Skripta za drugi kolokvij

Ramona Salha

Upute iz prvog kolokvija:

Odaberite dva od ponuđenih pitanja i odgovorite u obliku kratkih eseja. Vaš

odgovor bi trebao imati tri elementa:

a. rekonstrukcija Walzerove argumentacije (to uključuje Walzerovu poziciju,

argumente koje je ponudio za svoju poziciju, kao i poziciju protiv koje Walzer
argumentira i argumente kojima on odbacuje „suprotnu“ stranu);

b. Vaš stav o Walzerovoj argumentaciji koji je potkrepljen vašim argumentima bilo

da ste suglasni ili ne.

c. Primjer iz knjige, ili neki vaš primjer kojim ćete ilustrirati Walzerov, odnosno vaš
stav.

Za svaki element odgovora se može dobiti najviše jedan bod, ukupno 3 na svakom
pitanju.

Pitanja sa merlina:

1. Zašto rat?

Azar Gat navodi dva kontrastna pogleda na rat. Rat, utilitaristički shvaćen, je racionalno sredstvo za
postizanje željenog ishoda, ili kako ga je teoretičar rata Carl von Clausewitz opisao, nastavak državne
politike drugim sredstvima. No, koliko god su rat i njegovi heroji bili uzdizani kroz povijest, ljudi su ipak
jednakim intenzitetom oplakivali rat koji se kao „bič spustio s nebesa nad nesretnim čovječanstvom“.
Prema takvom viđenju rata, on se smatra potpuno besmislenom i destruktivnom aktivnošću koja
rezultira smrću i bijedom i tako nadjačava sve potencijalne benefite koje bi rat mogao pružiti. Takvo je
poimanje rata prošireno današnjim modernim svijetom.

Prema Rousseau rat je jedna od bolesti čovječanstva koja je nastala paralelno s razvitkom privatnog
vlasništva prije kojeg se ljudi nisu imali oko čega boriti. No, Hobbes je smatrao da se stanje prije
razvitka država svodilo na borbu svakog čovjeka protiv svakog čovjeka.

Ističe i da je na pitanje „zašto se ljudi bore“ inherentno nemoguće odgovoriti zato što su uzroci rata
previše raznoliki ili vezani uz kontekst ili kulturu. Gat navodi da iako se generalno razumije što
motivira neki kolektiv na rat, formiranje ikakve strože definicije je uzaludno. Za razliku od povjesničara
koji zastupaju ovakvo razmišljanje, studenti međunarodnih odnosa usmjereni su prema općem i bave
se uzrocima rata indirektno ili zastupaju nepotpuna, odnosno nekoherentna objašnjenja za rat.

 Mislim da bi Rousseau i Hobbes trebali bit primjeri, nisam sigurna

2. Što kaže antropologija? Zašto su se ljudi borili?

Antropologija je znanost koja proučava čovjeka kroz vrijeme i prostor. Kao neke od razloga za rat,
antropolozi navode borbu za resurse poput hrane, vode, lovačkih teritorija ili plodnog zemljišta.
Također navode sukob radi iskazivanja moći i prestiža, religiozne sukobe i slično.

Margaret Mead je predložila da je ratovanje, kao smrtonosna grupna borba, kulturna tvorevina koja
izaziva ovisnost te se tako proširila među svjetskim populacijama, dok individualna ubojstva nije
smatrala kulturnom tvorevinom što Gat smatra neobjašnjivim.

Neki su antropolozi uzrokom ratovanja smatrali agresivne osobine koje posjeduju muškarci, manjak
socijalne kontrole te obveznih institucija. Smatrali su kako nasilje koje nastaje u nomadskim
zajednicama često nema nikakve osobite ciljeve osim izražavanja ljutnje. Također uvode motiv osvete
navodeći kako ne mora nužno postojati politički motiv izvan održavanja časti zajednice ili vlastite časti.

Kulturni materijalizam, kojeg uvodi Marvin Harris, proizvodnju postavlja kao vodilju ljudske kulturalne
evolucije. Pored proizvodnje, isticao je reprodukciju i širenje populacije kao balansiranje naspram
ograničenih resursa u određenom okruženju. Harris je tvrdio kako biološka evolucija nije značajna pri
razumijevanju socijalnog ponašanja ljudi. Takvo izostavljanje je kulturalni materijalizam ostavilo u
izostanku dubljeg objašnjenja važnosti proizvodnje i reprodukcije za ljude. Gat ističe kako su mnoge
socijalne pojave, poput incesta i poligamije, djelomično objašnjene, dok za argumente koje smatra
validnima govori da reflektiraju one iz evolucijske teorije.

Autor predstavlja debatu oko ratovanja plemena Yanomamo sa Nove Gvineje. Naime, Gat navodi kako
su uzroci rata nejasni zbog nepostojanja znakova da su doživjeli agrikulturnu nestašicu. Zagovornici
materijalizma predlagali su da se ratovanje odvijalo zbog životinjskih proteina koje je preuzelo formu
natjecanja oko lovačkih resursa. No, Chagnon je pak smatrao kako je sukob uzrokovan reproduktivnim
prilikama navodeći kako su vođe i veliki ratnici imali mnogo žena i djece. Protivio se ideji da su se
bitke vodile zbog natjecanja oko lovačkih teritorija.

Gat navodi kako su dvije strane debate isprepletene unutar evolucijske teorije koja sadrži i
reproduktivne i tjelesne aspekte ove debate. Gat je zagovarao evolucijsku teoriju koju je smatrao
„suštinskim načelom prirode, a ne umjetnim analitičkim konstruktom“.
 3. Što kažu međunarodni odnosi? Čemu rat?
 Ovo tu je onk predugačko, to je kao sve iz tog poglavlja ali sam skratila što sam više
mogla. Ful iskreno ne mislim da je to sve potrebno i kontam da je važno samo ovo što

sam boldala (uvod i kraj) ali tu je sve pa kao 💅 slay ✨ 💫 💫

Realisti su mišljenja da u „anarhičnoj međunarodnoj areni“, u kojoj države postoje bez nekog višeg
autoriteta, djelovanje svake pojedinačne države određeno je vlastitim interesom brigom za sebe.
Ovakva visoka konkurentnost za moć i sigurnost lako vodi ratu. No, realisti se razilaze po pitanju
zašto države žele moć te se dijele po redukcionističkom i sistematskom pristupu. Redukcionistički
pristup želi objasniti sustav kroz kvalitetu zasebnih jedinica, dok sistematski promatra odnose
između jedinica i njihov utjecaj u sustavu..

Predstavnik redukcionističkog pristupa je Hans Morgenthau koji je smatrao da države teže stjecanju
moći, bilo to čak i silom, zato što je želja za moći i dominacijom u ljudskoj prirodi. Prema Morgenthau,
iza svih se ciljeva krije težnja za moći. No, nije jasan pri objašnjavanju zašto je žudnja za moći i
dominacijom ukorijenjena u ljudskoj prirodi te zašto je njihov značaj toliko velik.

Kenneth Waltz tvrdi kako je određujuća karakteristika međunarodnih odnosa anarhija, odnosno
manjak autoriteta iznad država koji rezultira međusobnom nesigurnošću. U takvom okruženju svaka
država brine za svoj opstanak zbog straha da će ju druge države napasti te stoga smatraju da se mogu
osloniti samo na sebe i provode mjere da se zaštite. Bez obzira na druge ciljeve, države su pod
pritiskom anarhijske prirode međunarodnog sustava da kao primarni cilj postave sigurnost. Gat ovu
teoriju uspoređuje sa sigurnosnom dilemom koja opisuje situaciju u kojoj djelovanje države da poveća
svoju sigurnost uzrokuje nesigurnost u drugim državama čija reakcija tada vodi smanjenju sigurnosti
države. no, Waltzova teorija tvrdi da ne postoji nikakav razlog za rat i ignorira motive vlastitog
interesa u ratu te da su kroz povijest mnoge države agresori profitirali velikim nagradama.

Iz ovih su se kritika uzdigli neoklasični realisti koji tvrde kako države često idu u rat da bi ostvarile
željene vrijednosti i da su motivirane s ciljevima koji su potaknuti pohlepom, božanskim pravom,
osvetom itd. Svi ti motivi su zapravo uzrok nesigurnosti koje sve druge države osjete.

Schweller u svojim ranijim radovima citira Machiavellija te navodi kako je požuda da se nešto
posjeduje sasvim prirodna i normalna. Wolfers je također smatrao kako su državni interesi zapravo
ljudski interesi i nikoji drugi. Mnogi su se realisti složili s ovim mišljenjima govoreći kako je rat samo
produžena ruka politike koja teži postizanju onoga što ljudi žele. Thayer navodi kako do rata ne samo
zbog političkih razloga već i zbog evolucijski ukorijenjene potrage za resursima te razlikuje političke
ciljeve od ljudskih ciljeva pošto se ta potraga za resursima ne tiče politike. Time dolazi do povezivanja
realizma i teorije evolucije. Waltz navodi tri izvorna stupa analize: čovjeka, državu i međunarodni
sustav koji su neodvojivi pro objašnjavanju rata. Niti jedan od tri stupa ne može sam činiti uzrok rata,
već sva tri stupa moraju biti prisutna. Navodi kako je rat moguće objasniti samo trodimenzionalno.

Alexander Wendt kritizira strukturne realiste i navodi kako je anarhija ono što države line od toga. To
objašnjava kroz tri strategije koje ljudi koriste kako bi ostvarili svoje ciljeve: mirna suradnja, nenasilno
natjecanje i nasilni sukob.

Kontruktivizam nalaže kako nisu samo težnja za moći i zaštitom ono što oblikuje političke stavove i
ishode. Liberalizam se fokusira na povijesne promijene, no nemaju nikakvu teoriju o uzroku rata.
Realisti s druge strane smatraju kako u povijesti nije došlo do značajne promjene u svijetu a
pogotovo u međunarodnim odnosima. Liberalističke i konstruktivističke škole ne treba gledat kao
apsolutne suprotnosti realizmu, već kao kombinaciju koja bi stvorila nekakav sveobuhvatniji pogled
u međunarodnim odnosima i međunarodnoj politici.

4. Smanjuje li se ratovanje i zašto?

 Ovo mi se malo nije dalo odgovorit jer je tekst jako dugačak ali kontam da ak se pojavljuju
dva pitanja ne mora bit da će bit ovo, ali ako bude nije tolko bitno jer ionako moramo

odgovorit na sam jedno pitanje 💅