog sebe.
bilna s nekim njihovim uvjerenjima), no dugoročno se efekt gubi jer sugo- Nije lažna vijest sve ono što nam se ne sviđa, niti je nužno istinito sve ono
vornici s vremenom shvate s kim imaju posla. Posebice zato što te osobe što nam se sviđa.
mogu itekako tvrdoglavo braniti svoj stav i uspješno ignorirati logičke argu-
mente druge strane, što iole smislen dijalog čini nemogućim. Učini li vam Ova je rečenica naoko samorazumljiva, ali stvarnost nas uči da je ipak dru-
se, dakle, kako netko širi neku čudnu ideju, a i sam je pritom čudnjikav, gačije: nitko nije savršeno racionalan i posve objektivan, posebice ne u si-
možda ste naišli na osobu drugačije razine svijesti. tuacijama u kojima treba donijeti hitru odluku. U takvim situacijama ljudi
uistinu teže dati pozitivne osobine stvarima koje se čine dobrima po njih, a
Botovi negativne onima koje percipiraju kao lošije. Nastojimo odbaciti ono što ne
volimo i prigrabiti ono što volimo.
Botovi su tehnološki odgovor na potrebu što bržeg širenja lažnih vijesti na
što veću populaciju. U suštini to su samo servisi koje možete angažirati Racionalno razmišljanje proces je koji zahtijeva mentalni napor, koncentra-
da velikom broju ljudi u kratkom vremenu prenesu bilo kakvu informaciju, ciju, vrijeme i trening26. Bez tih elemenata upadamo u zamku „razmišljanja
no kako je njihovo korištenje neetično (i zbog načina širenja poruke i zbog na autopilotu” koje je podložno mnogim subjektivnim utjecajima i raznim
činjenice da mreže botova u ogromnoj mjeri predstavljaju tuđa prova- primamljivim psihološkim efektima. Ti su psihološki efekti primamljivi jer
ljena računala) za takve se operacije odlučuju uglavnom osobe sumnjivog nam nude lak recept za stvaranje zaključka, bez potrebe za ulaganjem
morala i loših namjera. Botovi su u stanju po društvenim mrežama izba- puno mentalnog napora. Nepotrebno je reći kako su ti mehanizmi, iako ko-
citi na tisuće poruka dnevno i ovise o efektu velikih brojeva: što je više risni za preživljavanje u divljini, često neadekvatni u situacijama u kojima
dezinformacija plasirano u javnost, veća je vjerojatnost da će netko neg- treba racionalno analizirati stvari. Nabrojimo barem nekoliko njih.
dje nasjesti i nastaviti širiti dezinformaciju. Botove je relativno lako prepo-
znati: najčešće se pojavljuju kao anonimni, nepoznati likovi koji papagajski Dunning-Krugerov efekt
ponavljaju informaciju. Slični su jedni drugima stilom i sadržajem, s malim
ili nikakvim odstupanjima. Ako se pojave unutar neke konverzacije, rijetko Dunning-Krugerov efekt izraz je za situaciju u kojoj, jednostavno objašnje-
se u nju smisleno uklope i češće izgledaju kao da su sa svojim komenta- no, osoba ne zna koliko ne zna. Riječ je o samozavaravanju koje se događa
rom pali s Marsa. Ne odgovaraju na pokušaje uspostavljanja komunikacije kad osoba koja objektivno ima mala ili vrlo mala znanja o nekom području
i ignoriraju reakcije sugovornika. precjenjuje svoje znanje i sposobnosti jer nije u stanju pojmiti koliku koli-
činu znanja tek treba usvojiti da bi imala pokriće za svoje samopouzdanje.
Dunning-Krugerov efekt vrlo je čest, a najlakše ćete ga pojmiti u onoj staroj
izreci kako su „svi stručnjaci za automobile, nogomet i politiku”: ta je izreka
nastala još u offline vremenu, kad su glavne društvene mreže bile kavane i
birtije. Tamo bi se okupilo poznato društvo i baš svatko je znao kako riješiti
krizu u društvu, koga postaviti za centarfora i zašto su servisi ovog automo-
bila skuplji od servisa onog automobila. Znali su se ljudi dobro posvađati oko
tih tema, nekad i pijano potući, a pritom zapravo nitko od njih nije imao dublja
znanja o ekonomiji, taktici u nogometu ili o logističkoj podršci automobilskoj
industriji. No nekako su svi „znali” da su oni u pravu, a oni drugi u krivu.
Moderna online okupljališta dijele istu epidemiju Dunning-Krugerova efekta
kao i društvene mreže naših djedova, samo bez smrada duhanskog dima,
alkoholnih isparenja i potkošulje du mois.
26
https://blogs.scientificamerican.com/beautiful-minds/
reasoning-training-increases-brain-connectivity-associated-with-high-level-cognition/
Grafički se to lijepo da predstaviti ovako: Baader-Meinhofov efekt
Baader-Meinhofov efekt nema veze s izvornom terorističkom27 frakcijom
Crvene armije, već s osjećajem da događaj o kojem smo nedavno saznali iz
nepoznatog razloga potom postaje učestaliji: primjerice, kriminalne radnje
tražitelja azila. Problem kriminalnih radnji tražitelja azila emotivno je jako
nabijen kombiniranjem dviju vrsta straha: strahom za osobnu sigurnost i
strahom od stranaca. Možda ste u nekom trenutku pročitali vijest o kakvom
zločinu koji je počinio tražitelj azila, možda ste nakon toga počeli uočavati
sve više i više priča o tome kako azilanti čine zločine, pa ste potom možda
mogli čuti i priče o tome kako ih policija ne kažnjava te najzad kako u nekim
Grafikoni su gradovima postoje četvrti u koje se policija ne usuđuje ući.
šareni i uvijek
popularni, čak i Iako studije pokazuju28 da zapravo nije tako i da je kriminal azilanata daleko
kad ih čitatelji ne manji problem od domaćeg kriminala, Baader-Meinhofov efekt utječe na to
znaju interpretirati da percipirani problem primjećujemo puno češće od bilo koje druge slič-
ispravno ne grupe: informacije o kriminalnim djelima azilanata nepogrešivo ćemo i
akutno percipirati, dok punu crnu kroniku domaćih nedjela pritom vjerojat-
no nećemo.
Echo chamber
Echo chamber (engl. akustična soba) fenomen je u kojem naše okruženje
ponavlja i pojačava naša uvjerenja, a nastaje slučajnim ili namjernim oda-
birom okoline koja je sukladna s našim stavovima. Dok u općoj populaciji
Velika većina populacije nalazi se na lijevom kraju koordinatnog sustava postoji kakofonija različitih, često sukobljenih mišljenja koja nam omogu-
znajući malo do nimalo o nekoj specifičnoj temi. Unutar te populacije naj- ćuju da preispitamo i po potrebi korigiramo vlastite stavove, u akustičnoj
veći je broj ljudi koji će hrabro stvoriti, a zatim braniti mišljenje koje su o toj sobi ne možemo čuti ništa osim potvrđivanja svojih stavova. Ovaj fenomen
temi stvorili na osnovi minimalne količine znanja koju posjeduju. Kretanjem vrlo je čest na društvenim mrežama, posebice u zatvorenim grupama, gdje
prema desnom kraju osi X susrećemo ljude koji se tim područjem bave iz sudionici koji zastupaju neku svoju ideju imaju priliku podijeliti mišljenje s
hobija, ljude koji su se iz nekog razloga morali upoznati s nekim aspekti- drugim istomišljenicima. Kako su takva mišljenja gotovo bez izuzetka su-
ma teme pa studente. Negdje pri dnu krivulje samopouzdanja pronalazimo kladna s njihovima, a malo ili nimalo sukobljena, krajnji je efekt grupa ljudi
docente i stručnjake s manje iskustva. Što se više udaljavamo od dna kri- koji sami sebe uvjeravaju kako je ono što oni misle točno i ispravno, a ono
vulje nailazimo na ljude koji su školovani za to područje i imaju sve više i što misli ostatak čovječanstva izvan te grupe za njih je neispravno.
više iskustva. Ovaj efekt nam se može obiti o glavu u praktično svemu, ne Echo chamber je opasan.
samo u specijaliziranim ili kompliciranim stvarima. Ne možemo ga izbjeći
jer nismo u stanju znati sve o svemu (ni mnogo o svemu niti mnogo o mno- Ulaskom u echo chamber osoba se otvara naizgled pozitivnom utjecaju
go toga), no već je velika stvar ako smo svjesni opasnosti od padanja pod jer dobiva potvrdu za svoje stavove i ne dobiva izazove suprotstavljenih
utjecaj tog efekta: kad smo najviše sigurni da znamo što govorimo, uvijek mišljenja. S vremenom echo chamber pojačava stavove osobe, što, ako
možemo provjeriti (pitajući stručnjake ili proučavajući stručnu literaturu je riječ o negativnim ili neispravnim stavovima, može ispasti loše po sve
ako imamo dovoljno znanja) jesu li naša stajališta točna ili nam se samo uključene u echo chamber. Na internetu taj je fenomen endemičan u gru-
zbog Dunning-Krugerova efekta čini da smo nepobjedivo u pravu. pama zatvorenog tipa, ali može se pronaći i u otvorenim grupama i na svim
društvenim mrežama. Echo chamber grupe prepoznat ćete po tome što
27
Povijesna šaljivo-neugodna istina: bijeli Europljani, obrazovani i relativno dobrostojeći, počinili
su 296 bombaških napada od 1973. do 1995. godine
28
h
ttps://www.thelocal.de/20181221/study-shows-the-tenuous-link-between-foreigners-
refugees-and-criminality
diskusije u njima rijetko imaju suprotstavljen karakter, već uglavnom sudi- potrebe da procesira u većoj ili manjoj mjeri mnoštvo podataka te se tako
onici jedni drugima povlađuju i međusobno si potvrđuju stavove. Često se pripremljenom čitatelju servira dezinformacija nakon mnoštva informacija
događa da se iz grupa izbacuju ljudi suprotnih stavova ili oni koji se usude koje na prvi pogled daju argumentaciju u korist dezinformacije.
previše propitkivati vjerovanja i uvjerenja iz takve grupe, čak i ako i sami di-
jele ta uvjerenja. Prepoznate li neku od svojih društvenih grupa (ali i stvar- Analiza lažnih vijesti koje su namjerno pretrpane informacijama zahtjevan
no životnih, pa i obiteljskih) kao echo chamber grupu, najbolje što možete je posao jer valja provjeriti većinu, ako ne i sve navedene informacije, a
učiniti je – maknuti se iz nje. one su često formulirane tako da je do izvora podatka teško ili nemoguće
doći, ili je informacija iskrivljena tako da samo ljudi s dobrim znanjem u tom
području lako mogu primijetiti da informacija nije točna. Pretrpane vijesti
Potvrda postojećeg stava ‒ Confirmation bias i čitateljima su privlačne za širenje jer svojom formom „dokaz 1, dokaz 2,
Svi volimo biti u pravu. Suočavanje s argumentima ili spoznajom da ni- dokaz 3... logički zaključak” stvaraju privid kvalitetne, dobro argumentirane
smo u pravu predstavlja negativnu emociju koju instinktivno izbjegavamo. i dokazima potkrijepljene vijesti koja objašnjava sve što je potrebno zna-
Confirmation bias je propust u razmišljanju kojim prednost dajemo infor- ti. Čitatelji koji na njih nasjednu rado ih šire u plemenitoj, ali naivnoj želji
macijama što potvrđuju već usvojene stavove, iako su informacije suprot- da i ostale ljude obavijeste o postojanju tog kvalitetnog rada koji nešto
stavljene našim stavovima ispravne ili barem preciznije. Isto tako, taj se dokazuje.
efekt pojavljuje i prilikom interpretacije informacija, kad zaključak stvaramo Čuvajte se lažnih vijesti koje su sročene tako da izgledaju kao da ih je napi-
na osnovi detalja koji nam se sviđaju, a zanemarujemo detalje koji nam se sao stručnjak koji zna što govori. One su redovito prepune informacija pre-
ne sviđaju. zentiranih na način da čitatelja odvrate od istraživanja jer su predstavljene
Primjerice, osobe sklone vjerovati kako su žene slabiji vozači od muškara- kompleksno i pomalo zastrašujuće („ova statistika govori”, „ovi znanstveni
ca češće će argumentirati u online komentarima ispod članaka u kojima je radovi dokazuju” itd.) kako prosječan čitatelj ne bi dobio preveliku želju
vozačica skrivila prometnu nesreću nego ispod članaka u kojima je vozač zbilja provjeriti te informacije. Zaključak takvih lažnih vijesti obično je pak
skrivio nesreću jer taj članak „potvrđuje” njihovu predrasudu da su vozači- napisan tako da bude prosječnom čitatelju lako razumljiv: kompleksan čla-
ce manje sposobne od vozača. Tu informaciju često će prihvatiti nekritički, nak prepun informacija koji završava kompliciranim zaključkom vrlo vjero-
čak i ako u vijesti postoje ozbiljni propusti29, dok će objektivnije informaci- jatno neće postati viralan.
je30 često zanemariti ili im umanjiti važnost ako su u suprotnosti sa stvo-
renim predrasudama. Osobni confirmation bias nije lako prozreti, upravo Matematika i statistika
zbog osobne perspektive i zbog „ugrađene” potrebe da potvrđujemo već
stečene stavove. Otkriti taj efekt na drugim osobama nije tako teško, pose- Dezinformacije je najlakše sakriti u kompleksnim stvarima, a matematika
bice ako se ne slažete u stavovima, no prava mala umjetnost jest izvježbati i statistika to zbilja jesu za veliku većinu populacije. Nemojmo ublaživati
samog sebe za prepoznavanje osobnog confirmation biasa: valja se uvijek stvar, matematika i statistika kompleksne su i vrlo često neintuitivne – sta-
pitati: „A što ako nisam u pravu, što ako je ovo što mi se ne sviđa zapra- tistika posebice. Baš zbog toga što nije riječ o samorazumljivim stvarima,
vo istinito?”, postaviti se iznad osobnih stavova i pokušati sagledati stvar već disciplinama koje treba učiti i trenirati, vrlo je lako podmetnuti dezin-
iz perspektive neke treće osobe, pa na osnovi takvog zaključka korigirati formaciju skrivenu u naizgled ispravnoj tvrdnji. Popularna izreka o tome
svoje stavove, uključujući i one koji čine da se osjećamo ugodno. No, to je kako postoje laž, velika laž i statistika nastala je baš zbog male količine
svakako trud koji se isplati. znanja o tim disciplinama u općoj populaciji. Maliciozni autori tako će vrlo
lako „izmasirati” podatke i predstaviti ih u drugačijem svjetlu, ili pogrešno
interpretirati trendove, rezultate, možda prešutjeti bitan skup podataka bez
Zatrpavanje informacijama kojih analiza navodi vodu na autorov mlin ili čak nema smisla... a prosječan
Kako smo na već rekli na samom početku, problem zagušenosti komuni- čitatelj koji nema potrebna (često specijalistička) znanja teško će otkriti
kacijskih kanala ogromnom količinom podataka smanjuje čitateljevu spo- manipulaciju31.
sobnost njihova procesiranja. Ta se činjenica može iskoristiti tako da se Jednostavan su primjer lažne vijesti koja se oslanjaju na čitateljevo loše
čitatelja zatrpa gomilom podataka rubno povezanih uz dezinformaciju razumijevanje statistike (ili je nastala zbog lošeg razumijevanja statistike
koju se želi plasirati. Time se postižu dva efekta: čitatelja se priprema za samog autora) one relativno česte vijesti tipa „otkrilo se da to i to povećava
prihvaćanje dezinformacije mentalnim „umaranjem”, odnosno stvaranjem
29
http://www.seebiz.eu/istrazivanje-zene-su-opasnije-za-volanom-od-muskaraca/ar-8317/ 31
https://content.sciendo.com/view/journals/slgr/55/1/article-p151.xml („An example from the
30
http://e.math.hr/math_e_article/br17/babic_et_al recent controversy about vaccines”)
smrtnost od toga i toga za toliko i toliko posto”: u inače posve korektnom problematičnu terapiju? Umjesto triju osoba, umirat će dvije (dvije osobe
domaćem članku32 o melanomu spominje se kako osobe s više od stotinu koje primaju tu terapiju povećavaju smrtnost za 50 posto, odnosno
madeža na koži imaju povećan rizik od obolijevanja od melanoma, ali ne i za još jednu osobu). Ukinemo li terapiju, spašavamo taj jedan život).
koliko, što je za taj tekst vrlo važan podatak. Da bismo to doznali, potrebno
je potražiti druge izvore informacije, pa tako jedan strani članak33 tvrdi kako Statistički, ukidanjem terapije nismo prepolovili smrtnost od moždanog
je riječ o peterostruko većem riziku. To zbilja zvuči grozno. Uz malo više udara kako bi na prvu loptu izgledalo: postigli smo samo malo ali značajno
„kopanja” pronalazi se i znanstveni rad koji pobija34 tvrdnju kako povećan smanjenje od jedne osobe. Ako je terapija rjeđa pa je prima još manji broj
broj madeža može biti pouzdan indikator opasnosti od obolijevanja od oboljelih, ukidanje terapije polučiti će statistički još i manji rezultat: od
melanoma. No pozabavimo se tvrdnjom o „pet puta više”. Da bismo mogli početne strašne informacije o povećanju smrtnosti za pedeset posto dola-
pravilno interpretirati naizgled strašan podatak da neki ljudi imaju pet puta zimo do smanjenja ukupne smrtnosti od pola posto, 0,1 posto ili možda čak
veću mogućnost dobivanja melanoma, moramo se zapitati dvije stvari: i manje. Medicinski svakako i dalje vrlo opravdana korekcija i ispravan čin,
ali daleko od senzacionalnog novinskog naslova o tome kako kombinacija
· kolika je vjerojatnost da osoba u Hrvatskoj dobije melanom? lijeka A i lijeka B povećava smrtnost od moždanog udara za pedeset posto.
· kolika je vjerojatnost kod osoba koje imaju stotinu ili više madeža?
Pitanje koje pritom nismo niti dotaknuli, a koje bi moglo utjecati na valja-
Da bismo pojednostavnili izračun, pretpostavit ćemo da u našoj zemlji živi nost našeg zaključka, jest u kolikoj mjeri je inkriminirana terapija važna za
četiri milijuna ljudi. Prema jednim statističkim podacima35 godišnje se zabi- preživljavanje bolesnika. Jer, ako nije jako važna, naši statistički podaci vje-
lježi 580 novooboljelih. Vjerojatnost da ćete oboljeti od melanoma izraču- rojatno će biti u redu. No, ako je jako važna i ako ukidanje te terapije pove-
nata jednostavnim postotnim računom iznosi 0,0145 posto. Odnosno, otpri- ćava smrtnost od te bolesti u značajnom postotku, ne možemo načiniti
like jedna osoba na njih 6900. Kolika je onda opasnost po ljude s hrpom valjan statistički izračun ako i to ne uzmemo u obzir. Pacijenti će možda
madeža? Kako smo rekli, vrlo neugodno zvučećih pet puta više. Pet puta umirati od moždanog udara manje, ali će od druge bolesti, one koju novin-
više povećava vjerojatnost obolijevanja s 0,0145 posto na 0,0725 posto. ski članak ignorira, umirati više.
Odnosno, jedna osoba na njih 1400. Brojevi odjednom djeluju malo manje
strašno: proizlazi da osobe koje imaju velik broj madeža imaju statistički Od „multimedijalnih” statističkih prevara najčešće su više ili manje sup-
povećanu, ali i dalje vrlo malu mogućnost razvoja melanoma. Korisna infor- tilne dezinformacije u infografikama i grafikonima. Grafikoni su posve
macija, ali očito nikakav razlog za paniku36: percepcija „nešto je pet puta ispravno i često korišteno sredstvo vizualizacije statističkih podataka te
veće od nečeg drugog” ima smisla tek kad se stavi u odgovarajući kontekst. su zbog svoje jednostavnosti i naglaska na vizualnom aspektu predoča-
vanja statističke informacije razumljive svim građanima. No, to ih također
Primjer sličan tome jest informacija koja kaže da osobe koje su pretr- čini dobrim mjestom za plasiranje dezinformacija: jednostavnim manipu-
pjele moždani udar i koje primaju specifičnu terapiju lijekovima (za neku liranjem prikazm vrste i opsega podataka moguće je inače posve točne
drugu bolest, primjerice) imaju smrtnost uvećanu za pedeset posto. podatke prikazati na način koji autoru najviše odgovara. Caveat emptor: na
Pedeset posto zvuči katastrofalno, no što ako stvar postavimo u pravi primatelju informacije jest da pažljivo promotri prikaz i donese zaključak o
omjer? Prema OECD-ovoj statistici37 iz 2013. godine, osam posto uku- ispravnosti podataka te otkrije što se tim prikazom zaista želi postići.
pnih smrti odnosi se na cerebrovaskularne bolesti. To znači da će od sto-
tinu umrlih osoba njih osam kao razlog smrti imati moždani udar. Od tih Izvrstan i vrlo jednostavan primjer možemo izvući iz statističkog prikaza
osam, samo će manji broj njih primati gore navedenu specifičnu terapiju popularnosti stranaka s kraja 2019. godine, koji je za javnost objavljen u
koja povećava smrtnost za pedeset posto ‒ primjerice, tri od osam. Koliko informativnoj emisiji. Lijep je i šaren, ali slučajno ili namjerno neprofesio-
ćemo smanjiti smrtnost od moždanog udara ako tim osobama ukinemo nalno izrađen.
32
https://www.224sata.hr/lifestyle/rizik-od-melanoma-je-povecan-ako-imate-vise-od-sto-
madeza-574688
33
https://www.bbc.com/news/health-34551467
34
https://www.webmd.com/melanoma-skin-cancer/news/20160302
study-questions-link-between-multiple-moles-risk-for-melanoma#1
35
http://www.onkologija.hr/melanom/melanom-statistika/
36
Imajte na umu da je ovo vrlo pojednostavljen prikaz koji služi samo da predoči tipičnu pogrešku
u interpretiranju statističkih rezultata
37
https://read.oecd-ilibrary.org/social-issues-migration-health/health-at-a-glance-2013/
mortality-following-stroke_health_glance-2013-46-en#page3
Zato, oprez: statistika i matematika nisu samorazumljive i jednostavne,
eto čak ni u jednostavnim primjerima. Valja biti na oprezu: senzacionalne
informacije koje barataju statističkim podacima treba uzeti sa zrnom soli,
posebice ako su uokvirene senzacionalističkim tekstom u kojem se mnogo
toga tvrdi, a malo toga dokazuje (referencama na znanstvene radove,
primjerice).
Nažalost, za razumijevanje matematičkih i statističkih manipulacija nužna
je edukacija u tim disciplinama: nema jednostavnog recepta za provjeru
njihove istinitosti bez potrebe za ozbiljnijim učenjem.
Hijerarhijski postupak utvrđivanja autentičnosti vijesti

Prije pojašnjavanja jednog od mogućih načina utvrđivanja autentičnosti vi-
jesti valja nam se prisjetiti kako, na žalost, ne postoji univerzalna, posve po-
uzdana metoda koja rješava sve probleme. Informacijsko-verifikacijska pa-
naceja mitsko je biće koje još nitko nije vidio, iako ga mnogi traže. Dapače,
metode provjere vijesti razlikuju se od kontinenta do kontinenta, od države
Kako je riječ o prikazu koji se gledateljima prikazuje relativno kratko, manje do države. Neke države imaju mehanizme koji pomažu u provjeri informaci-
od jedne minute, lako je sakriti činjenicu da visine stupaca ne odgovaraju ja, u nekim državama ti su mehanizmi rezervirani samo za državni aparat, a
proporcijama postotka popularnosti. Ispravno načinjen graf izgledao bi u nekim se uopće ne možete osloniti na mehanizme pod kontrolom države
ovako: jer oni često služe i za širenje državne promidžbe.
Metoda bodovanja koju ćemo ovdje predstaviti jedna je od mnogih sličnih
metoda koje se u razumnoj mjeri koriste širom svijeta. Omogućuje relativ-
no brzu procjenu istinitosti informacije u koju se možemo pouzdati (iako,
kako smo već rekli, nije savršena i može pogriješiti). Jednostavna je i lako
se pamti, a moguće ju je i prilagođavati danoj situaciji – modificirati neke
točke provjere, smanjiti ili povećati njihov broj ovisno o tome koliko infor-
macija imamo na raspolaganju.
Metoda bodovanja dodaje bodove za svaku kontrolnu točku koju je vijest
prošla, oduzima bodove za svaku kontrolnu točku na kojoj je vijest pala ili
je sumnjiva te ne zbraja niti oduzima bodove na onim točkama gdje nije
moguće utvrditi niti procijeniti valjanost informacije.
Prilikom provjeravanja ponekad će biti potrebno procijeniti informaciju: dok
su provjere poput pretraživanja referenci navedenih u tekstu prilično jasne
i nedvosmislene, provjera stručnosti autora vijesti to ne mora biti. U ta-
U ovakvom prikazu odmah je uočljivo kako je razlika između prvih dviju kvom slučaju procjenitelj treba sam procijeniti, koristeći objektivne podat-
stranaka mala, dok druge dvije stranke uzimaju daleko manji komad kolača ke, je li rezultat procjene pozitivan, negativan ili neutralan. Bodovi procjene
nego što je to vidljivo na prvom prikazu. U prvom slučaju gledateljima se pritom moraju biti cijeli brojevi: ako ste u nešto sigurni pola-pola, to nije
nameće grafički prikaz koji nije točan s ciljem da javnost zapamti vizua- 0,5 bodova, već se treba računati kao neutralno, tj. u tom slučaju ne treba
lizirane veličine (jer ih je u kratkom vremenu prikaza lakše percipirati i pridijeliti bod.
zapamtiti), a ne konkretne statističke pokazatelje. Ta iluzija stvara dojam Na kraju procesa procjenjivanja valja zbrojiti pozitivne i negativne bodove
da između prvih dviju stranaka postoji veća razlika od izmjerene, a druge pa ih podijeliti ih s ukupnim brojem bodova. Što je rezultat bliži broju 1, to
dvije stranke čine se puno bliže prvima negoli je to u stvarnosti. je veći omjer pozitivno riješenih kontrolnih točaka u odnosu na negativno
riješene. Primjerice, ako provjera svih deset kontrolnih točaka bude pozi- Nema razloga ne vjerovati tim osobama, no valja ih proučiti nešto detaljnije
tivna, možete biti poprilično sigurni da je vijest koju ste obradili istinita. Ako od poznatih autora jer nemamo dovoljnu količinu radova da bismo iz nje
je pet točaka pozitivno, a pet negativno, to može biti snažan indikator da je mogli izvući smislen zaključak. U takvom slučaju ima smisla potražiti druge
vijest možda lažna ili jednostavno loša. online objave autora, tekstove, vijesti i komentare na društvenim mrežama.
Možete provjeriti tko su mu online prijatelji, koje grupe prati, s kim se vir-
Omjer pozitivnih i negativnih provjera nije linearan: pet negativnih ne po- tualno druži i kakav mu je online svjetonazor. Pritom trebate biti diskretni:
ništava pet pozitivnih i ne čini time vijest neutralnom. Prisjetimo li se da doxing je maliciozno prikupljanje online podataka o drugim osobama kako
ispravne vijesti u sebi sadrže vrlo malo do nimalo lažnih informacija te da je bi ih se kasnije tim podacima ili manipulacijom diskreditiralo ili online napa-
česta pojava miješanja lažnih informacija s ispravnim kako bi se dezinfor- lo. Razlika između etičnog prikupljanja podataka i doxinga jest u diskreciji.
macija prikrila, omjer broja pozitivnih provjera uvijek mora biti značajno veći Ako prikupljene podatke koristite da biste stvorili svoje mišljenje o osobi i
od broja negativnih da bismo toj vijesti mogli pokloniti svoje povjerenje. pritom ništa od tog ne širite dalje, to je korektan čin. No, širite li prikupljene
Također, same provjere nisu međusobno posve ravnopravne, već im od- informacije na način koji može štetiti toj osobi, posebice širite li vrlo osob-
govarajuću važnost daje ispitivač: biste li jednako ocijenili vijest koju je na ne stvari poput adrese stanovanja, podataka o obitelji i slično, činite doxing
sumnjivu portalu napisao inače kvalitetan novinar i vijest koju je na inače – a ne biste trebali: posljedice mogu biti vrlo ozbiljne po žrtve doxinga39.
pouzdanu portalu napisao novinar za kojeg je poznato da „ima mašte”? Diskrecija je nužna i neizostavna.
Zbog svega navedenog ova metoda ne može biti apsolutno ispravna ni po- Možete li na osnovi prikupljenih podataka donijeti informiran zaključak o
sve pouzdana. No ono što njezinim korištenjem posve sigurno možete do- autoru?
biti jest bolji uvid u vijest i puno veću količinu znanja na osnovi kojeg ćete Ako ste o autoru teksta stekli snažan dojam da je korektan, dodajte jedan
procijeniti je li i u kojoj mjeri neka vijest točna. bod. Ako vam je stvorio snažan dojam da nije korektan, dodajte jedan ne-
gativan bod. Ako ostavljeni dojam nije snažan (bez obzira na to je li pozi-
Tko piše? tivan ili negativan), nemojte dodati bod.
Prva stvar koju trebate provjeriti je – tko je autor članka (vijesti, objave na Najveći problem predstavljaju anonimni izvori: osobe koje se ne žele pred-
društvenim mrežama itd.) kako biste mogli procijeniti koliko toj osobi (ili staviti i osobe koje se predstavljaju lažno ili pod pseudonimom. Ne treba-
osobama) možete vjerovati38. Etablirani, tradicionalni izvori vijesti često mo smatrati da je online anonimnost loša i da podrazumijeva malicioznu
imaju više ili manje stalni postav, jednako kao i dobar dio portala. Oni imaju ili kriminalnu namjeru. Online anonimnost puno je kompleksnija tema od
u većoj ili manjoj mjeri definiranu uređivačku politiku koju nastoje održa- provjere istinitosti vijesti i postoje situacije u kojima je ona pitanje osobne
ti, kao i razinu kvalitete. Autore članaka u tim medijima relativno je lako sigurnosti40. To nas postavlja u nezgodnu poziciju jer anonimnim izvorima
provjeriti jer potpisuju velik broj članaka koje je lako naći. Slična je priča s po definiciji ne treba vjerovati. No u nekim slučajevima informaciju nije mo-
autorima blogova i poznatim osobama na društvenim mrežama. Sve ih mo- guće dobiti iz izvora koji nije anoniman. Srećom (po čitatelja, ne i po izvor
žete provjeriti tako da, ako već ne znate njihov stil pisanja, osobne sklono- informacije), anonimnost je opravdana samo u situacijama u kojima je si-
sti i naklonjenosti, pročitate više različitih njihovih radova, po mogućnosti gurnost autora ili njegove obitelji izravno ugrožena: disidenti u totalitarnim
na različite teme i kroz više godina, kako biste stekli sveobuhvatnu sliku ili njima sličnim režimima najčešći su anonimni autori, zatim pripadnici ma-
osobe. Kad steknete odgovarajuću sliku, razmislite o odnosu autora prema njina čija su prava ugrožena41. Ako situacija nije tako dramatična, valja nam
temi o kojoj piše u odnosu na druge teme o kojima je pisao i na tekstove posumnjati u dobre namjere autora koji se ne želi predstaviti.
koje je pisao prije o istoj ili sličnoj temi. Djeluje li kao da zna o čemu priča?
Djeluje li iskreno? Drži li se pravila struke? Ako je autor vijesti bezrazložno anoniman, dodajte jedan negativan bod.
Ako se čini da je autor s razlogom anoniman, informaciju obavezno pro-
Ako vam se autor teksta čini kao osoba od povjerenja, dodajte jedan bod. vjerite na drugim izvorima, a prije toga nemojte bodovati tu informaciju
Ako se čini kao manipulator, dodajte negativan bod. jer ne postoji mogućnost pouzdanog utvrđivanja autentičnosti izvora.
Nešto je veći problem provjeriti osobu koja nije stalni autor ili nema dovolj-
no svojih radova. Možda je riječ o novinaru početniku, možda je to bloger
mlad ili pak običan čovjek koji je odlučio online istovariti sav svoj jad? 39
https://www.dailydot.com/news/christopher-fountain-journal-news-gun-owners/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6313484/
38
Zbilja, možete li ikome bezrezervno vjerovati? Možete li vjerovati tekstu koji upravo čitate,
40
https://bahrainwatch.org/ipspy/viewreport.php#summary
jeste li posve sigurni da i on, plemenitoj namjeri i mnogim referencama unatoč, ne krije kakvu 41
https://www.independent.co.uk/news/world/europe/poland-lgbt-free-zones-homopho-
dezinformaciju? bia-hate-speech-law-justice-party-a9013551.hhtml
Gdje piše? Ako se vijest pojavljuje na društvenim mrežama bez navođenja izvora,
dodajte jedan negativan bod.
Mjesto na kojem se informacija pojavila i mjesta na kojima se informacija
širi mogu nam jako puno otkriti o njoj. Dapače, mjesto na kojem se neka vi- Ako se vijest pojavljuje na manje poznatim mjestima koja nisu mainstre-
jest izvorno pojavila i mjesta na kojima se vijest proširila govore jako puno am izdavači, a pregled drugih sličnih vijesti na tom mjestu sugerira kako
o toj vijesti, ponekad i više nego autoritet ili status autora. Razlog je jedno- je riječ o etički korektnim vijestima, dodajte jedan bod. Obrnuto, ako pre-
stavan: vijesti koje izlaze iz strogog okvira novinske vijesti imaju tenden- gled sugerira pristranost, navođenje informacija bez referenci i slična kr-
ciju u većoj ili manjoj mjeri odstupati od zamišljenog idealnog, neutralnog šenja etike, dodajte jedan negativan bod.
novinskog rada koji se drži etičkih načela. Vijesti pod utjecajem autorovih
stavova ‒ manje ili više ‒ naginju u smjeru ovog ili onog stava, ne nužno Na koja novinarska pitanja odgovara?
negativnog, ali ipak otklonjenog od neutralne sredine. Taj otklon proble-
matičan je izdavačima koji, poput autora, moraju ulagati svjestan napor za Korektno napisana vijest trebala bi odgovoriti na sva ili na gotovo sva novi-
održavanje visokih standarda, ali – ponovo kao i autori – često i sami imaju narska pitanja (tko, što, gdje, kad, kako, zašto), bez obzira na to je li objav-
manji ili veći otklon po nekim svojim sklonostima, idejama ili stavovima. ljena u novinama visoke naklade, na malom portalu ili na kakvoj društvenoj
mreži. Također, vijest ne bi smjela biti opterećena suvišnim informacijama
Izdavači (u najširem smislu, sva mjesta gdje je moguće objaviti vijest) agre- nebitnim za temu vijesti niti osobnim stavovima autora vijesti. Ovu provje-
giraju vijesti mnogih autora i zbog tog kumulativnog učinka pristranost me- ru vijesti treba učiniti vrlo strogo i po mogućnosti provjeriti istinitost svih
dija raste, protiv čega se mediji trebaju boriti. Neki mediji uspijevaju pri- elemenata
stranost držati pod kontrolom, no u online svijetu veći je broj medija koji
Pokriva li vijest većinu ili sva pitanja, dodajte jedan bod.
ne znaju kontrolirati tendenciju zastranjenja, ne mogu si to priuštiti (zbog
čega postanu žrtva sponzora i kupaca oglasnog prostora koji rado iskoriste Sadrži li vijest informacije koje nisu vezane uz temu ili su takve da izazi-
situaciju kako bi žrtvu privukli svojoj opciji) ili se čak nedvosmisleno opre- vaju dvojbu, dodajte jedan negativan bod.
djeljuju za neku pristranost (najčešće iz političkog spektra). Neki mediji pak
daleko od neutralne sredine pronađu nišu koja im donosi dobru financijsku Sadrži li vijest osobne stavove autora, dodajte jedan negativan bod.
korist i zbog toga ne osjećaju sram. Kakve reference nudi?
Kad provjeravate vijesti, dakle, vrlo je važno provjeriti gdje se one sve po- Navođenje referenci na informacije koje su korištene u vijesti od velike je
javljuju. Usamljena vijest na korektnom portalu koja se čini važna, ali je nit- važnosti jer čitatelju pruža mogućnost da sam provjeri izvore informacija
ko drugi nije prenio – možda je fake news ili samo bad news? Čini li razno- i o njima donese svoj sud. Moderna online komunikacija nudi mogućnost
likost kvalitetnih online mjesta koja su objavila neku vijest ikakvu garanciju jeftinog i lakog povezivanja informacije s izvorom ili referencama, pa od ko-
da je ta vijest ispravna? Ne. Sjetimo se priče o tome da Amazona proizvodi risnika tog komunikacijskog kanala možemo i trebamo zahtijevati da svoje
20 posto svjetske količine kisika. Naprosto netočno, ali tu dezinformaciju vijesti potkrijepe referenciranjem na izvore informacije ili na druge infor-
prenijeli su svi i njihov pas. Pojavljuje li se tema u malom krugu izdavača? macije čijom analizom možemo donijeti sud o točnosti vijesti.
U redu je ako je riječ o visokospecijaliziranoj vijesti koja zanima relativno
malu populaciju specijalista neke struke. Provjerom gdje se sve pojavljuje Dok je klasičnim izdavačima (novinama, časopisima, itd.) praksa navođenja
neka vijest (i komentari na nju) možete steći prilično dobar indikator koliko izvora informacija relativno skupa (jer zauzima ograničen koristan prostor
je neka vijest ozbiljna i točna. izdanja), pa ih nastoje navesti samo na apsolutno potrebnim mjestima, on-
line izdanja ne pate od problema manjka prostora ili cijene navođenja izvo-
Ako se vijest pojavljuje na više medija i online mjesta koja imaju reputaci- ra ili reference. Izlika za izostavljanje referenci u online sadržajima, dakle,
ju ozbiljnih, dodajte jedan bod. nema: čak i univerzalna izlika tijesnog vremenskog roka ne drži vodu u onli-
Ako se vijest pojavljuje uglavnom ili ekskluzivno u krugu izdavača koji za- ne svijetu jer se vijest koja je morala biti žurno i prije svih ostalih objavljena
stupaju ili favoriziraju jednu od strana navedenih u vijesti, a vijest djeluje uvijek može naknadno dopuniti referencama koje nedostaju.
jednostrano ‒ dodajte jedan negativan bod. Reference je potrebno navoditi svugdje gdje se pretpostavlja da informaci-
Ako se vijest pojavljuje na stranicama poznatim po ekstremnim stavo- ja koju daje autor nije poznata ili samorazumljiva široj javnosti, a potrebna
vima ili se oko tog izdavača okupljaju čitatelji s ekstremnim stavovima, je za razumijevanje teksta. Besmisleno je stavljati referencu na informaciju
dodajte jedan negativan bod. da je kamion pregazio onog našeg nesretnog radnika, no itekako je potreb-
no staviti reference na informaciju da sve više učenika pada na PISA testu
ili referencu na informaciju kako je studija pokazala da nema veze između
cijepljenja i autizma. U prvom slučaju informacija je jednostavna i samora- Ako većina ključnih informacija ima navedene reference, pokušajte sami
zumljiva, a također nije za očekivati da će se bolnica oglasiti s bilo kakvim provjeriti informacije koje nemaju navedene reference. Ovisno o tome
informacijama za javnost. kakvi su rezultati provjera tih informacija dodajte jedan pozitivan ili je-
dan negativan bod (zanemarite informacije iz teksta koje imaju navedene
U preostalim dvama slučajevima potrebno je navesti izvješće u kojem je reference).
stručna osoba (statističar) obrazložila negativan trend ili barem čitateljima
predočiti reference na rezultate testova. Čitatelji će tako moći sami pregle-
dati dokumente i sami se uvjeriti u ispravnost informacije. U slučaju navo- Jesu li multimedijalni zapisi autentični?
đenja znanstvenih ili vrlo stručnih radova koji su od interesa široj javnosti Jednostavno pravilo: ne vjerujte ničemu što niste vidjeli svojim očima.
podrazumijeva se navođenje referenci. Iako velika većina čitateljstva vje- Vjerojatno nije potrebno posebno objašnjavati da su multimedijalni zapisi
rojatno neće razumjeti stručni rad, prezentiranje reference otklanja sumnju (slike, video, zvuk itd.) podložni manipulaciji jednako kao i pisana riječ: sve
u novinarevo manipuliranje ili nerazumijevanje podataka te slučajnu ili na- što smo dosad rekli za napisano važi i za multimedijalne zapise. Dapače,
mjernu pogrešnu interpretaciju. oni su po svojoj naravi manje egzaktni i moguće ih je interpretirati na više
Osvrti i komentari forme su koje traže i više referenciranja nego „obične” načina od strogog teksta ili konkretnih podataka. U stanju su jače prenijeti
vijesti. Ti oblici u sebi nose autorsko mišljenje, autorove stavove i njego- emocije od teksta, pa se često koriste kao sredstvo zastrašivanja ili izazi-
ve pristranosti i zablude. Autori takvih radova zato bi trebali sve svoje ar- vanja jakih emocija.
gumente potkrijepiti odgovarajućim referencama, iz kojih se može saznati
kako i zašto je autor došao do nekog zaključka. Unatoč uvriježenom „sa-
momišljenju„, novinari nisu ontološki bezgrešni epistemološki giganti, ljudi
koji znaju sve o svemu i nikad ne mogu pogriješiti, biti u zabludi ili imati
pogrešan stav. Injekcija kojom
se u bebe
Da biste bodovali neki rad, prvo ga morate raščlaniti na ključne informacije. ubrizgava do
To može biti samo jedna informacija (poput jednostavne vijesti), ali ih može dva decilitra
biti i veći broj (kolumne, osvrti, kritike i slično); bitno je uočiti sve ključne cjepiva
informacije koje čine bit teksta.
Postoji nekoliko trikova kojima autori dezinformacija nastoje istu prikazati
kao istinitu:
• početne informacije imaju ispravne reference, a dezinformacije se uba-
cuju bez referenci ili s lažnim referencama
Ova fotografija s razlogom je uznemirujuća: na njoj je beba kojoj, čini se,
• dezinformacija se sakriva u velikoj količini široko vezanih istinitih liječnik uštrcava veliku količinu neke žute tekućine koristeći injekciju veliči-
informacija ne dječje glave. Ovu fotografiju možete pronaći na stranicama i društvenim
• dezinformacija se nigdje izrijekom ne spominje, ali je slijed istinitih in- grupama koje se protive medicinskoj znanosti, konkretno cijepljenju. Cilj joj
formacija, često s ispravnim referencama, prezentiran tako da čitatelja je kod roditelja izazvati strah od boli i velike količine tekućine nepoznatog
navodi da samostalno zaključi dezinformaciju sadržaja koju će liječnik uštrcati u njihovo dijete. Ova fotografija izaziva
strah. Iako biste možda pomislili da je riječ o krivotvorini („fotošopiranoj sli-
• iz istinitih informacija s ispravnim referencama pojedinosti se izvlače ci”), ona je izvorna. Da bismo je mogli staviti u pravu perspektivu, trebamo
iz konteksta i stavljaju u drugi kontekst, čiji je cilj navesti čitatelja na joj dodati još jednu fotografiju iz iste serije.
dezinformaciju.
Na sljedećoj je slici injekcija puno prirodnije veličine, sličnija injekcijama
Ako sve ključne informacije imaju navedene reference, dodajte jedan bod. kojima se ubrizgavaju cjepiva. No ona ne izaziva takav strah kao prva slika:
injekcija je manja, iglica je puno tanja, tekućine je puno manje. Ova sli-
Ako većina ključnih informacija ili niti jedna od njih nema navedene refe-
ka izaziva više neugodu nego strah, pa se ne koristi u kampanjama protiv
rence, dodajte jedan negativan bod.
cijepljenja.
Prava veličina Postoje li sukob interesa ili jaka pristranost?
injekcije
cjepiva Pristranost je neizbježna: autori imaju osobne pristranosti, urednici imaju
osobne pristranosti, pa i sam izdavač vrlo često pokazuje veću ili manju pri-
stranost u nekim stavovima. Nepristranost se postiže ulaganjem svjesnog
napora i često je manje privlačna opcija od „fleksibilnosti u stavovima” koja
donosi veću posjećenost i veću zaradu od reklama. Autori i izdavači sklo-
ni rubnim političkim opcijama iz cijelog političkog spektra, kao i oni skloni
rubnim područjima znanosti, često će otvoreno pokazivati svoje pristra-
nosti. To je u redu: riječ je o autorima koji pišu za specifičnu publiku koja
od njih tako nešto i očekuje. Veći problem je ako se pristranosti događaju
autorima ili izdavačima koji slove za ili nastoje biti nepristrani i objektivni
u svojem izvještavanju jer im čitateljstvo više vjeruje (i, na kraju krajeva,
od njih očekuje visoke novinarske standarde). Kako smo rekli, pristranosti
su gotovo neizbježne i opasne su ovisno o njihovoj veličini: male, benigne
pristranosti možemo slobodno zanemariti, no ako je pristranost takva da
iskrivljuje informaciju, ne smijemo je tolerirati.
Autor obje fotografije je Dmitry Naumov, a one su dio njegove kolekcije42 Sukob interesa u novinarstvu identičan je onom u politici: novinar koji
fotografija medicinske tematike i, vjerojatno ste već shvatili, riječ je o foto- daje informaciju ne smije biti povezan s osobama koje su dio vije-
modelima, ne o stvarnom činu cijepljenja. sti (famozno pitanje „Tko?”) na način koji bi mogao utjecati na autoro-
Multimedijalni zapisi značajno doprinose atraktivnosti svakog napisa, bila vu objektivnost i spremnost za iznošenje što preciznijih informacija.
to vijest, komentar ili nešto treće. Autori ih često koriste za „podcrtavanje”
svog stava ili pak za educiranje čitateljstva (infografike i slično). Vijesti, a Primjerice, novinar koji radi intervju s predsjednikom uprave tvrtke u kojoj
posebice online vijesti, nezamislive su bez priložene fotografije ili ilustra- je zaposlena novinarova supruga u izravnom je sukobu interesa: mogao bi
cije.43 Budući da izazivaju emocije, na čitatelja djeluju sinergijski podcrta- izbjeći neugodna pitanja u nadi da će njegova kooperativnost biti nagra-
vajući i emotivno pojačavajući informaciju danu u tekstu. Da ne bismo pali đena napredovanjem njegove supruge. Ili bi mogao biti u strahu postaviti
žrtvom emotivno nabijene dezinformacije, moramo propitati istinitost i re- nezgodno pitanje da se razljućeni predsjednik uprave ne bi kasnije osvetio
levantnost multimedijalnih zapisa uključenih u vijest. na karijeri njegove supruge.
Ako multimedijalni sadržaj dopunjuje informaciju u vijesti na relevantan Dok je pristranost ponekad teško izbjeći ili u potpunosti ukloniti, sukob in-
način i izravno je vezan uz nju (fotografija s lica mjesta i sl.), dodajte jedan teresa može se i treba izbjegavati. Ponekad niti jedno od toga nije moguće
bod. otkloniti u potpunosti (primjerice, razgovor s premijerom, situacija je u kojoj
svaki novinar može potencijalno napredovati ili nazadovati neovisno o svo-
Ako multimedijalni sadržaj nije vezan uz vijest, a pritom kraj njega to nije joj volji ili namjerama, a praktično je neizbježna ako intervjuirate premijera
izričito navedeno („fotografija je ilustrativne naravi” i slično), dodajte je- svoje države).
dan negativan bod.
Ako su autor ili izdavač poznati po jakoj naklonosti nekoj opciji i u tekstu
Ako je multimedijalni sadržaj loše kvalitete bez dobrog razloga, dodajte govore negativno o suprotnoj opciji, dodajte jedan negativan bod.
jedan negativan bod.
Ako postoji sukob interesa autora ili izdavača u odnosu na opisani doga-
Ako je multimedijalni sadržaj naveden bez imenovanja autora, agencije ili đaj, dodajte jedan negativan bod.
izvora, dodajte jedan negativan bod.
Ako autor u tekstu priznaje svoje pristranosti u odnosu na informacije
koje izlaže, dodajte jedan bod.
42
http://bit.ly/cijepibebu Ako autor navodi izjavu o potencijalnom sukobu interesa i obrazlaže ga,
43
Strogo uzevši, zamislive su i moguće – ali njihova atraktivnost je značajno manja u odnosu na provjerite sukob interesa. Ako ne postoje jake indicije sukoba interesa,
bilo koju drugu vijest uz koju se veže nešto šareno; konzervativni model novinskih stupaca sa dodajte jedan bod.
sitnopisnim člancima bez ilustracija jednostavno nije usklađen s modelom, dizajnom i percep-
cijom novog online medija
Pobuđuje li snažne emocije? Koristi li neprimjerene izraze?
Emocije su kruh i pašteta modernih medija: odmaknemo li se od čiste for- Neprimjereni izrazi izravan su indikator da vijesti koju čitate trebate pristu-
me vijesti, uvjerit ćemo se da sve ostale forme u većoj ili manjoj mjeri imaju piti s velikim oprezom.
ugrađene emocije. Nema „lajka” na društvenim mrežama bez emocije niti
zarade od oglasa na ravnodušnu tekstu. Emocije su nezaobilazne i postaju Vrlo je neetično koristiti neprimjerene izraze poput psovki, govora mržnje
problem tek kad su vrlo jake. One su ponekad nužne: vijest o prirodnoj ka- i napada na osobu; takvi izrazi diskvalificiraju vijest i autora. Psovke i po-
tastrofi ili velikoj nesreći neminovno će izazvati jake emocije, kao i vijest o grdni izrazi usmjereni u određenom pravcu ponekad mogu biti iskorišteni
velikom sportskom uspjehu ili nekom zbilja dobrom djelu. kao stilska figura, no rijetko imaju dobar efekt i valja ih izbjegavati. U tom
kontekstu ti izrazi ne čine napisano manje točnim, ali umanjuju vjerodo-
Emocije ne trebamo posebno tražiti, lako ćemo ih pronaći posvuda. One stojnost autora i snagu njegovih argumenata. Govor mržnje, izravan ili sup-
su ponekad neizostavan dio priče. No one mogu biti i sredstvo za širenje tilan, korišten na bilo koji način, ali posebice kad je usmjeren protiv oso-
lažnih vijesti, i to redovito u obliku u kojem kod čitatelja izazivaju snažne be, grupe ili naroda o kojem se piše, automatski diskvalificira vijest od bilo
negativne emocije: strah i srdžbu. I pozitivne emocije moguće je iskoristiti kakve ozbiljne analize: takve napise jednostavno treba ignorirati. Praktički
za dezinformacije, no njihov je opseg značajno manji. Primjerice, državna od Gutenbergova tiskarskoga stroja tiskovine se koriste kao sredstvo za
promidžba može iskoristiti pozitivnu emociju za podmetanje dezinformaci- napad na osobe, iz političkih, financijskih ili osobnih razloga. Internet je,
je kako je nešto bolje nego što zaista jest. No pozitivne emocije imaju kraći naravno, multiplicirao takvo ponašanje, pa su napadi na osobe nažalost
rok trajanja od negativnih, brže ih zaboravljamo. Negativnih emocija poput vrlo česta pojava na društvenim mrežama, ali i na mjestima koja se žele
straha sjećamo se puno duže (što nam je usađeno instinktom preživljava- predstaviti kao ozbiljniji izvori informacija. Najčešći je tzv. ad hominem na-
nja) i one mogu imati kumulativni efekt: što više strašnih vijesti o nečem pad, kojim se napada lik i djelo neke osobe umjesto da se kritizira ili disku-
čujemo, toga se sve više plašimo. tira izvorna tema – s ciljem da se rasprava s bitne skrene na posve nebitnu
temu nečije osobnosti.
Zato je važno prepoznati manipuliranje emocijama u vijestima jer je to ja-
san pokazatelj da autor time želi manipulirati i čitateljima, navesti ih na do- Ako vijest koristi neprimjerene izraze, dodajte jedan negativan bod.
nošenje zaključka koji im autor u svojoj vijesti servira i pritom se pobrinuti
da taj zaključak dobro zapamte. Uz malo sreće, ustrašeni čitatelj postat će Ako vijest koristi ad hominem ili neki drugi bezrazložan napad na aktere,
i prenositelj, šireći dalje lažnu vijest. Snažne emocije moguće je izazvati dodajte jedan negativan bod.
na mnogo načina, od onih posve izravnih poput živopisnog opisa situacije Ako vijest koristi govor mržnje u bilo kojem obliku, zanemarite vijest u
i/ili vrlo eksplicitnog multimedijalnog sadržaja uz tekst, do vrlo suptilnih cijelosti.
ubacivanja informacija koje na prvi pogled djeluju kao prirodan dio teksta,
poput opisa osobe, koji tu osobu prikazuju u negativnom ili potencijalno Koristi li neodređene informacije i generalizacije?
negativnom kontekstu – iako možda te informacije nisu istinite niti autor za
njih može pružiti reference. Takve manipulacije pojačavaju negativan do- Informacija, kako znamo, mora biti precizna i provjerljiva. Generaliziranje
jam čak i ako ih svjesno nismo ni primijetili. Zato valja pažljivo propitati sva je obično znak da autor nije mogao pronaći preciznu referencu za svoje
mjesta koja imaju potencijal izazvati u čitatelju emotivnu reakciju. tvrdnje, nije se dovoljno potrudio ili pak nastoji nešto argumentirati bez
dokaza. Neodređenost je ponekad neizbježna, primjerice ako su izvori in-
Ako vijest pobuđuje snažne emocije iz očitog razloga (vijest je o vrlo emo- formacija osobe koje bi se mogle naći u životnoj opasnosti zbog davanja
tivnom događaju), dodajte jedan bod. informacija ili kad je riječ o posebno osjetljivoj temi, pa postoje objektivni
Ako vijest pobuđuje snažne emocije koje nisu vezane uz sam događaj, razlozi za neodređenost u navođenju izvora – no takvi su slučajevi rijet-
dodajte jedan negativan bod. ki. Neodređene informacije i generalizacije u praksi se puno više koriste
za prikrivanje stvari: „anonimni izvor pri vrhu stranke”, „stručnjaci kažu”,
Ako vijest spominje druge događaje koji pobuđuju emocije, a koji nisu „ljudi znaju”, „žene tvrde”, „smatra se”... ‒ sve su to izjave koje od čitate-
izravno vezani uz vijest, dodajte jedan negativan bod. lja očekuju da ih prihvati bez propitkivanja tko su stručnjaci koji nešto
Ako vijest suptilno sugerira čitatelju kako bi se trebao osjećati, dodajte kažu44, koji ljudi to znaju, koje žene to tvrde te tko smatra to što smatra?
jedan negativan bod. Ilustrirajmo to jednim primjerom.
Ako vijest pobuđuje negativne emocije prema drugim ljudima, rasama ili
narodima, dodajte jedan negativan bod.
44
Tvrdnje stručnjaka posebno su dobro provjerljive jer je za sve njih moguće dati referencu na
odgovarajuću stručnu knjigu ili znanstveni rad koji potkrepljuje tvrdnje. Izostanak referenci
gotovo uvijek predstavlja skrivanje iza autoriteta, želju autora da uključivanjem autoritativne
riječi „stručnjak” doda vrijednost osobnom sudu.
Miješanje da ih je lako previdjeti, ali također i da postoje generalizacije koje su opće
nepovezanih prihvaćene („zube treba svakodnevno prati”) za koje nije potrebno predo-
činjenica logička čavati argumente ili reference.
je pogreška koju
valja izbjegavati Ako su generalizacije dane radi opravdane zaštite identiteta izvora infor-
macije, dodajte jedan bod.
Ako ne možete pronaći valjan razlog za generalizacije i neodređene in-
formacije, za svaku pronađenu generalizaciju koja je važna za kontekst
vijesti dodajte jedan negativan bod. Generalizacije koje nisu važne za
kontekst vijesti zanemarite.
Što je autorova motivacija?

Autori moraju imati motiv za stvaranje sadržaja. Ponekad je motiv vrlo jasan i
transparentan: zaposleni novinar po nalogu urednika obrađuje neku temu za
izdavača. To je sama srž novinarskog posla i oko toga nema nekih prijepora,
novinar radi svoj posao. Kad su u pitanju komentari i obrade vijesti koje se
udaljavaju od ideala čiste novinarske vijesti, autor može imati i pokazati neke
svoje subjektivnosti, onoliko koliko je to primjereno. No već tu motivacija po-
staje osobna: novinar može prihvatiti obradu neke teme jer mu je osobno
zanimljiva ili o njoj ima neki svoj stav. To može (ali ne mora) utjecati na pro-
fesionalnost odrađenog posla u klasičnim medijima. Kad su moderni onli-
ne mediji u pitanju, motivacija autora postaje značajno pitanje. Autor može
obrađivati temu u nadi za boljom zaradom od online reklama, iz entuzijazma
jer vjeruje u to o čemu piše u namjeri da prenese određenu političku ili neku
Autor maloprije predočenoga društvenomrežnog rada implicira da se drugu poruku širokoj javnosti ili čak iz nekih iracionalnih pobuda.
„mnogi roditelji” pitaju je li cijepljenje [...] suvremeno žrtvovanje djece? Motivacija u tom slučaju može predstavljati smetnju istinitosti informacije
Razmislite prisjetite se: koliko roditelja u vašoj užoj, pa i široj okolini, ima jer implicira subjektivnost. Ona ne mora uvijek biti negativna, ali valja biti
stav da je cijepljenje zapravo žrtvovanje djece sotonskim, zlim duhovima oprezan: subjektivnost može utjecati na autora da nesvjesno stavi vijest
moderne civilizacije? Vjerojatno niti jedan. Autor u ovom slučaju koristi u disbalans, a autoru motivacija također može biti najvažniji čimbenik pri
izraz „mnogi roditelji” kako bi čitatelja naveo na pomisao da autorov osobni stvaranju vijesti, pri čemu će ostali elementi vijesti biti od manje važnosti (ili
stav vrijedi za širu zajednicu, da se osim njega još mnogi roditelji pitaju isto, čak namjerno netočni) kako bi se zadovoljio primarni čimbenik ‒ motivacija.
iako za tu tvrdnju nema nikakvih dokaza. Njegova je namjera usaditi svoju
religiozno-fundamentalističku ideju u umove drugih roditelja, učiniti je vi- Ako je autorova jasna motivacija jednostrano predstaviti nešto, dodajte
ralnom. Namjeru izazivanja emotivnog odgovora dokazuje uključivanjem jedan negativan bod.
faktima nepovezane vijesti o arheološkom nalazu s mjesta koje ni na koji Ako je autorova motivacija jasna i ne utječe na sadržaj, dodajte jedan bod.
način nije vezano uz kršćanstvo ili neku drugu religiju s kojom se moderni
čitatelj može povezati.
Cui bono?
Površnim čitanjem lako je preskočiti generalizacije i neodređene konstruk-
Cui bono (lat.): „[ide] u prilog kome ili čemu”
cije jer se čine nebitne. No, u gore navedenom primjeru dovoljno je da velik
broj ljudi pročita dezinformaciju i naći će se nemali broj onih koji će, prepla- Posljednje pitanje koje si trebate postaviti jest u čiju je korist vijest napi-
šeni tvrdnjom i u najboljoj namjeri da pomognu spriječiti žrtvovanje djece sana. Sve vijesti, svi tekstovi u klasičnim i online medijima napisani su tako
vražjem znanstvenom kultu, dezinformaciju proslijediti. Uočite kako je ovo da od njih netko profitira. Od etički korektno odrađene novinske vijesti pro-
primjer vijesti koja je proslijeđena, dakle obavila je svoj posao. fitira čitatelj jer postaje bolje informiran. Isto tako, drugi korektno odrađeni
radovi donose profit čitatelju čineći ga obrazovanijim i bolje informiranim.
Generalizacije i neodređene informacije valja zato aktivno tražiti u tekstu
i provjeravati u kojem su kontekstu dane. Treba pritom paziti na činjenicu
Osim njih, postoje i radovi od kojih ne profitira čitatelj, već netko (najčešće)
skriven. U slučaju skrivene reklame profitira njezin naručitelj.45 Ako je riječ ALATI ZA PROVJERU
o promidžbi, uglavnom profitira naručitelj (politička stranka, frakcija, država
itd.), ali ne smijemo zaboraviti da postoje i slučajevi pozitivne promidžbe,
od koje profitiraju čitatelji, a time posredno i naručitelj.
AUTENTIČNOSTI ONLINE VIJESTI
Lažne vijesti i dezinformacije vrlo često imaju skrivene stranke koje od njih I MULTIMEDIJALNIH SADRŽAJA
profitiraju jer su najčešće interesi tih stranki i javnosti dijametralno suprot-
ni: od dezinformacija o medicini profitiraju prodavači alternativnih pripra-
vaka; od dezinformacija o nekom članu stranke profitira druga stranka ili
članovi druge frakcije iste stranke; od dezinformacija o Zemlji kao ravnoj
ploči... pa, netko sigurno ima korist, možda autori knjiga i seminara o rav- Vrijeme je da se upoznamo s konkretnim alatima koji će nam pomoći da u
noj Zemlji. Skrivene profitere u dezinformacijama nije uvijek jednostavno online svijetu provjerimo informacije na koje nailazimo. Omogućit će nam
otkriti jer su njihove namjere i željeni rezultati čitatelju nepoznati i mogu provjeru ne samo tekstualnih, već i grafičkih podataka, kao i video – i audi-
biti kompleksniji od jednostavnih zaključaka donesenih površnim promiš- ozapisa. Ne plašite se: nećemo ulaziti u dubinu i tražiti posebno napredna
ljanjem. Također, dezinformacija može imati i dvije ili više stranaka koje od znanja, već ćemo prikazati osnovnu uporabu ovih alata, uz poneki trik koji
nje profitiraju u većoj ili manjoj mjeri. No, ono što je posve sigurno je da od nam može pomoći da razlučimo istinitu od neistinite informacije.
dezinformacija čitatelj neće profitirati baš nikad.
Upozorenje ostaje: navedeni alati su korisni, ali nisu čudotvorni i ne mogu
„Iskopati” tko je stvarni dobitnik u nekoj informaciji, a posebice u dezinfor- garantirati da ćete pomoću njih posve sigurno razaznati je li neka informa-
maciji, nije lako. Ponekad to zahtijeva široki epistemološki obuhvat ili ula- cija istinita. I ovdje je iskustvo značajan čimbenik, pa što alate budete više
zak u dubinu problematike, što je često kompleksan i dugotrajan posao. koristili oni će u vašim rukama postajati sve lakši za korištenje i sve preci-
No svakako se isplati i za najmanju sumnju u istinitost neke vijesti potrošiti zniji. Na uspješnost provjere najviše će utjecati vaše iskustvo i strpljenje.
nekoliko minuta na razmišljanje kome ta vijest ide u korist. Pritom imajte na
umu da su dezinformacije napisane tako da u čitatelju izazovu dojam kako
idu njemu u korist, stoga je zgodan trik odbaciti odmah tu pretpostavku i Alati za provjeru tekstualnih zapisa
pokušati pronaći drugi odgovor. Internetom dominira videozapis: on čini daleko najveći komad ukupnog
prometa podacima46. No, tekstualni podaci i dalje su važan, ako ne i važniji
Ako vijest jasno ide u korist čitateljstva, dodajte jedan bod.
medij prijenosa informacija i lažnih vijesti. Plasiranje informacije najjeftinije
Ako vijest sugerira kako je nešto drugo bolje od teme vijesti, dodajte jedan je upravo putem tekstualnog zapisa, kao i širenje dezinformacije. (Iako je
negativan bod. širenje multimedijalnih dezinformacija krajnjim korisnicima ipak atraktivni-
je od širenja teksta, troškovi širenja – struja, utrošeni promet ako niste na
Ako vijest sugerira uistinu radikalnu novu ideju kroz kritiku stare, dodajte flat tarifi te vaše vrijeme ‒ nešto su veći, posebice ako to činite koristeći
jedan negativan bod. skupi mobilni internet.) Društvene mreže u velikoj su mjeri izjednačile troš-
Ako se vijest obraća populaciji i nudi radikalne poglede na neku temu, do- kove slanja teksta, zvuka i slike jer se dijeljenje svelo na jednostavan pri-
dajte jedan negativan bod. tisak na odgovarajuću tipku te nema prijenosa podataka preko čitateljeva
uređaja na uređaje svih drugih čitatelja. No, ako ste tvorac dezinformacije i
Ako vijest jasno ide u korist trećoj strani, dodajte jedan negativan bod. morate započeti njezino širenje sa svog uređaja, razlika u troškovima može
biti osjetna.
45
Pravilno označene reklame nisu etički neprihvatljive: iako od njih profitira naručitelj reklame, Prije nego se upustimo u provjere u ovoj tablici naći ćete pravila pretraži-
činjenica da su ti uradci označeni kao reklama jasno definira i tko od njih ima koristi vanja: prva četiri gotovo su univerzalna, tj. velik broj različitih pretraživača
interpretira ih na isti ili sličan način. Korištenjem ovih pravila značajno ćete
si olakšati potragu za željenom informacijom. Ostala pravila odnose se na
Googleovu tražilicu, ali neka od njih koriste i druge tražilice.
46
https://www.cisco.com/c/en/us/solutions/collateral/service-provider/visual-networking-
index-vni/white-paper-c11-741490.html#_Toc532256805
58 P R I R U Č N I K Z A P R O VJ E R U I N F O R M A C I J A I Z M E D I J A A L AT I Z A P R O VJ E R U A U T E N T I Č N O S T I O N L I N E V I J E S T I I M U LT I M E D I J A L N I H S A D R Ž A J A 59
Željeni efekt Sintaksa Rezultat Provjera plagijarizma
Pretraga za egzaktno „neki tekst” Neki tekst Plagijarizmi su dijelovi teksta ili multimedijalnog zapisa koji su „posuđeni”
napisanim tekstom bez neki tekst od negdje i zatim inkorporirani u autorovo djelo na način koji sugerira kako
razlikovanja velikih i su intelektualno vlasništvo autora, izbjegavanjem navođenja izvornog au-
malih slova tora. Plagijarizam nije citiranje nečije izjave ako je jasno tko je autor izja-
Pretraga za tekstom u Bijeli –kamion Sva mjesta gdje se
ve, niti dijela teksta ili multimedijalnog zapisa ako je jasno naznačeno tko
kojem mora biti naveden sudjelovao je u spominje riječ „kamion”
je stvarni autor. Plagijarizam je svjesno i namjerno prešućivanje stvarnog
neki pojam lančanom sudaru uz što više ostalih riječi
autora kako bismo sebi pripisali zasluge za tuđe intelektualno vlasništvo.
(poredano po količini
Plagijarizam je čest među širiteljima lažnih vijesti, loših vijesti i dezinforma-
pronađenih drugih riječi)
cija, ta populacija autorska prava ne smatra naročito važnim i rado će se
(besplatno) poslužiti svime što joj se čini korisno za njihov cilj.
Pretraga za tekstom bijeli – kamion Sva mjesta gdje se
u kojem se ne smije sudjelovao je u spominje lančani ili Ovisno o tome koliko dobro je skriven (i je li uopće skriven) plagijarizam
pojaviti neki pojam lančanom sudaru obični sudar, u kojem nije teže je ili lakše otkriti. Najprimitivniji plagijarizam moguće je otkriti jedno-
sudjelovao kamion stavnim upisivanje jedne ili dviju uzastopnih rečenica iz dijela za koji sum-
njamo da je „posuđen” u bilo koju popularnu tražilicu. Ako rezultat prikazu-
Pretraga za jednim od pojam1 OR pojam2 OR Sva mjesta gdje se je više različitih mjesta na Internetu (višestruko pojavljivanje teksta unutar
više pojmova pojam3 spominje bilo koji od domene jednog izdavača nije plagijarizam), to je indikacija da bi mogla biti
pojmova, jedan ili više riječ o plagiranju. Provjerite rezultate pretraživanja: ako su dvije rečenice
njih identične, postoji vjerojatnost da će i veći komad teksta ili cijeli tekst biti
Pretraga na društvenim @facebook pojam Sve su pojave pojma prenesen. Ako je to slučaj, provjerite navodi li se u tekstu izvornik. Ako se
mrežama na izabranoj društvenoj nigdje ne spominje s kojeg je izvora citirani dio, gotovo je sigurno riječ o
mreži na vrhu popisa plagijatu. Ako je riječ o tekstu koji ste sami napisali, ne trebate tražiti dalje.
Pretraga po hashtagu #hashtag Sve pojave hashtaga Ako je pak riječ o nekom drugom izvoru, trebate otkriti koji je stvarni izvor
informacije. To ćete zaključiti po podatku kad su tekstovi objavljeni na in-
ternetu: najstariji tekst vrlo je vjerojatno izvornik, a svi mlađi od njega to ne
Pretraga za rasponom Košta 50..100 Vraća rezultate u kojima mogu biti. No budite oprezni: nema garancije da je najstariji tekst koji pro-
se spominje cijena nađete uistinu i izvornik. Uspješnost pretraživanja ovisit će o izboru fraze
između 50 i 100 nečega kojom ćete pretraživati. Što je fraza specifičnija, manja je vjerojatnost da će
Pretraga isključivo na site:nekastranica.hr Pretražuje isključivo na se u rezultatima pretraživanja pojaviti pogrešno pronađeni rezultati.
jednoj domeni domeni nekastranica.hr Pogledajmo to na jednom manjem primjeru: u tražilice (Google, Bing,
Pretraga po naslovu intitle:pojam Vraća samo stranice koje Yandex) unijet ćemo sljedeći pojam:
članka u naslovu imaju traženi
„sluge zove Šuker aga”.
pojam
Pretraga po izvoru pojam source:dznap.hr Prikazuje stranice koje Pojam može biti tako kratak jer je riječ o relativno specifičnoj konstrukciji
informacije spominju pojam; pri vrhu za koju je mala vjerojatnost da će se pojaviti u nekom drugom djelu. U pre-
grupira stranice željenog traživanju uvijek probajte izabrati konstrukcije koje su rjeđe korištene kako
izvora bi pretraživači dali manje lažno pozitivnih rezultata.
Pretraga po dokumentu Cijena filetype:pdf Prikazuje sve PDF U ovom primjeru Google je dao najveći broj rezultata, njih tri, dok je Bing
dokumente u kojima se dao samo jedan, a Yandex niti jedan.
nalazi tražena riječ
indeksiranje nekih dijelova ili cjelokupne domene). Izvore možemo najjed-
nostavnije provjeriti tako da u pretraživač upišemo tekst koji je specifičan
za neku vijest: što je tekst specifičniji (i dulji), rezultati će biti precizniji, tj.
prikazat će se samo oni rezultati koji su prenijeli vijest u cijelosti ili djelo-
mično). No to će s druge strane uzrokovati izostanak drugih vijesti koje
obrađuju istu temu drugačijim riječima.
Za primjer uzmimo naslov vijesti „Arapi masovno naseljavaju Vlašić” (upi-
sati zajedno s navodnicima kako bismo potražili točno taj naslov) pa pogle-
dajmo tko je sve o tome pisao.
U ovom slučaju kao relevantne uzet ćemo podatke s pretraživača Google

(Bing ponavlja jednu od triju tamo navedenih poveznica). Otvorimo li prvu
poveznicu, ustanovit ćemo da je riječ o tekstu prenesenom s portala
Monitor.hr, uz prikladno i korektno navođenje izvornika. Kod druge dvije
poveznice treće osobe su na forumu odnosno news grupi prenijele dio sa-
držaja uz korektno navođenje izvornika.
Unatoč činjenici da na internetu postoje mnogi programi za provjeru plagi-
jarizma, zbog specifičnosti našeg jezika i činjenice da je softver (posebice
onaj besplatan) fokusiran na englesko govorno područje nama najsigurniji
način provjere plagijarizma jest gore opisano ručno pretraživanje. Ako ipak
želite i malo automatizirane pomoći, jedan od boljih alata (zapravo, jedini
koji bismo mogli preporučiti s obzirom na kvalitetu obavljanja svog posla)
jest Copyscape47, koji dosta dobro uspoređuje web-stranicu na kojoj se na-
lazi izvorni tekst s drugim web-stranicama. Ova je operacija vrlo slična kla-
sičnom pretraživanju, ali zbog integrirane automatizacije može biti zgodna
za brzu provjeru. Naprednijim korisnicima i onima s većim prohtjevima na-
mijenjena je profesionalna inačica ove usluge s većim brojem mogućnosti
i uz plaćanje.
Nešto dalje u popisu izvora nalazimo zanimljiv detalj.
Provjera izvora
Zahvaljujući pretraživačima, provjera izvora online vijesti često je brza i
bezbolna, iako valja imati na umu da pretraživači ne pretražuju baš sve što
se nalazi online (primjerice, klasičnim pretraživačima nije moguća pretraga
tzv. „dark weba”, a vlasnici domena i portala mogu pretraživačima i zabraniti
47
https://www.copyscape.com/
Kako bismo dublje provjerili te navode, možemo se poslužiti Google Maps
alatom za provjeru autentičnosti priloženih slika: lako je podmetnuti slike
drugih mjesta kao slike lokacije jer mnogi čitatelji vjerojatno nisu osobno bili
na mjestu koje se spominje u vijesti, pa neće moći uočiti prevaru. No alati
poput Google Mapsa koji koristimo u web-pregledniku ili Google Earth koji
koristimo kao samostalnu aplikaciju (i koji ima više mogućnosti od Google
Mapsa) omogućuju relativno laku i brzu provjeru iz udobnosti vlastitog doma.
Kako možemo vidjeti iz datuma ove vijesti, priča o Arapima koji kupuju
zemlju nije od jučer, kako bismo možda pomislili pogledavši samo prve
rezultate pretraživanja, već je riječ o vijesti staroj nekoliko godina (što je
logično jer nisu mogli preko noći sagraditi kuće i hotel). Ono što ovdje
možemo lijepo uočiti jest kako protokom vremena vijest preuzimaju drugi
online izvori, neki korektno navodeći izvor, a neki predstavljajući vijest Ovo je prikaz iz zraka sela Mudrike pored Vlašića koje se spominje u vijesti.
kao svoj rad. U ovom je primjeru primarno riječ o clickbait naslovu jer je Od ključne je važnosti obratiti pozornost na sadržaj na dnu karte: iznimno
osnovna informacija točna, ali je naslov bombastičan (dvadesetak kuća važan podatak jest da imamo fotografije snimljene 15. lipnja 2019. godine,
za odmor teško se može nazvati masovnim naseljavanjem) i budi atavi- što znači da je riječ o svježim fotografijama koje nam mogu dati aktualno
stičke strahove lokalnog stanovništva i onog iz regije čineći tako vijest koja stanje na terenu.
je dezinformacija (Arapi se masovno naseljavaju), iako je njezina osnova
točna (Arapi kupuju zemljišta i grade kuće za odmor). Budući da se nove Pokušajmo pronaći naseobinu koja je identična ili barem slična onoj nave-
vijesti razlikuju od izvorne, u kojoj Arapi samo kupuju zemljišta, dok u novoj denoj kao ilustracija uz tekst.
već postavljaju dvojezične ploče i tako zbunjuju turiste, za provjeru isti-
nitosti vijesti možemo pokušati provjeriti istinitost tvrdnje o natpisima na
arapskom jeziku. Idealno bi bilo osobno otići do tog sela i uvjeriti se svojim
očima, no kako to nije praktično, možemo iskoristiti pretraživač i potražiti
slike na zadanu temu.
Pretraživanje po slikama otkrit će nam još online mjesta koja spominju
arapsku invaziju na Vlašić, ne nužno identičnu vijest: neke od njih bave se
izgradnjom hotela. Pregledom fotografija želimo pronaći fotografije s lica
mjesta koje nam pokazuju dvojezične ili arapske natpise, no ne pronala-
zimo niti jedan. To, naravno, ne znači da ti natpisi ne postoje, već da ih
pretraživači nisu indeksirali – a to nije dokaz ni za postojanje ni za nepo-
stojanje navedenih natpisa.
Možemo vidjeti kako je riječ o oko osam do deset novogradnji, na cesti koja Na ovoj je slici vidljivo da još prije godinu dana tih kuća nije bilo. Pregledom
još nije asfaltirana. Pokušajmo sličnu strukturu pronaći u Google Earthu. drugih područja sela uvjerit ćemo se da većih radova osim ovoga nije bilo.
Dakle, pronašli smo tu tajanstvenu enklavu masovnog naseljavanja Vlašića
Ova je lokacija slična, ali svojim rasporedom baš ne odgovara situaciji s arapskim stanovništvom! Otkrivamo pritom dvije stvari:
fotografije: kuće su slične, očito je riječ o nedavno završenim objektima,
ali njihov broj i raspored ne odgovara. No, čini se da su to jedine nove kuće · masovna migracija zapravo je desetak vikendica
u tom mjestu. Kako biti siguran? Google Earth ima mogućnost gledanja
povijesnih fotografija: u donjem lijevom kutu uočite ikonicu sata sa zele- · slika priložena uz vijest lažna je u smislu da ne predstavlja stvarnu situ-
nom strelicom i brojku: to nam govori da su na ovom području dostupne aciju na terenu.
fotografije od 2005. godine do danas. pritiskom na ikonicu dobit ćemo jed- Otkud onda dolazi ta slika? Google Image Search daje nam skroman, ali
nostavno sučelje u kojem pomicanjem klizača biramo iz koje ćemo godine značajan rezultat.
prikazati fotografiju.
Pomaknut ćemo klizač samo za jednu godinu, na 2018. ‒ ako je riječ o

novogradnji, ona u 2018. ili 2017. godini ne bi trebala postojati. I zaista.
Pretraživanje pomoću slike najlakše je obaviti pritiskom desne tipke mišem Pronađena su samo četiri rezultata. Ovdje je značajno uočiti kako je riječ
na sliku, gdje će se zatim u izborniku pokazati mogućnost Search Google o dvama izvorima koji su konzervativnog i desničarskog svjetonazora, što
for Image. Ako tu opciju ne vidite, možete si pomoći tako da prvo izaberete je jedan od indikatora za lažne vijesti (kolanje vijesti u medijima koji imaju
Open Image in New Tab i zatim iz novog taba (kartice) izaberete moguć- sličan svjetonazor bez obzira na to koje političke opcije bio). Ova pretraga
nost pretraživanje slika. zapravo nas vodi u slijepu ulicu: nismo saznali ništa više od onog što već
nismo znali. No koja je stvarna lokacija ove fotografije? Odgovor na to pita-
Rezultat koji dobijemo trebat ćemo malo doraditi. nje možemo nastaviti tražiti pretragom tog i ostalih značajnijih mjesta u
blizini (Babanovca, primjerice) imajući planinske vrhove kao kvalitetan ori-
jentir. No to nije nužno činiti: provjerom novinskog članka došli smo do
dovoljno informacija da možemo zaključiti kako nije istinit, što nam je i bila
početna namjera.
Provjera izvora informacija

Prilikom provjere izvora informacija trebamo provjeriti tri stvari: medij,
autora i reference.
Provjera medija relativno je lak posao, posebice pratimo li ciljani medij već
neko vrijeme. Potrebno je uočiti moguće pristranosti koje se provlače kroz
više tekstova i više autora (jer želimo ustanoviti je li riječ o pristranoj ure-
đivačkoj politici medija ili osobnoj pristranosti autora) te provjeriti tko stoji
Google nudi nekoliko osnovnih alata za pretraživanje slika: kao i u slučaju iza medija. Prilikom te provjere trebamo biti oprezni: iako svaki pristojan
tekstualnog pretraživanja, moguće je pretraživati po vremenu kad je slika medij ima sekciju O nama, gdje se navode osnovne informacije o tome tko
objavljena, ali i po veličini i po sličnosti. Nama je zanimljiva upravo ova slika, radi za medij, ta informacija ne mora biti točna. Za točnu informaciju tko
a ne slične, ali nas zanimaju sve njezine veličine. Naime, jedna te ista slika stoji za medija trebamo se potruditi saznati na odgovarajućim mjestima tko
može se na internetu pojaviti u različitim veličinama, a česta je i praksa je u vlasničkoj strukturi medija.
online izdavača da veličinu slike prilagođavaju stilu svojih stranica kako bi
se ljepše vizualno uklopile. Zbog toga želimo pronaći sve veličine upravo Iz impresuma medija s kojeg prenosimo vijest otkrivamo kako su počeli
ove slike, pa izaberimo opciju All sizes. pod imenom Eranijske kronike, a pod tim imenom nije registrirano nikakvo
društvo, udruga ili tvrtka u BiH. Pokušaj prikupljanja novca kampanjom na
GoGetFundingu upućuje na to da je riječ o maloj, privatnoj online inicijativi koja
vjerojatno (ali bez dokaza da je doista tako!) nije financirana od treće strane.
Kako bismo saznali gdje svrstati medij, osim čitanja tekstova možemo se
poslužiti i online alatom.
Ahrefs48 je aplikacija čija je prvenstvena namjena analiza konkurencije i
poboljšavanje vlastitih stranica kako bi one bile vidljivije na internetu.
Nama je zanimljiv alat koji pokazuje kako se neki site veže s drugima, odno-
sno između kojih postoji najviše jednostrane ili dvostrane komunikacije.
Pregledom uočavamo kako je značajna količina prometa vezana uz domene
pozicionirane od desnog do radikalno desnog političkog svjetonazora. Ako
kvače kao patka i druži se s patkama... zaključujemo kako je riječ o kon-
zervativnom, desno orijentiranom mediju koji će vrlo vjerojatno u svojim
tekstovima izražavati tu pristranost. U ovom slučaju možemo zaključiti da
je islamofobija mogući čimbenik utjecaja na objektivnost našeg teksta.
48
https://ahrefs.com/backlink-checker
Autore čija imena nisu potpuna valja tretirati jednako kao i anonimne izvore
informacija: treba sumnjati u istinitost njihovih tvrdnji. Provjeravanjem
društvenih mreža i drugih online mjesta na nepotpuno autoričino ime
možemo upasti u zamku „pronalaženja” krive osobe i donošenja pogrešnih
zaključaka. Budući da ne možemo sa sigurnošću potvrditi identitet auto-
rice, opcije pretraživanja društvenih mreža ne mogu nam biti od koristi.
Ako pak znamo gdje se neki autor pojavljuje na društvenim mrežama, pra-
ćenjem njegova profila možemo dobiti širu sliku: autori vole objavljivati
svoje radove na društvenim mrežama, čime dobivamo potvrdu autentič-
nosti nekog objavljenog djela (i suprotno: ako osoba nigdje ne spominje
autorstvo nekog djela, to je dobar razlog da posumnjamo u njegovu izvor-
nost i istinitost), ali također možemo provjeriti i dubiozne situacije poput
fotoreportera koji u istom danu objavljuje reportaže iz dvaju udaljenih
gradova.
Jedan od izvrsnih alata za praćenje ne samo novinara ili medija, već i za
praćenje trendova je TweetDeck, online aplikacija u kojoj je moguće na
jednostavan način postaviti više kriterija za praćenje i paralelno ih nadzi-
rati. Riječ je o servisu koji je usko vezan uz Twitter, pa valja imati na umu
da su dobiveni podaci ograničeni onim što se događa na toj platformi.
Njegova korisnost vezana je uz činjenicu da mnoge poznate osobe i novin-
ske agencije koriste Twitter za širenje informacija, što omogućuje relativno
Za provjeru autora članka možemo koristiti mnogo sadržaja: društvene brzu provjeru istinitosti neke nove informacije. Također, moguće je pratiti
mreže, poslovne mreže, forume; praktično svako online mjesto može biti širenje informacije korištenjem hashtagova tipičnih za neku informaciju.
mjesto na kojem je autor ostavio neki svoj trag. Ponovit ćemo upozorenje TweetDeck nije kompliciran alat i najlakše ga je zamisliti kao više tweet
da previše njuškanja oko nečijih privatnih detalja lako prijeđe u doxing, pa razgovora podijeljenih u zasebne stupce.
je određena suzdržanost ipak potrebna, kao i diskrecija. Informacije koje
nas zanimaju strogo su vezane uz vijesti: ima li autor uočljivih naklono- U ovom slučaju vidimo nekoliko stupaca vezanih uz tipične hashtagove što
sti (bias) te koliko su vjerodostojni autorovi drugi uradci (iz čega možemo ih u svojim komentarima koriste protivnici cijepljenja, zatim ispis iz Twitter
zaključiti nastoji li se autor držati etičkih načela, je li mu se možda dogodila liste koju pratimo te tipični hashtag tweetova vezanih uz Open Source
slučajna pogreška ili je riječ o osobi koja s namjerom širi dezinformacije). Intelligence.
U našem slučaju susrećemo par problema: autorica je predstavljena

nepotpuno napisanim imenom i prezimenom, a plava ptičica koja suge-
rira da ima Twitter profil49 ne vodi nikamo. To može biti jednostavan pre-
vid osobe koja brine za sučelje portala (odnosno, netko je zaboravio
maknuti Twitterovu ptičicu nakon što je ukinuta ta funkcionalnost), ali
može biti i ostavljeno s namjerom da čitatelje zavara apelom na autoritet.
Istoimena autorica također se ne pojavljuje u impresumu, iako se po broju
objavljenih tekstova može zaključiti kako je riječ o više ili manje stalnom
suradniku, što otvara vrata različitim interpretacijama: od toga da nije riječ
o stalnom autoru pa do toga da je riječ o pseudonimu.
49
Twitter jest omiljena i često korištena društvena mreža, no nikako ne i jedina. U nekoj drugoj
situaciji možda ćete trebati za autorom tragati i na drugim društvenim mrežama, a protekom
vremena popularnost društvenih mreža svakako će se mijenjati; neke će nestajati, a neke nove
će nastajati.
TweetDeck treba promatrati kao ploču s ispisom događanja u stvarnom Punu snagu TweetDeck će otkriti pravilnim korištenjem izraza za pretra-
vremenu, mjesto na kojem je moguće pratiti razvoj događaja (samo na živanje. Osim već prije nabrojanih univerzalnih izraza, TweetDeck ima još
Twitteru, naravno!) onako kako se odvijaju. nekoliko trikova u rukavu koji će vam olakšati pretraživanje:
Dodavanje željenih kategorija vrlo je jednostavno: pritiskom na plus koji se · filter: links – prikazuje samo tweetove u kojima se nalazi URL (poveznica
nalazi u sredini trake na lijevoj strani dobit ćemo izbor koju vrstu poruka na web stranicu i slično)
želimo pratiti u novom stupcu.
· filter: media – prikazuje samo tweetove u kojima se nalazi slika ili
videozapis
· filter: image – prikazuje samo tweetove u kojima se nalazi slika
· filter: native_video – prikazuje samo tweetove u kojima se nalazi video
· :) – prikazuje samo pozitivne tweetove
· :(‒ pokazuje samo negativne tweetove
· ? ‒ pokazuje tweetove koji sadrže pitanje
· near: grad – prikazuje tweetove koje je spomenuo korisnik koji se nalazi
u željenom gradu ili u blizini grada
· near: grad within: 10km – poput gornjeg, ali lokacija je najviše deset
kilometara od grada
· min_retweets: n – prikazuje samo tweetove koji imaju barem n dijeljenja
Home – ovo je vaš osobni tweet stupac, u njemu se nalaze vaši tweetovi. – ova opcija izuzetno je korisna za uočavanje trendova.
User – ovdje možete izabrati korisnika čije tweetove ćete pratiti

Notifications – vaše osobne obavijesti
Alati za provjeru slikovnih zapisa
Search – polje koje prihvaća bilo koje Twitter pretraživanje, a rezultate pri-
kazuje u zasebnom stupcu Provjera slikovnih zapisa obavlja se na dva načina: pregledom zapisa na
logičke pogreške i računalno potpomognutom analizom slike.
List – prikazuje poruke izabrane Twitter liste; Twitter liste su u svojoj naravi
korisničke grupe, pa se u listama nalaze samo poruke članova neke grupe Falsificirane slike ponekad ostavljaju tragove koje programi za analizu slike
neće uočiti, ali uvježbano oko hoće. Ako se glavna osoba na slici, primje-
Collection – prikazuje poruke izabrane kolekcije; za razliku od liste, kolek- rice, odjećom razlikuje od ostalih osoba na slici jer je izvorna slika s koje je
cije su tematski izabrane poruke iz više izvora koje dijele neku zajedničku osoba ubačena snimljena u drugo godišnje doba. Jesu li sjene svih obje-
temu kata na slici paralelne? Jesu li izvori svjetla identični? Odgovara li slika mje-
sta stvarnoj lokaciji? Takve logičke pogreške ljudsko oko može zamijetiti
Trending – teme ili hashtagovi koje Twitterovi algoritmi prepoznaju kao lakše od računala. S druge strane, računalo puno bolje uočava sitne, ljud-
posebno aktivne i relevantne za korisnika ili određenu geografsku loka- skom oku često neprimjetne promjene koje se događaju kad se na jednu
ciju ‒ ovo je vrlo zanimljiv stupac gdje možete uočiti nastanak popularnog sliku lijepi sadržaj druge slike. Računalo često može otkriti takve pokušaje
događaja i grafički prikazati dijelove slike koji su potencijalno falsificirani. Praktična
Likes – popularne poruke traženog računa provjera istinitosti nekog zapisa uključuje obje metode: ručno pregledava-
nje na logičke pogreške i statističku analizu pomoću računalnog programa.
Messages – korisnikove privatne poruke
Mentions – sve poruke u kojima se spominje određeni korisnik
Followers – popis osoba koje prate korisnika
Pretraživači
Najjednostavniji i zapanjujuće često jedini potreban alat za dokazivanje
falsificiranja slikovnog zapisa su pretraživači (tražilice) koje koristite za
pretraživanje teksta i drugih sadržaja na internetu: Google search, Bing,
Yandex i, sve češće, Baidu. Za komercijalne slike izvrstan je pretraživač i
TinEye. Svi oni maju zajedničko načelo rada: korisnik im pošalje sliku (koja
bi idealno trebala biti očišćena od teksta i svega onog što ne pripada slici),
a oni kad rezultat daju popis mjesta na kojima se nalaze slike koje su iden-
tične ili (više ili manje) slične zadanoj slici. Neki pretraživači sami po sebi
nude napredne opcije pretraživanja slika. Bing, primjerice, u svom pretra-
živaču nudi mogućnosti izrezivanja dijela slike i pretrage samo na osnovi
izrezanog dijela. Google nudi set alata sličan onom za pretraživanje teksta
(željena veličina slike, licencirana prava, koliko vremenski unazad pretraži-
vati itd.).
ranjem na sliku i pritiskom na desnu tipku miša dobivate mogućnost pre-
Ako se neka slika nalazi na više mjesta, to ne mora biti znak da je riječ o traživanja te slike kroz različite pretraživače.
fotomontaži ili o krađi jer mnogi izdavači licenciraju korištenje komercijal-
nih fotografija i ilustracija profesionalnih autora. No, ako ste vi autor foto- Izborom All search engines otvorit će se nove kartice s rezultatima pre-
grafije ili ilustracije, ovom pretragom možete otkriti mjesta koja su „posu- trage u svim pet popularnih pretraživača. Rezultate možete uspoređivati i
dila” vaš rad i za to vam nisu platila odgovarajuću naknadu. Ako pak tražite dalje obrađivati, a moguće je i raditi pretrage na rezultate pretrage, što je
tko je prvi stavio neku viralnu sliku na internet, pretraživači će vam omo- smislena operacija samo za prvih par iteracija, nakon čega se korisni rezul-
gućiti laku usporedbu po vremenu nastanka slike i time značajno olakšati tati uglavnom rasplinu.
potragu za mjestom koje ju je izvorno objavilo.
InVID Toolkit
Za dobar uspjeh pretraživanja nužno je, kako smo rekli, očistiti sliku od
sveg nepotrebnog. Dapače, izborom samo određenog dijela slike moguće Za razliku od prethodnika, InVID Toolkit uz podršku popularnim pretraži-
je poboljšati (ali i pokvariti!) detekciju mjesta na kojima se slika nalazi. Iako vačima nudi i neke napredne opcije: automatsko pronalaženje videa i sli-
ove stvari možete raditi ručno, toplo preporučujemo korištenje nekog od kovnih prikaza na nekoj stranici te forenzičke alate i povećalo za brz ručni
ovdje navedenih programskih rješenja jer će vam značajno pojednostavniti pregled slike.
i ubrzati proces pretraživanja.
Prikaz svih pronađenih zapisa zgodan je trik za pro-
vjeru stranica s većom količinom zapisa, no ovaj alat
Ekstenzije izvrstan je zbog druge stvari: pritiskom desne tipke
Ekstenzije web-preglednika male su aplikacije koje se ugrađuju u sam pre- miša na željenoj slici dobivamo dvije opcije: uveća-
glednik i tako mu poboljšavaju funkcionalnost ili čak dodaju novu. Postoji nje slike i forenzičku obradu. Forenzička obrada bit
nekoliko izvrsnih ekstenzija koje nam mogu pomoći u potrazi za slikama i u će opisana u poglavlju o statističkoj analizi, a ovdje
provjeri njihove izvornosti. ćemo spomenuti samo povećalo.
RevEye Reverse Image Search

Ovu ekstenziju možete instalirati na preglednicima Chrome50 i Firefox51, a
predstavlja jednostavan alat za pretraživanje koji ne nudi nikakve napredne
opcije, no kako smo već spomenuli, često je već i to dovoljno da vas usmjeri
na pravi put. Korištenje je jednostavno: po instalaciji ekstenzije pozicioni-
50
https://chrome.google.com/webstore/detail/reveye-reverse-image-sear/
keaaclcjhehbbapnphnmpiklalfhelgf?hl=en
51
https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/reveye-ris/
Za primjer, analizirat ćemo jednu sliku popularnog političara koju je objavio
drugi popularni političar. Zadatak ne bi trebao biti težak jer je amaterski
odrađeno uređivanje fotografije jasno vidljivo. Prije nego što pogledamo
što nam o ovoj slici ima reći softver za statističku analizu, već navedenom
metodom provjerimo gdje se vjerojatno nalazi izvorna slika.
Povećalo je koristan alat za brzo pregledavanje slike radi uočavanja sitnijih

detalja. Nažalost, slike koje se podvaljuju u lažnim vijestima i dezinforma-
cijama često su male veličine ili loše kvalitete kako bi se otežalo otkrivanje
falsificiranih mjesta. No povećalo može biti izvrstan alat i kod drugih pro-
vjera, primjerice geolokacije, kad želite pročitati sitni naziv ulice na foto- Popularni političar, dakle, nije autor ovog uprizorenja drugog popularnog
grafiji kako biste korištenjem drugih alata (Google Street View i slični) mogli političara, već je (vjerojatni) autor ili naručitelj Hrvatska kulturna zajednica
provjeriti izgleda li scena tako kako je prikazano. u Švicarskoj.
Za analizu fotografije možemo koristiti spomenuti InVID Toolkit, točnije nje-
Statistička analiza slike gove forenzičke mogućnosti.
U otkrivanju lažiranih fotografija od velike pomoći mogu nam biti dostupni
online alati za statističku analizu slike: oni vide ono što mi ne vidimo jer
svako manipuliranje slikom ostavlja manji ili veći trag u digitalnoj reprezen-
taciji slike. Drugim riječima, manipuliranje slikom načinit će promjene koje
golim okom nisu vidljive, ali aplikacije koje sliku promatraju kao skup poda-
taka s određenim pravilnostima i uzorcima otkrit će na kojim je mjestima
slika „dorađena”.
U korištenju ovih alata valja biti oprezan jer

– očekivano – nisu savršeni. Osim što mogu
dati lažno pozitivne ili lažno negativne
rezultate, oni će reagirati i na slike koje su
uređene iz posve ispravnih razloga u pro-
cesu obrade fotografije prilikom pripreme
za objavljivanje. Za ispravno interpretiranje
ovih podataka potrebno je razumijevanje
podataka, uvježbano oko i dosta prakse. Uz
minimalno poznavanje statističke analize i
malo do nimalo prakse, ovi alati mogu i dalje
biti vrlo korisni, ali čitatelj prije svega treba
imati na umu vlastita ograničenja u znanju i
praksi kako ne bi lažno identificirao rezultat.
Opcija Forensic nalazi se u donjem lijevom kutu, a od korisnika traži da kloniranje, odnosno kopiranje jednog dijela slike na drugo mjesto na slici.
unese URL do online sadržaja (tj. cijelu poveznicu do željene slike) ili da Rezultat obrade je prikaz koji jasno pokazuje kako nos nije pravi.
sliku pošalje sa svog računala. Slike ispod glavne slike vizualni su prikaz
statističke obrade podataka. Svaki prikaz predstavlja drugu vrstu sta- Crte povezuju mjesta koja su statistički vrlo slična bojom i rasporedom
tističke obrade podataka pronađenih u slici: točkica. Ovisno kako podesite alat, prikazat će više ili manje sličnih mjesta.
U ovom slučaju velike površine na nosu otkrivaju mjesta koja su „peglana”.
· DQ – analiza koja prikazuje razlike u kvaliteti kompresije slike; dio slike Clone Detection dobar je alat za provjeru slika koje su retuširane, a nisu
koji je montiran na drugu sliku trebao bi se jasno istaknuti bojom; kompozit dviju ili više fotografija.
u našem slučaju nema lijepljenja slike na sliku, pa je vizualizacija
ravnomjerna
· JPEG Ghosts – kao i prethodna, ova analiza ovisi o različitosti kompre-
sije slika koje se kombiniraju; u našem slučaju razlika u boji sugerira
obradu pozadine slike, odnosno uklanjanje suvišnih detalja
· JPEG Blocking – u ovoj analizi traže se neusklađenosti u poravnanju
blokova dvije različite slike: ako nisu savršeno poravnani, tipični blokovi
od 8 x 8 točkica ostavit će trag oko dijela slike koji je umetnut
· ELA – slično kao i JPEG Ghosts, prikazuje razliku između originalne slike
i algoritamski sažete
· MEDIAN – prikazuje razlike u količini šuma na dijelovima slike, različite Osim ove, vizualizacija Noise Analysis također nam jasno otkriva kako
slike imat će različite količine šuma; u našem slučaju vidljive su povr- nasus magnus nije stvaran.
šine na kojima je čišćena pozadina
Uočit ćete kako je raspored šuma tipičnog za kožu lica čudnovato odsu-
· WAVELET – slično kao i MEDIAN, prikazuje različitosti šuma: umetnuti tan na nosu. Alat kojim je nos izvučen stvara relativno jednoliku teksturu.
dijelovi slike mogu imati drugačiji šum, koji se ovom metodom prika- Također, uočite razliku u boji pozadines lijeve i s desne strane slike.
zuje kao kontrastna površina drugačije boje
Na ovom relativno jednostavnom i lako uočljivom primjeru vidi se načelo
· CAGI/Inversed – slično metodi JPEG Blocking, ova metoda provjerava uporabe alata za statističku obradu slike. Vidljivo je i da je riječ o ne baš
anomalije u poravnanju 8 x 8 bloka; u našem slučaju postoji indikaciju trivijalnom postupku koji lako može uzrokovati propust ili navesti na pogre-
da nos možda nije tako dugačak kao na slici. šan zaključak. Savjetuje se proučavanje materije i vježbanje.
Kako možemo vidjeti iz priložene analize, čak i kad je (čitatelju) posve očito Metapodaci
da je riječ o preuređenoj slici, metode statističke analize ne moraju dati Metapodaci su podaci koje o snimljenoj fotografiji (ili o ilustraciji ili nekom
rezultate koji nedvojbeno navode na zaključak kako je riječ o krivotvorini. drugom grafičkom radu) u samu datoteku sprema fotografski aparat ili
U našem slučaju na osnovi rezultata statističke analize pouzdano možemo aplikacija kojom je fotografija (ili što drugo) nastala. U slučaju fotografije
zaključiti samo da je manipulirano pozadinom, dok za neuobičajenu duljinu to se zove EXIF data i tamo se, ovisno o kameri i softveru, nalazi više ili
nosa nemamo statistički jako uporište. manje tehničkih podataka o fotografiji: njezina razlučivost, duljina ekspo-
zicije, otvor blende, a često i nama vrlo zanimljivi podaci: datum i vrijeme
Jedan od razloga zašto je to tako jest i relativno mala veličina slike.
nastanka fotografije, pa čak i zemljopisna širina i dužina na kojoj se kamera
Uvijek je dobro informaciju provjeriti na više mjesta, pa sliku popular- nalazila u trenutku okidanja fotografije.
nog političara možemo provući kroz drugu online aplikaciju za statističku
U slučaju drugih radova softver može zapisati podatke poput izvorne veli-
obradu slike: Forensically52. Slična je prethodnoj, ali sadrži jednu zgodnu
čine slike, vrste i verzije softvera u kojem je slika nastala, podatka o bojama
vizualizaciju: Clone Detection prikazuje mjesta na slici koja su iznadpro-
i sl. Iako su često ti podaci nebitni, ono što nam ne treba promaći su situ-
sječno slična jedna drugima, što može indicirati uporabu tzv. alata za
acije u kojima se u metapodacima pojavljuju metapodaci koje je ostavio
softver za obradu slike (Photoshop ili slični). To nije indikacija falsificira-
52
https://29a.ch/photo-forensics/ nja (mnogi fotografi dorađuju fotografije izrezivanjem, prilagođavanjem
kontrasta i drugim radnjama u takvom softveru), ali pokazuje da ono što Slika je, dakle, nastala 2008. godine otprilike u pola pet popodne, a modifi-
gledamo nije izvorna, već na neki način dorađena slika – što može biti i cirana je prvog studenog u devet navečer. Ovi podaci bit će nam važni ako
falsificiranje. pronađemo drugi vrlo zgodan podatak: gdje je snimljena fotografija?
EXIF i druge metapodatke ne moramo uvijek dobiti uz slike objavljene na
internetu: autor je mogao „počistiti” fotografiju od metapodataka, što je pri-
lično čest slučaj. No, zaviriti u metapodatke ponekad se jako isplati. InVID
u svojim forenzičkim alatima ima mogućnost prikazivanja metapodataka, a
iz njih se da štošta doznati.
U ovom slučaju imamo i točnu poziciju fotografa u vrijeme fotografiranja.

Odaberemo li View GPS location, otvorit će nam se nova kartica s preci-
zno označenim mjestom na Google Mapsu na kojem je fotografija učinjena.
Korištenjem mogućnosti Google Street View možemo se postaviti blizu te
lokacije ili možda čak i na nju te ono što vidimo usporediti s fotografijom.
Korištenjem alata kao što je Suncalc.org možete provjeriti odgovaraju li
sjene na slici sjenama koje su tog dana u to vrijeme zbilja bacali objekti s
fotografije.
Važno upozorenje!
EXIF i drugi metapodaci nisu baš ničim zaštićeni od manipuliranja.
Zahvaljujući činjenici da su ti metapodaci najčešće lako čitljivi i baš ničim
zaštićeni, osoba koja stvara lažiranu fotografiju može izmijeniti metapo-
datke na bilo koji način: obrisati ih, dodati nove, promijeniti postojeće itd.
Ovdje saznajemo koji je model fotoaparata iskorišten za izradu ove foto- Zbog toga baš uvijek morate biti skeptični prema tim podacima: oni će
grafije: Nikon Coolpix P6000. Ovakav podatak može nam biti dragocjen često biti ispravni, ali nemate mogućnosti u to biti sigurni, posebice ako
ako, primjerice, znamo da netko tko je naveden kao autor fotografije koristi već sumnjate na dezinformaciju. Falsifikator je možda metapodatke prila-
Canonove fotoaparate, a nikad Nikonove (tehnotaština česta je pojava u godio novoj situaciji ili ih je suptilno promijenio kako bi vas naveo na pogre-
profesionalnih fotografa), što bi ukazalo na mogućnost da navedeni ipak šan trag.
nije autor te fotografije. U ovim podacima nalaze se, iako na ovoj slici to
nije vidljivo, i datum i vrijeme kad je fotografija nastala te kad je mijenjana
(vjerojatno obrađena od strane autora).
Date Time Original 2008:10:22 16:29:49
Modify Date 2008:11:01 21:15:07
Alati za provjeru videozapisa postoji li na internetu više kopija, na osnovi kojih možemo – slično slikama
– otkriti dodatne informacije o radu. Posve očekivano, pretraživači zami-
Videozapise moguće je mijenjati na nekoliko načina, a ovisno o izabranoj šljeni za pretraživanje prvenstveno teksta ne snalaze se najbolje s videoza-
metodi bit će lakše ili teže otkriti izmjene. Videozapisi načinjeni ubaciva- pisima, no postoji nekoliko trikova kojima si možete olakšati život:
njem osobe snimljene pred zelenim ili plavim zaslonom teško su uočljivi53:
video – i filmska produkcija već dugi niz godina koriste taj trik za umetanje · umjesto po nazivu videa pokušajte pretraživati po oznaci (tagu) ili ključ-
pozadine iza spikera ili glumaca. Dobro montiranom radu teško će se pro- noj riječi jer pretraživači lijepo indeksiraju tu vrstu podataka
naći mana ako ne znate što točno gledati, no isplati se provjeriti: · pretraživači imaju podskup mogućnosti i izraza koji olakšava pretra-
· jesu li sve sjene poravnane u istom smjeru živanje videozapisa: Google Video omogućuje pretraživanje po dužini
videozapisa i izvoru, kao i uobičajeno pretraživanje u određenom peri-
· je li boja svjetlosti ista na svim objektima scene (sunce i reflektori odu; YouTube pretraživanje ima filtar koji daje slične i malo bogatije
materijalima daju različite boje) mogućnosti
· odgovara li odjeća osobe vremenskim uvjetima na snimci ili dobu · spremite fotografiju bitne scene (jedne ili više njih) iz videa na računalo
godine i zatim je „podvalite” pretraživaču kao potragu za slikom.
· pojavljuju li se anomalije ako osoba nosi dio odjeće koji je boje pozadine
· pojavljuju li se anomalije oko finih detalja poput kose Osim uobičajenih pretraživača na koje smo navikli (ovdje ne smijemo zabo-
raviti vrlo kvalitetan Yahoo Video Search55) isplati se baciti oko na manje
· kako se ponašaju refleksije na staklenim površinama – vidi li se odraz poznate pretraživače kao što su Metatube56, koji nudi zanimljive kolekcije
osobe, pojavljuju li se anomalije prilikom promjena kuta kamere videa poput Trending on Twitter, kvalitetom zaostaje za poznatijim pretra-
živačima, a kao i LiveLeaks ne suzdržava se od uznemirujućih sadržaja.
· nedostaje li osjećaj dubine na sceni, što je posebice vidljivo kad se
pomiče kamera.
Tehnologija montiranja scena toliko je usavršena da je profesionalno odra-
đen rad gotovo istovjetan stvarnom životu, posebice kad je riječ o brzim
scenama koje gledatelju ne daju dovoljno vremena da ih detaljno promotri.
Niskobudžetni i amaterski videozapisi obično lošije uklapaju zaslon, pa su
i artefakti primjetniji. Posve amaterski radovi ne koriste niti to, već grubom
silom režu dio videozapisa i lijepe ga bez puno obrade na drugi videozapis.
Ovakve je krivotvorine često jednostavno otkriti već i površnom analizom:
anomalije se pojavljuju kod rubova objekta koji je ubačen u scenu. Kao i
kod lažiranih fotografija, lažirane amaterske videozapise često karakteri-
zira loša kvaliteta slike, kojom se nastoji prikriti falsificiranje.
Pretraživači
Pretraživanje videozapisa u suštini se značajno ne razlikuje od potrage
za slikovnim zapisima: sva popularna mjesta koja skupljaju videozapise
(YouTube, Vimeo, Vine, LiveLeak54 itd.) imaju i svoje male pretraživače.
Pretraživanje možete obaviti i svojim omiljenim pretraživačima interneta.
Prvi korak u otkrivanju istinitosti videozapisa svakako treba biti provjera
53
http://bit.ly/grinskrin
54
LiveLeak je izvrsno mjesto za pronalaženje videozapisa o aktualnim događanjima, posebice
ako su nesreće i katastrofe u pitanju; vrlo često tamo će se pronaći i videozapisi vrlo 55
https://video.search.yahoo.com/
uznemirujućeg sadržaja, pa se oprez vrlo toplo preporučuje! 56
https://www.metatube.com/en/
Ekstenzije Online alati
Za analizu videozapisa ponovo možemo koristiti ekstenziju InVID jer ona Izbor online alata za uređivanje videoradova očekivano je siromašan:
može obrađivati i videozapise, na način sličan analizi fotografije: iz zapri- obrada videa zahtijevan je posao koji puno bolje odrađuju aplikacije na
mljenog videa izvlači pojedinačne scene, koje zatim obrađuje kao slike. računalu negoli to mogu činiti online alati. Sve je jednostavnije odraditi kori-
Korisnik dobiva niz isječaka iz zadanog videa koje zatim po volji može pre- štenjem aplikacije za računalo, no i online alati mogu pomoći za osnovne
gledavati na način već opisan u poglavlju o statističkoj analizi slike. potrebe, poput pregleda videa sličicu po sličicu. Ovdje navedeni alati imaju
i besplatnu opciju koja je ograničenih mogućnosti, ali daje osnovnu moguć-
nost pregleda videa sličicu po sličicu.
Pregledom sličicu po sličicu moguće je uloviti nelogičnosti koje bi stan-
dardnim pregledom pobjegle oku promatrača, poput pogrešne ili sjene
koja neostaje, predmeta koji se pojavljuju ili nestaju, trzanja koje nastaje
izbacivanjem dijelova videa i slično. Kao dobar primjer za vježbu možemo
pregledati video orla koji hvata bebu (potvrđena montaža57): https://www.
youtube.com/watch?v=Xb0P5t5NQWM
Izvrsna i manje poznata mogućnost YouTube videa jest ručno pretraživanje
vremenske crte, što neki drugi servisi nemaju, pa je njihove videozapise
potrebno pregledati u nekoj drugoj aplikaciji. Za kretanje po vremenskoj
crti YouTube videa potrebno je zaustaviti prikaz videa, a potom se moguće
strelicama lijevo i desno pomicati se po videu u razmacima od pet sekundi,
dok je tipkama „,” i „.” moguće pomicanje sličicu po sličicu. Tipkama „j” i „l”
pomičete se po deset sekundi.
Uočite kako se oko desete sekunde videa naglo pojavljuje sjena orla koje
dotad nije bilo, a koja se morala vidjeti na travi.
Popularni servis Vimeo također nudi fino pomicanje na vremenskoj crti:
strelicama se pomičete po jednu sekundu videa, dok je za sličicu po sličicu
potrebno pritom držati pritisnutu tipku Shift.
Prikazane sličice možete pretraživati na popularnim pretraživačima, ali ih
možete izdvojiti i zasebno analizirati kao slike koristeći povećalo ili foren- Clipchamp58 je alat koji služi izradi videoradova, ali dobro će poslužiti i za
zičke alate. pregledavanje videa i vađenje sličica. Osim kretanja strelicama kroz video,
moguće je i pozicioniranje mišem na izabrano vrijeme ili sličicu.
U ovom slučaju analiza isječka videa u alatima WAVELET i CAGI-Inversed

pokazuje snažan signal na licu (WAVELET) odnosno podbratku (CAGI-I), što
nas upućuje na to da je izgled osobe mijenjan.
57
http://bit.ly/eaglekid
58
https://clipchamp.com/en/video-editor
Veed.io59 osim mogućnosti pomicanja po vremenskoj skali im i mogućnost · razlike u boji glasa govornika također sugeriraju lijepljenje dijelova jed-
promjene parametara slike (boja, kontrast, zasićenje, blenda), kao i efekte nog zvučnog zapisa na drugi: boja glasa osobe obično se ne mijenja
koji mogu biti korisni (poput crno-bijelog prikaza). tijekom kratkog razdoblja (izuzevši emocionalno nabijene trenutke)
· ako glas ne odgovara osobi, postoji mogućnost (ali to ne mora uvijek
biti slučaj) da netko oponaša tu osobu ‒ ovaj dojam vrlo je subjektivan
i treba ga oprezno uzeti u obzir.
Ne trebamo zaboraviti provjeriti postoje li druge, neovisne kopije tog zvuč-
nog zapisa koje je moguće preslušati i njihov sadržaj usporediti sa sadr-
žajem zapisa koji provjeravamo. Neki servisi nude mogućnost prikazivanja
titla ispod slike, što je zgodno jer YouTube koristi algoritam OUIJA koji kod
falsificiranih zapisa ponekad napiše u titlu ono što je osoba izvorno rekla,
iako se čuje druga (umetnuta) riječ.
Najzad, korištenjem programa za uređivanje zvuka moguće je i vizualno
pregledati zvučni zapis, pri čemu se može uočiti razlika u glasnoći dijelova
zapisa, pozadinske buke, u brzini izgovora i slično.
Osim tih tehničkih karakteristika, korisno je fokusirati se i na sam izričaj:
koristi li osoba naglasak koji inače koristi, koristi li fraze i kolokvijalizme
Alati za provjeru zvučnih zapisa koje često koristi, strukturira li rečenice na konzistentan način, koristi li iste
I zvučnim zapisima moguće je provjeravati ispravnost jer se „dorađiva- poštapalice, isti ritam govora…
njem” audiozapisa mogu ostaviti tragovi. No, kao i u slučaju lažiranja vi-
Budite posebno oprezni prilikom provjeravanja zvučnog zapisa, zbog gore
deozapisa, lažiranje odrađeno u specijaliziranim studijima bit će vrlo teško,
navedenih problema: vrlo lako je dobiti lažno pozitivan ili lažno negativan
ako ne i nemoguće otkriti, dok je lošije i amaterske uratke često moguće
rezultat. Zapis trebate smatrati lažnim samo ako uspijete primijetiti vrlo
detektirati. Dodatnu poteškoću u provjeri audiozapisa donosi činjenica da
jasne dokaze kako je riječ o falsifikatu.
se osoba koja provjerava zapis mora snažno osloniti na vlastiti sluh, a on
se jako razlikuje od osobe do osobe te ovisi o životnoj dobi. Iako je sluh
moguće u određenoj mjeri uvježbati, činjenica je da je audiozapise najte- Pretraživači (tražilice)
že provjeravati. Srećom po ciljanu čitateljsku populaciju, krivotvorenja koja Ako se namjeravate baviti provjerom zvučnog zapisa, najvjerojatnije vam
nas zanimaju odnose se puno više na tekst i sliku nego na zvučni zapis. je on već dostupan. Čemu onda pretraživači? Prije svega, da biste provjerili
Pa ipak, ponekad ćete vjerojatno poželjeti provjeriti je li autentičan neki postoji li negdje drugdje kopija zvučnog zapisa pod istim imenom: uspo-
audiozapis ili zvuk koji dolazi uz video. Bez visokosofisticirane opreme i ređivanjem veličine datoteke i MD5 hasha60 možete odrediti identičnost
intenzivnog treninga možete oslušnuti zapis na ove stvari: zvučnih zapisa.
· nagli prekidi koji nastaju u procesu uređivanja i smanjenja obujma veće Postoje li dva ili više zvučnih zapisa koji nose isti naziv, ali su različite
količine snimljenoga materijala mogu se čuti, ali ne znače nužno kri- dužine, to može značiti dvije stvari:
votvorinu: možda je novinar jednostavno izrezao dio razgovora koji je · netko je uklanjao tišinu, reklame ili uvodnu / završnu špicu na početku
manje važan ili na kraju zapisa
· razlike u šumu između dijelova zapisa sugeriraju da je zapis lijepljen · netko je uklanjao ili mijenjao sadržaj zvučnog zapisa.
od više zapisa koji su se snimljeni na različitim mjestima i u različito
vrijeme; ako sadržaj zvučnog zapisa sugerira kako je riječ o događaju
u cjelovitom vremenu (tj. nešto što se dogodilo bez prekida), razlike u
šumu ukazuju na to da je u zvučni zapis ubačeno nešto što tom zapisu
izvorno ne pripada
60
MD5 hash jest vrsta kontrolnog broja i uvijek će biti identičan ako su datoteke identične, ali
će biti vrlo različit ako je jedna od datoteka imalo mijenjana. Dobar online alat za tu namjenu
59
https://www.veed.io/ možete pronaći na https://emn178.github.io/online-tools/md5_checksum.html
Osim standardnih pretraživača kojim možete pretraživati po nazivu dato- WASP63
teke ili ključnim riječima, valja izdvojiti Audioburst kojim možete na ključne
riječi pretraživati velik broj podcasta i online radijskih stanica, isključivo Ova aplikacija nema alate za uređivanje zvučnog zapisa, ali prikazuje infor-
engleskog govornog područja. macije koje TwistedWave ne pokazuje: Frequency Waterfall (spektrogram)
i Fundamental Frequency.
Online alati
Želite li se ozbiljno pozabaviti analizom zvučnog zapisa, jedino ispravno
rješenje je koristiti aplikaciju za računalo jer online alati nažalost imaju vrlo Uporaba ovih jednostavnih online alata može biti korisna za uočavanje grubih
ograničenu funkcionalnost. Izvrsna i besplatna aplikacija za računalo je previda u montaži zvučnog zapisa i to je otprilike sve što od njih trebate oče-
Audacity61; a od online alata za vrlo jednostavne analize ima smisla koristiti kivati. Ponavljamo, čuvajte se lažno pozitivnih i lažno negativnih zaključaka.
dva alata, TwistedWave i WASP.
TwistedWave62
Ovoj aplikaciji možete poslati zvučnu datoteku, a ona će vam na to dati gra-
Druge univerzalno korisne aplikacije
fički prikaz zvuka koji možete pregledati u cijelosti ili u segmentu te izvesti
osnovne manipulacije: pojačavanje zvuka, normalizaciju, promjenu visine Google Earth
tona i brzine reprodukcije. Google Earth već smo upoznali kao vrlo korisnog pomagača, praktično
„našeg čovjeka na terenu”. Zahvaljujući njemu u mogućnosti smo mnoga
mjesta promotriti ne samo iz zraka, već i kao da se fizički tamo nalazimo.
Naravno, scena koja se odigrava na nekoj fotografiji ne mora u potpunosti
odgovarati sceni koju vidimo kroz ovaj alat jer se njime nije moguće posta-
viti na svako mjesto: ograničeni smo na javno dostupne površine, najčešće
ceste u razmacima od otprilike desetak metara. No čak i u tako ograniča-
vajućim uvjetima ovaj servis može nam pružiti niz dodatnih informacija o
sceni koje nisu vidljive na fotografiji. Ponajprije, ostatak scene jer fotografija
obično prikaže samo manji dio okoliša. Pregledom ostatka scene možemo
steći bogatiji uvid u scenu, što se može odraziti na razumijevanje nekog
događaja. Primjerice, u slučaju nesretnog pregaženog radnika s početka
teksta možemo otkriti da je gradilište takvo da je radnik morao presjeći
put vozilu jer se drugdje nije mogao kretati. Time odjednom otkrivamo i
61
https://www.audacityteam.org/
62
https://twistedwave.com/online 63
https://www.speechandhearing.net/laboratory/wasp/
potencijalnu (a u tekstu nigdje spomenutu) odgovornost izvođača radova Vrlo zgodno ako želite usporediti vrijeme na fotografiji s vremenom koje je
zbog neadekvatnih sigurnosnih uvjeta na gradilištu. za tu lokaciju i taj dan zabilježila lokalna mjerna postaja, no nemojte se u
ovo posve pouzdati: brze i kratkotrajne vremenske (ne)prilike poput ljetnog
Također možemo otkriti i što se nalazi u blizini scene, što također može biti pljuska na mikrolokaciji možda nisu ostale zabilježene.
indikativno: trgovine, tvornice, javne površine, škole itd. Objekti koji mogu
igrati određenu ulogu u događaju, a novinaru su promakli ili ih je prešutio. Ovaj softver možda najspektakularnije rezultate postiže u statističkim pre-
traživanjima, primjerice povijesnih kretanja cijena struje.
Mogućnost mjerenja udaljenosti izvrstan je alat za provjeru navoda o vre-
menu i brzini kretanja osobe u vijesti. Ako se, primjerice, tuča dviju grupa
navijača dogodila na dvama mjestima u kratkom vremenskom razmaku, a
vi mjerenjem otkrijete da bi malo tko mogao dotrčati od jednog do drugog
mjesta u vremenu navedenom u vijesti, to je dobar razlog da posumnjate u
točnost informacije.
Najzad, nikad nemojte zaboraviti mogućnost povijesnog pregleda slike i,
naravno, uvijek provjerite koliko su svježe karte što ih Google Earth nudi:
moguće je da je između vremena kad je nastala prikazana karta i događaja
prošlo dovoljno vremena da se mjesto značajno promijeni: nastanu nove
zgrade, sruše se stare, naraste raslinje itd.
Wolfram Alpha
Wolfram Alpha posebna je vrsta pretraživača: za razliku od klasičnih pretra-
živača na koje smo navikli, Wolfram Alpha znanstvena je tražilica koja sadrži
veliku količinu znanstvenih i statističkih podataka. Moguće je pretraživati ko-
rištenjem upita pisanih standardnim engleskim jezikom ili pak matematičkim
izrazima. U našem slučaju od interesa su statistički podaci što ih ovaj proi-
zvod sadrži, do kojih možemo doprijeti na relativno jednostavan način.
Primjerice, jedan od popularnijih trikova jest istraživanje vremenske pro-
gnoze za određeno mjestu na određeni datum: u pretraživač upišite, reci- Točnost ovih podataka ovisna je o točnosti i ažurnosti trećih strana od ko-
mo, „weather in Zagreb on 1.2.2000.” i kao rezultat dobit ćete cjelovit sta- jih se preuzimaju podaci: uvijek je mudro podatak provjeriti s lokalnim dr-
tistički prikaz vremenskih prilika u gradu Zagrebu za taj dan. žavnim statističkim uredom. No, općenito govoreći, ovim alatom možete
skupiti raznorazne socioekonomske pokazatelje i na jednostavan ih način
uspoređivati s, primjerice, zemljama u okruženju.
Ne zaboravite da je ovaj pretraživač ovisan o trećim stranama za dobar dio
svojih statističkih podataka. U praksi to znači da će dio podataka dostupan
pretraživaču biti zastario, a nekih uopće neće biti. To će svakako utjecati
na, raspoloživost najsvježijih podataka, no ako se servis može pouzdati u
strane izvore podataka, rezultati ne bi trebali izostati; primjerice, želimo li
saznati koliku čitanost imaju neki domaći tradicionalni mediji u odnosu na
moderne, Wolfram Alpha može prikazati popularnost na osnovi rezultata
koje daje servis Alexa.
90 A L AT I Z A P R O VJ E R U A U T E N T I Č N O S T I O N L I N E V I J E S T I I M U LT I M E D I J A L N I H S A D R Ž A J A 91
Uporaba ovog alata vrlo je jednostavna: postavite se na zemljopisnu loka-
ciju koja vas zanima, zumirate na željeni nivo te ocrtate poznati objekt,
što će prikazati shemu pružanja sjene tog objekta; pomicanjem sunca
na desnoj strani mijenjate prikaz sjene ovisno o postavljenom vremenu.
Unesete li visinu promatranog objekta, program će izračunati i duljinu
sjene, što može biti korisno u procjenjivanju udaljenosti objekata na sceni.
Ovi podaci najvjerojatnije neće biti posve usklađeni sa službenim podaci-
ma izdavača, no i takvi mogu prikazati odnos snaga i relativnu popularnost Nedostatak ovog alata jasan je: ako je na fotografiji dan tmuran i nema
medija. sjene, ili su one difuzne, ovaj alat neće biti od velike koristi.
Isplati se uložiti malo truda u savladavanje64 ovog pretraživača jer može

brzo dati relevantne statističke podatke za mnoštvo različitih stvari. Ovo
je, naravno, samo vrh ledenog brijega ovog moćnog alata, no već ovih par Nove tehnologije krivotvorenja
trikova mogu vam pomoći u analizi neke vijesti.
Deepfake
ShadowCalculator
Deepfake tehnologija postala je intrigantna prijetnja svojim obećanjem da
Ovaj jednostavan alat65 može biti izvrsno pomagalo u situacijama kad će stvarati filmove u kojima bilo tko govori bilo što. To zbilja zvuči prilično za-
imamo preciznu informaciju o vremenu događaja: njime možete odrediti strašujuće, no kao i drugi načini stvaranja dezinformacija, nije neprobojan.
točnu prividnu poziciju Sunca na bilo kojem mjestu na Zemlji u točno odre-
đeno vrijeme, a samim time i smjer te duljinu sjene. Na osnovi tog podatka Klasični načini širenja dezinformacija stvaraju daleko veću štetu nego sav
možete usporediti fotografiju s očekivanim smjerom i duljinom sjene. (politički) deepfake koji je do sad stvoren. Fundamentalno, deepfake će
Pritom trebate imati na umu da točno vrijeme događaja ne mora nužno biti vjerojatno ostati tehnologija korisna za osvetnički porno ili za
ono koje je u vijesti navedeno (pa ni ono koje je navedeno u EXIF podacima maltretiranje tinejdžera jer će politika pronaći načina da se osigura protiv
fotografije: iako je to vrijeme obično vrlo precizno, u načelu ne smijemo toga. Primjerice, jednostavno je odbaciti bilo koju izjavu ili snimku koja nije
slijepo vjerovati EXIF podacima). nastala javnom konferencijom za novinare, na javnom skupu ili na službe-
nom profilu političara. Iako će takav deepfake uvijek ostaviti neku manju
štetu (jer će uvijek biti ljudi sklonih tome povjerovati), preciznom kontro-
lom što jest službeni snimak a što nije političari mogu svoj imidž držati u
64
https://www.wolframalpha.com/tour/
65
http://bit.ly/shadowcalc
postavljenim okvirima. Isto načelo omogućuje im i da nešto što je istinito, a biti algoritam druge umjetne inteligencije koji će prepoznavati lažnjake.
nije im po volji (i nije prošlo službenim kanalima) proglase lažnjakom i tako Snaženjem hardvera i algoritama neminovno ćemo doći u situaciju da će
sami pokrenu fake news spin koji ide u njihovu korist. lažnjake biti vrlo teško, možda i nemoguće otkriti samo golim okom, pa
ćemo se uvelike trebati osloniti na računalnu pomoć.
Što se same deepfake tehnologije tiče, njezino je načelo rada jednostav-
no: potrebno je skupiti što je moguće više fotografija žrtve iz svih kutova i Izvrstan primjer je kolekcija „Nine deepfake examples that terrified the in-
zatim izabrati već postojeći video na kojem se nalazi osoba koja je konsti- ternet„66, gdje se na nekim videima sasvim lako može uočiti da nešto nije
tucijom i licem slična žrtvi. Ti podaci ubace se u računalo (koje može biti i u redu (Trumpova fuzzy kosa, primjerice), ali imamo i dva izvrsna primjera:
obično kućno računalo s malo jačom grafičkom karticom) koje zatim „lijepi” video Alija Bonga koji nama izgleda autentično, a za koji neki smatraju da je
facijalne karakteristike žrtve na lice osobe u videu. Tehnologija trenutno deepfake jer se predsjednik Gabona nije pokazivao u javnosti, te fantastič-
ima nekoliko problema: potrebno je skupiti veći broj fotografija žrtve (iako na priča o Daliju, kojeg su „oživjeli”, rekli bismo bih ipak više CGI tehnikom
postoje algoritmi koji mogu iskoristiti samo nekoliko fotografija) i potrebno nego jednostavnim deepfakeanjem u kućnoj radinosti. No pokazuje što je
je određeno vrijeme za procesiranje filma (na kućnim računalima i po tje- sve moguće izvesti ako o nekome imate dovoljno podataka.
dan ili dva, iako je u načelu već oko 24 sata dovoljno za deepfake. Kako je ri-
ječ o neuronskim mrežama koje imaju svoj feedback mehanizam koji može
uključivati i ljudskog operatera, najbolje rezultate postižu renderi u kojima
ljudski operater izabire najbolje radove i vraća ih u sustav na dorađivanje.
Izrada deepfake filmića zahtijeva dosta procesorske snage i što je razlu-
čivost filma bolja potrebno je više vremena za procesiranje. Zbog toga su ZAKLJUČAK
najčešće deepfake filmovi i zezancije što ih rade veseljaci u kućnoj radino-
sti niske razlučivosti. Time je moguće prikriti detalje koji otkrivaju da je riječ
o falsificiranom filmu jer se u općoj lošoj kvaliteti slike oni teže uočavaju.
Napraviti dobar deepfake nije nemoguća misija čak ni u kućnoj radinosti, uz Lažne vijesti i dezinformacije češće su nego ikad. Zahvaljujući internetu,
dovoljno snažno računalo i dovoljno znanja za profesionalnu obradu i retu- postalo ih je vrlo jeftino stvoriti i jednako jeftino raširiti. Neobična učinkovi-
širanje videomaterijala. „Veliki igrači” razlikuju se samo po tome što imaju tost online dezinformacija razlog je da na njih obratimo pozornost i pružimo
na raspolaganju bolji hardver i tim ljudi koji rade na dorađivanju videa kako im aktivan otpor. Taj otpor neće doći kroz institucije sustava, već je posve
bi uklonili nedosljednosti. Između tog postupka i CGI efekata koji na filmsko individualan: na osobi koja prima neku informaciju jest da ju prihvati kritički
platno dovode pokojne glumce nema neke velike razlike. Tehnologija je i i o njoj stvori informiran zaključak, čak i po cijenu toga da mu se istina ne
prije postojala, a sad je samo demokratizirana i njom se može baviti zbilja svidi. Zato je iznimno važno stvoriti naviku kritičkog promišljanja i ne odu-
svatko. stati od cjeloživotnog obrazovanja. Kombinacija kritičkoga promišljanja i
poznavanja barem osnova materije moćno je cjepivo protiv dezinformacija.
Najpoznatija aplikacija je FakeApp, javno je dostupna, iako posve sigur-
no nije jedina. Radi na bilo kojem Windows računalu s jačom grafičkom Ovaj priručnik tek je početak, napisan zato da zainteresiranima odškrine
karticom i većom količinom diskovnog prostora. Rezultati rada ove apli- vrata. Na svakom je čitatelju da, ovisno o svojim željama, volji i slobod-
kacije uglavnom su lako prepoznatljivi jer nedostaje ručni dio retuširanja nom vremenu, napreduje određenim tempom. Iako ne možemo reći da
videozapisa kako bi se uklonili artefakti, ali ponekad na prvu loptu mogu je sposobnost uočavanja lažnih vijesti od životne važnosti za pojedinca,
djelovati uvjerljivo. Velika šansa deepfake videa je u situacijama kad se taj ona dugoročno vjerojatno jest važna za dobrobit ne samo pojedinca, već i
video prikaže samo jednom ili vrlo malo puta, nakratko i bez mogućnosti društva. Baš kao i u slučaju pojedinca, društvo otporno na dezinformacije,
naknadnog pregledavanja sadržaja ili njegova snimanja. Ako video nije baš u posjedu mnogih znanja i sa sklonošću kritičkom promišljanju jest društvo
uočljivo lažiran, lako će proći kao stvaran jer ljudski mozak ne pamti detalje kojim nije jednostavno manipulirati.
već širu sliku, a ako nema načina da se video naknadno pregleda ‒ šanse
da fake postane news dramatično rastu.
Detektiranje deepfake videa zasad je još uvijek u domeni ljudskih očiju:
najčešći radovi su amaterski, pa nije teško prepoznati da je nešto nalije-
pljeno preko nečeg drugog. Za kvalitetnije radove potrebno je pažljivo gle-
dati i analizirati frame-by-frame, a u budućnosti će prva linija obrane od
deepfake videa napravljenog algoritmom umjetne inteligencije vjerojatno 66
http://bit.ly/9deepfake
94 P R I R U Č N I K Z A P R O VJ E R U I N F O R M A C I J A I Z M E D I J A 95
KORISNE POVEZNICE Na dvadeset prvoj stranici prikazana je statistička analiza osobe koja je to
učinila za svoj račun i stavila na svoj Facebook status. Takvim analizama
ne smijete vjerovati jer mogu biti pogrešno načinjene ili falsificirane. Jedini
ispravni način bio bi pronaći neku službenu statistiku ili osobno učiniti sta-
tističku analizu vodeći se pravilima koja je navela ta osoba.
https://tweetdeck.twitter.com/
Na dvadeset prvoj stranici sve tri vijesti su stvarne.
https://github.com/jivoi/awesome-osint?#-image-search
Na stranici trideset pet među problematične stereotipe uvršteni su i online
https://eavi.eu/beyond-fake-news-10-types-misleading-info/ ratnici (SJW ‒ social justice warrior). Iako je taj naziv asociran uz osobe
koje online ratuju protiv percipiranih društvenih nejednakosti, dok u biti
https://www.newsguardtech.com/ traže samo osobnu gratifikaciju, promocija naprednih društvenih prava i
https://credder.com/ zaštita društvenih i ekonomskih interesa cjelokupne zajednice, kao i zaštita
manjina i ugroženih skupina, posve je legitiman i poželjan oblik aktivizma.
https://medium.com/muthoni-wanyoike/ Pretvaranje pojma SJW u pogrdan izraz dio je nastojanja da se ta vrsta akti-
fake-news-12-tools-for-sifting-the-truth-3d66ecad203f vizma prikaže društveno nepoželjnom.
https://www.cjr.org/tow_center_reports/guide-to-osint-and-hostile- Stranica trideset osam pokazuje graf iz znanstvenog rada koji je dobio
communities.php Nobelovu nagradu za psihologiju 2000. godine. Nobelova nagrada za psi-
https://github.com/sumeetkr/AwesomeFakeNews hologiju ne postoji, iako postoje psiholozi koji su dobili Nobelovu nagradu.
https://radoslav.org/fake/ Stranica četrdeset jedan tvrdi kako je izraz da „postoje laž, velika laž i sta-
tistika” nastao zbog male količine znanja o tim disciplinama u općoj popu-
laciji. Kako je ovo izvučeno iz autorova malog prsta, gotovo sigurno nije
točno jer je ovu misao popularizirao još Mark Twain.
Na stranici osamdeset sedam spominje se YouTubeov napredni algoritam

OUIJA koji ponekad prepozna stvarno izgovorenu riječ umjesto one koja je
preko nje montirana. OUIJA je ploča za paranormalnu komunikaciju sa svi-
jetom duhova, a algoritam OUIJA ne postoji. Razlog zašto YouTube ponekad
Za strpljive i sistematične krivo popuni titl je pogreška u algoritmu prepoznavanja govora.
Najzad, pažljivijim promatranjem primjera možete uočiti određene pristra-
Ako ste došli do ove stranice, čestitamo! Vjerojatno ste pažljivo pročitali nosti autora.
cijeli priručnik.
Bilješka o autoru napisana je kao provokacija. Korice knjige mjesto su koje
Pritom ste vjerojatno našli na par mjesta koja se ne čine O. K. To je zato što će potencijalni čitatelj pregledati prije kupnje, što ih čini izvrsnim mjestom
ona to nisu: osim nehotičnih, u priručnik je ubačeno i nekoliko namjernih za kratke forme koje izazivaju poriv za kupnjom: stvaranje ozračja misterio-
pogreški, pa ako ovo čitate, vjerojatno ste ih uočili. zne priče, nuđenje uvida u znanja do kojih nije jednostavno doći, ili jedno-
Na šestoj stranici netočno je naveden izvor serije retuširanih fotografija stavno stvaranje pozitivnog ili negativnog emocionalnog impulsa.
Staljina sa suradnicima; pravi izvor je http://www.warsztatywzlodziejewie.
pl/czytelnia/wielkie-klamstwo/attachment/1926-1936-1948-1949-2.
Na sedamnaestoj stranici netočno je naveden naziv koronavirusa kao
COVID-19: riječ je o nazivu oboljenja koje taj virus izaziva, a pravi naziv
virusa je SARS-CoV-2. Kako možemo vidjeti na fotografiji, ovo može zbuniti i
profesionalce. U ovom slučaju informacija, iako dijelom netočna, ne dovodi
čitatelja u zabludu jer identificiranjem naziva bolesti posredno identificira
i uzročnika. Autor priručnika nema informaciju da je nezgrapni prijevod na
engleski jezik zaista posljedica korištenja Google Translate usluge.
RECENZIJE
Ovaj priručnik detaljno opisuje načine provjere lažnih vijesti. No za razliku lažne vijesti. Iznenađujuće je da to u Hrvatskoj dosad nitko nije napravio.
od mnogih priručnika koje sam koristio, ovaj se čita vrlo lagano i s prilič- Sve do početka 2020., kad izlazi priručnik „Lažne vijesti i dezinformacije”
nom ugodom. Primjeri koji se navode bliski su nam i dobro poznati, a stil Radoslava Dejanovića, djelo koje nam je bilo prijeko potrebno. Dejanovićev
pisanja na mahove je lepršav, pa čak i duhovit. No to posljednje nimalo mu tekst je jasan, pregledan i duhovit. Daje vrlo konkretne upute za prepo-
ne umanjuje vrijednost. Dapače, svatko tko ga otvori na određenom mjestu znavanje lažnih vijesti. Posebno je zgodno što sam tekst priručnika sadrži
da se informira o konkretnoj temi ovim stilom će biti potaknut da se vrati nekoliko lažnih informacija koje bi pronicljiv čitatelj trebao otkriti. Postoje
na početak i ovaj uradak pročita od korica do korica. Svaka preporuka ne i rješenja, ali kako obično savjetuju autori zbirki zadataka ‒ ne gledajte ih
samo za novinare i druge ljude od pera, već za svakog tko je zainteresi- prerano.
ran za problem lažnih vijesti i komunikacijskih izazova što ih donose nove
tehnologije. Dario Hrupec, fizičar, urednik časopisa „Priroda“
Saša Ceci, fizičar

Živimo u dinamičnim i izazovnim vremenima – u digitalnom dobu kada se
čini kao da su nam sva znanja nadohvat ruke. No, također su nam dostupna
Lažne vijesti i dezinformiranje vjerojatno su stari koliko i naša civilizacija i i tzv. kontraznanja, dezinformacije. Kako se od njih zaštititi? Napredna teh-
puno važnih događaja u povijesti njihova je direktna posljedica. U moder- nologija u kombinaciji s privlačnim narativima otežava nam vještinu razli-
nim vremenima zbog obilja informacija svugdje oko nas sve se više o tome kovanja laži od istina. Na to nitko nije imun – i tu je vještinu potrebno konti-
govori i razmišlja, a svatko od nas ima intuitivne ideje i neke vrste subjek- nuirano razvijati kao temelj informacijske pismenosti bez koje je nemoguće
tivne zaštite od lažnih vijesti i dezinformacija. Ova jako korisna knjiga sis- opstati u informacijskom šumu današnjice. Autor Radoslav Dejanović nudi
tematski i vrlo kvalitetno prikazuje njihove različite aspekte: od oblika i set uputa za razvoj te vještine u priručniku koji predstavlja svojevrsni tool-
izvora, preko borbe protiv našeg najvećeg neprijatelja ‒ sebe samoga ‒ do kit, niz dragocjenih alata za prepoznavanje i zaštitu od dezinformacija i laž-
utvrđivanja autentičnosti vijesti te preporuka za niz modernih i vrlo kori- nih vijesti. Detaljno prenesena tehnička znanja obrade i provjere auditivnih,
snih alata. Toplo preporučujem ovu knjigu svima, jer smo svi mi konzumenti pisanih i vizualnih sadržaja bez sumnje će informacijski opismeniti sva-
vijesti i informacija, a osobito medijskim profesionalcima. kog čitatelja jačajući mu sposobnost kritičke procjene medijskih sadržaja.
Da, živimo u dinamičnim i izazovnim vremenima, u eri informacija od kojih
Ivica Puljak, znanstvenik treba uzeti najbolje – i baš zato su vještine kojima nas autor opismenjuje
važnije nego ikad.
Na skupu „Mediji i znanost“ održanom u Zagrebu 2010. godine povodom Jelena Šuran, Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja
100. obljetnice HND-a govorio sam o „Poplavi pseudoznanosti u hrvatskim
medijima“. To je tek dio priče o lažnim vijestima, ali dio koji sam, kao fizičar,
znao prepoznati i imao potrebu na njega upozoriti. Na kraju svojeg teksta „Svi smo mi sada povezani internetom poput neurona u divovskom mozgu“,
objavljenog u istoimenom zborniku naveo sam aktivnosti za koje sam sma- rekao je jednom prilikom genijalni Stephen Hawking. Uistinu, zahvaljujući
trao da ih treba poduzeti kako bi se podigla razina znanstvene pismenosti internetu, svi smo u prilici brzo širiti i razmjenjivati informacije, podjednako
u javnosti (što bi u konačnici pomoglo prepoznavanju pseudoznanosti): kao i dezinformacije te fake news, odnosno lažne vijesti, koje često zama-
„angažirati se u znanstvenom obrazovanju od nastavnih planova, škol- gljuju pa čak i „ubijaju“ činjenice. Kako bi nam olakšao snalaženje u online
skih udžbenika, popularnih članaka, knjiga i predavanja do znanstvenog svijetu, svojevrsnom „informacijskom divljem zapadu“, znanstveni novinar i
programa javne televizije“. Danas, deset godina kasnije, mogu reći da sam IT stručnjak Radoslav Dejanović napisao je prvi priručnik na hrvatskom jeziku
osobno bio uključen u svaku od navedenih aktivnosti. Neki od kolega znan- s nizom praktičnih savjeta za korištenje besplatnih i javno dostupnih alata
stvenika bili su daleko angažiraniji, što je, sve u svemu, dovelo do malih ali za provjeru informacija. Ovaj jednostavan, informativan i zanimljiv priručnik
vidljivih pomaka. Da bi pomaci (u prepoznavanju pseudoznanosti ili, opće- olakšat će posao svim hrvatskim novinarima te pomoći općoj populaciji da
nitije, lažnih tvrdnji) bili veći i brži, moglo se poduzeti još nešto vrlo kon- ne nasjeda na lažne vijesti.
kretno ‒ napisati priručnik s jasnim i konkretnim savjetima kako prepoznati
Tanja Rudež, novinarka „Jutarnjeg Lista”
O autoru
Radoslav Dejanović rođen je 1972. godine

u Zagrebu. Vrlo rano zainteresirao se za
računalnu tehnologiju, što je vremenom
prešlo u profesionalni poziv.
Novinarstvom se bavi od 1992. godine,
pišući u poznatim hrvatskim informatičkim
časopisima i portalima.
Povremeno da izjavu za javni medij, nakon
čega ga dugo vremena više ne zovu.
Autor je znanstvenofantastične priče
„Umišljena inteligencija”.
Hrvat je i katolik, iako se mnogima ne čini
tako - dapače, upravo suprotno.
Autorov blog
https://radoslav.org/
Kontakt e-mail
radoslav.dejanovic@gmail.com
100
ISBN 978-953-48943-0-9
9 789534 894309

Priručnik Za Provjeru Informacija Iz Medija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priručnik Za Provjeru Informacija Iz Medija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

RADOSLAV

Zagreb, ožujak 2020. godine

Autor: Radoslav Dejanović

Lektorica: Ana Đorđević

Urednik: Zvonko Pavić

Oblikovanje naslovnice: Igor Vranješ

Grafička priprema: Igor Vranješ

Tisak: Elektroničko izdanje

Nakladnik: Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava

Za nakladnika: Valentina Wiesner

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice

Fake news kao društveni problem

Ovaj priručnik nije instant-rješenje, on nije čaroban tekst koji će novina-

Kako? Etika izrade vijesti

Oblici lažnih vijesti

Što je laž, a što istina?

je svojim podanicima, ali i strancima, objavljivao što je sve prekrasno i na

Hijerarhijski postupak utvrđivanja autentičnosti vijesti

Što je autorova motivacija?

U ovom slučaju kao relevantne uzet ćemo podatke s pretraživača Google

Pomaknut ćemo klizač samo za jednu godinu, na 2018. ‒ ako je riječ o

Provjera izvora informacija

U našem slučaju susrećemo par problema: autorica je predstavljena

User – ovdje možete izabrati korisnika čije tweetove ćete pratiti

RevEye Reverse Image Search

Povećalo je koristan alat za brzo pregledavanje slike radi uočavanja sitnijih

U korištenju ovih alata valja biti oprezan jer

U ovom slučaju imamo i točnu poziciju fotografa u vrijeme fotografiranja.

U ovom slučaju analiza isječka videa u alatima WAVELET i CAGI-Inversed

Isplati se uložiti malo truda u savladavanje64 ovog pretraživača jer može

Na stranici osamdeset sedam spominje se YouTubeov napredni algoritam

Saša Ceci, fizičar

Radoslav Dejanović rođen je 1972. godine

You might also like