Pismena priprema za multimedijalni čas na temu: ŠUMSKE

ŽIVOTINJE

ŠKOLA: “Hrasno”
RAZRED: drugi
DATUM:
DAN: četvrtak
ČAS: drugi po redu
NASTAVNA OBLAST: Biljke i životinje
NASTAVNA JEDINICA: Šumske životinje
TIP ČASA: obrada
OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupni

METODE RADA: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda rada sa slikom,
metoda rad sa tekstom,

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: računar, projektor, puzle, zadaci na

karticama, tabla, kreda, slika, nastavni listići, kartice
NASTAVNI ZADACI:
a) Odgojni:
Razvijanje pozitivnih crta ličnosti i karaktera kao što je ljubav prema prirodi,očuvanje
životne sredine, svjesnost o povezanosti čovjeka i prirode, razvoj pozitivnih navika,
interesa, upornosti u radu, socijalizacije kroz zajednički rad, pozitivnih takmičarskih
sposobnosti, tačnosti, urednosti i preciznosti, pažnje prema svome zdravlju i
sigurnosti, brižnog odnosa prema svom bližem i širem okruženju
b) Obrazovni:
Usvajanje znanja o izgledu šumskih životinja, vrstama koje se kod nas pojavljuju,
načinu na koji se hrane-mesojedima, biljojedima, svaštojedima, povezivanje ranije
stečenog znanja iz svih oblasti sa datom temom.
c) Funkcionalni:
Razvoj pažnje, sposobnosti logičkog zaključivanja, kritičkog mišljenja, pamćenja, razvoj
koncentracije, razvoj stvaralačkog mišljenja, razvoj kritičkog mišljenja, sposobnosti
odvajanja bitnog od manje bitnog, sposobnosti analize i sinteze, sposobnosti apstraktnog
mišljenja...

ARTIKULACIJA ČASA:
-uvodni dio časa –10 min
-glavni dio časa –25 min
-završni dio časa –10 min
Uvodni dio časa (10’)
Podijeljeni smo u 6 grupa.
Pjevamo pjesmu Rođendan u šumi, za opuštanje.
Sada ćemo pogledati slike: puštam prvi slajd.
Navođena drama:
Jednoga jutra, velika zelena šuma je osvanula pomalo čudna. Dok
su se zrake sunca probijale kroz granje ona je bila jako tiha. O
čemu se radilo, šuma nije imala svoje stanovnike. Nije se čulo
šuškanje lišća, nije se čula pjesma ptica, životinje nisu bile tamo.
Negdje su nestale, šuma je izgledala jako tužno bez svojih
stanovnika. Njeno malo jezero, na kojem su životinje gasile žeđ-
bilo je prazno.
Vi možete pomoći životinjama da se vrate svojoj kući, u šumu,
želite li znati kako ćete to uraditi?
Svaka grupa ima zadatakda prepozna određeni oblik i da odgovori na postavljeno
pitanje.
Na pitanja odgovaraju prva, druga i treća grupa.
Na četvrto pitanje će odgovoriti Eddi, izrecitovati pjesmu Strašan pas, sa Ajlom.
Peto, šesto i sedmo pitanje odgovaraju grupe, a na osmo ko želi u razredu.
Vratili smo životinje u šumu i sigurna sam da je ona sretna kao i ranije.
Ko želi da mi kaže o čemu ćemo mi danas govoriti? (mi ćemo danas govoriti o
šumskim životinjama)

Lijepim naslov: ŠUMSKE ŽIVOTINJE

Glavni dio časa (30’)

Zašto se ove životinje nazivaju šumskim? (zato što žive u šumi).

Šta je šuma za ove životinje? (to je njihovo stanište).
-puštamo slajd iza naslova. (neka nam ovo neko pročita)
Nabroj šumske životinje koje poznaješ? (vuk, lisica, vjeverica, jež, sova,
medvjed, srna, divlja svinja i zec).
Idemo na naredni slajd. neka nam ovo neko pročita).
Vaše grupe će dbiti imena po nekim od šumskim životinjama.
Dođite da vođe grupa preuzmu imena kartica. Stavljaju kartice na stolove.

U zavisnosti od tog šta jedu, kako dijelimo sve životinje pa i šumske? (na biljojede,
mesojede i svaštojede).
- Idemo na naredni slajd. neka nam ovo neko pročita)
(ponovimo: biljojedi su zec, vjeverica i srna, mesojedi su lisica, vuk i sova, a svaštojedi
su medvjed, jež i divlja svinja)
-neke šumske životinje životinje mogu biti opasne za čovjeka ako im se nađe u blizini?
Šta mislite koje su to? (to su vuk, divlja svinja i medvjed).
- Idemo na naredni slajd. neka nam ovo neko pročita)
-koje životinje spavaju zimski san? (zimski san spajaju medvjed i jež). Šta rade medo i
jež prije zima? (jedu da imaju zalihe hrane).
A, šta je sa ostalim životinjama, kako preživljevaju kad snijeg prekrije prirodu?
(vjeverica traži sakrivene plodove, srna zaostalu traži hranu ispod snijega, vukovi love )
Kako čovjek može pomoći nekim životinjama da prezime? (lovci ostavljaju sijeno za
srne, da bi se nahranile)
- Idemo na naredni slajd. neka nam ovo neko pročita)

Mi ćemo sada pogledati neke slike o šumskim životinjama.

Šta se nalazi na prvoj slici? (to je zec). Ko će mi opisati zeca? (ima duge uši, duge zadnje
I kratke pradnje noge, mali repić).
Da li je on biljojed, mesojed ili svaštojed?
Kako se zove ženka od zeca, kako mladunče? (zec, zečica, zeče)
- Idemo na naredni slajd. neka nam ovo neko pročita)
šta vidimo na narednij slici?
Ko će da mi opiše srnu?
Da li je ona biljojed, mesojed ili svaštojed?
Kako se zove mužjak od srne, kako mladunče? (jelen, srna I lane)
- Idemo na naredni slajd. neka nam ovo neko pročita)

šta vidimo na narednoj slici?

Ko će da mi opiše medveda?
Da li je on biljojed, mesojed ili svaštojed?
Kako se zove ženka od medvjeda, kako mladunče? (medvjed, mečka I meče).
Smije li lovci loviti medvjede? (me smiju jer ih ima jako malo, ranije su ih mnogo lovili
radi krzna, oni su pod zaštitom)

Zadnji slajd je jež.

Nakon toga ćemo se malo zabavljati, nakon zabave ćemo se takmičiti po grupama.
Igramo se u parovima, uzmi druga ili drugaricu pored sebe:
Šapice mi zeko daj
Kao brojalicu: Jež, boc, boc, iglicama,...
Racitovanje pjesme Lijin oglas.
Jesmo li se opustili, jesmo li spremni za kviz?
Završni dio (10 min):
Kviz (na projekcionom platnu)

Prva igra je da ne
Na pitanje koje dobijete odgovarate sa da ili ne, čime možete dobiti po jedan bod za svaki
tačan odgovor. Bodove predstavljaju klovnovi koje ćete vi zabosti u ovaj plastelin.
(dijelim i plasteline)
Moram vam napomenuti, ukoliko se ne budete dogovarali igra neće biti dobra, isto tako,
ako budete govorili glasno da svi čuju. Odgovor koji žečite dati reći ćete vođi i on će
dizati odgovarajuću karticu.
Možemo li krenuti.

Objašnjavam i drugu igru:

Izbaci uljeza, biraš broj 1,2 ili 3.
Objašnjavam i treću igru: Dopuni rečenicu, riječ koja nedostaje ćete napisati merkerom
na papir.

Sabiremo bodove, biramo pobjednike, nagrađujemo ih.

Dijelim im zapis sa table i bojanke po grupama. Ako bude vremena radimo ih odmah,
ako ne onda kod kuće. Na svakoj bojanci je data i matematička uputa za bojenje
pojedinih dijelova. A ostalo radite po svojoj volji.

ZAPIS NA TABLI

ŠUMSKE ŽIVOTINJE
Životinje čije je stanište šuma nazivamo šumskim ili divljim životinjama.
U šumske životinje spadaju:
Lisica, medvjed, srna, divlja svinja, vuk, vjeverica, jež, zec, sova i druge.

Šumske životinje mogu biti mesojedi (ako jedu meso), biljojedi (ako jedu biljke) i
svaštojedi (ako jedu i meso i biljke).

Mesojedi su: lisica, vuk, sova

Biljojedi su: srna, zec i vjeverica
Svaštojedi (svejedi) su: jež, divlja svinja i medvjed
50-zelena 20+30
60-tamno smeđa
80-svijetlo smeđa

30+30

40+40

ŠUMSKE ŽIVOTINJE

Životinje čije je stanište šuma nazivamo šumskim ili divljim

životinjama.
U šumske životinje spadaju:
Vjeverica, srna, zec,sova, vuk, lisica, medvjed, divlja svinja i jež
Šumske životinje mogu biti mesojedi (ako jedu meso), biljojedi (ako jedu
biljke) i svaštojedi (ako jedu i meso i biljke).

Mesojedi su: lisica, vuk, sova

Biljojedi su: srna, zec i vjeverica
Svaštojedi (svejedi) su: jež, divlja svinja i medvjed .
50-zelena
60-tamno smeđa
80-svijetlo smeđa

60-10 20+30

100-20

90-30

ŠUMSKE ŽIVOTINJE

Životinje čije je stanište šuma nazivamo šumskim ili divljim

životinjama.
U šumske životinje spadaju:
Vjeverica, srna, zec,sova, vuk, lisica, medvjed, divlja svinja i jež

Šumske životinje mogu biti mesojedi (ako jedu meso), biljojedi (ako jedu
biljke) i svaštojedi (ako jedu i meso i biljke).

Mesojedi su: lisica, vuk, sova

Biljojedi su: srna, zec i vjeverica
Svaštojedi (svejedi) su: jež, divlja svinja i medvjed.
50-zelena
60-tamno smeđa
80-svijetlo smeđa

90-10

10+50

90-40

ŠUMSKE ŽIVOTINJE
Životinje čije je stanište šuma nazivamo šumskim ili divljim
životinjama.
U šumske životinje spadaju:
Vjeverica, srna, zec,sova, vuk, lisica, medvjed, divlja svinja i jež
Šumske životinje mogu biti mesojedi (ako jedu meso), biljojedi (ako jedu
biljke) i svaštojedi (ako jedu i meso i biljke).

Mesojedi su: lisica, vuk, sova

Biljojedi su: srna, zec i vjeverica
Svaštojedi (svejedi) su: jež, divlja svinja i medvjed.
50-žuta
60-siva
80-sivo-bijela

20+30 80-30

90-10

ŠUMSKE ŽIVOTINJE
Životinje čije je stanište šuma nazivamo šumskim ili divljim
životinjama.
U šumske životinje spadaju:
Vjeverica, srna, zec,sova, vuk, lisica, medvjed, divlja svinja i jež
Šumske životinje mogu biti mesojedi (ako jedu meso), biljojedi (ako jedu
biljke) i svaštojedi (ako jedu i meso i biljke).

Mesojedi su: lisica, vuk, sova

Biljojedi su: srna, zec i vjeverica
Svaštojedi (svejedi) su: jež, divlja svinja i medvjed.
50-zelena
60-siva
80-smeđe-bijela

50+0

20+40

100-10

ŠUMSKE ŽIVOTINJE

ŠUMSKE ŽIVOTINJE
Životinje čije je stanište šuma nazivamo šumskim ili divljim
životinjama.
U šumske životinje spadaju: Vjeverica, srna, zec,sova, vuk, lisica,
medvjed, divlja svinja i jež
Šumske životinje mogu biti mesojedi (ako jedu meso), biljojedi (ako jedu
biljke) i svaštojedi (ako jedu i meso i biljke).
Mesojedi su: lisica, vuk, sova
Biljojedi su: srna, zec i vjeverica
Svaštojedi (svejedi) su: jež, divlja svinja i medvjed.
50-zelena
60-tamno smeđa
80-svijetlo smeđa

10+40 70-10

20+60

ŠUMSKE ŽIVOTINJE
Životinje čije je stanište šuma nazivamo šumskim ili divljim
životinjama.
U šumske životinje spadaju:
Vjeverica, srna, zec,sova, vuk, lisica, medvjed, divlja svinja i jež
Šumske životinje mogu biti mesojedi (ako jedu meso), biljojedi (ako jedu
biljke) i svaštojedi (ako jedu i meso i biljke).
Mesojedi su: lisica, vuk, sova
Biljojedi su: srna, zec i vjeverica
Svaštojedi (svejedi) su: jež, divlja svinja i medvjed.
 PISMENA PRIPREMA ZA ČAS
Ab
c
Datum: 19.02.2010. god. Predmet: Bosanski Hrvatski Srpski jezik i književnost
Razred: prvi A
Nastavna jedinica: Usvajanje štampanih slova: Šš
Tip časa: obrada B
Obrazovni zadaci: naučiti pravilnu artikulaciju glasova i strukturu pisanja slova, vježba
ščitavanja, čitanja C
Odgojni zadaci:razvoj voljnih navika, interesa, upornosti u radu, socijalizacije kroz
zajednički rad, takmičarskih sposobnosti, tačnosti u govoru, kulture govora, ljubavi
prema književnom jeziku, razvoj pismenosti
D
Funkcionalni zadaci:koncentracija, pažnja, razvoj stvaralačkog mišljenja, razvoj
artikulacionih sposobnosti, kritičkog mišljenja, pamćenja, uočavanja bitnog, klasifikacije
Nastavne metode: usmenog izlaganja, demonstracije, razgovora
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavna sredstva: udžbenik, aplikacije

ARTIKULACIJA ČASA:

UVODNI DIO (5 min):

Šta ja radim? (šuškam kesom). Šta još šuška? (lišće, papir...)
Kako zvuči šuškanje, hajdemo svi zajedno:šššššššš
GLAVNI DIO (35 min):
Mi ćemo danas da naučimo pisati slovo Šš, veliko i malo.Pokazujem im aplikaciju: Šta

se nalazi na njoj?

Šš
Šta se nalazi na slici, koji glas čujemo na početku riječi? Koje vi riječi znate da imaju
glas Š na početku, u sredini, na kraju.
Objašnjavam im strukturu pisanja slova. Slovo Š je staza, ko želi da vozi automobil po
njoj. Izlazi dijete i po slovu vozi ispravno. Da bi vozili kako treba moramo se tačno
kratati stazom. Hajdemo sada svi zajedno, po zraku da vozimo, zatim po stolu i onda
jedno a, veliko i malo slovo u svoje sveske. Pišemo i čitamo riječi koje sadrže u sebi glas
Š.
Čitamo riječi iz udžbenika na dato slovo.

ZAVRŠNI DIO (5 min):

Takmičimo se, ko će da smisli što više riječi i sastavi ih sa karticama od slova
Ponovimo: pokaži mi slovo Š i glas Š.
 PISMENA PRIPREMA ZA ČAS 1+2

Datum: 19.09.2007. god. Predmet: Matematika Razred: četvrti

Nastavna jedinica: Rimski brojevi
Tip časa: obrada
Obrazovni zadaci: ponoviti rimske brojeve od X do XX, naučiti brojeve do M
Odgojni zadaci:razvoj voljnih navika, interesa, upornosti u radu, socijalizacije kroz
zajednički rad, takmičarskih sposobnosti, tačnosti i preciznosti, urednosti
Funkcionalni zadaci:razvoj koncentracije, pažnje, razvoj stvaralačkog mišljenja, razvoj
sposobnosti zaključivanja, apstrahiranja,generelizacije, pamćenja, uočavanja bitnih
karakteristika
Nastavne metode: usmenog izlaganja, demonstracije, razgovora
Oblici rada: frontalni, individualni, u paru
Nastavna sredstva: aplikacije, igra, udžbenik, štapići
ARTIKULACIJA ČASA:
UVODNI DIO (5 min):
Čitamo priču o tome kako su nastali rimski brojevi. Mi brojeve pišem arapskim ciframa,
Rimljeni su imali druge znakove za brojeve. Iako su Rimljeni živjeli prije 2000 godina mi
i danas koristimo njihove cifre. Rimljeni su prvo računali na prste, zato njihove brojeve
možemo predstaviti prstima.
GLAVNI DIO (30 min):
Mi ćemo danas da naučimo oznake brojeva do M, rimskih brojeva ili cifara-
Evo već znamo kako ćemo napisati neke rimske brojeve, koje rimske cifre poznajete.
I-1 V-5 X-10 L-50
C-100 D-500 M-1000
Hajdemo pokušati zaključiti kako ćemo zapisati pravila za rimske brojeve.
Ne mogu stajati tri znaka jedan do drugog, V,L i D se smiju pisati samo jednom.
Ukoliko se broj nalazi sa lijeve strane-oduzimamo ga, ukoliko sa desne-sabiremo ga.
1. Upiši rimske cifre:
131____ 1 15____612____ 188_____ 280_____ 997______ 452_____ 1000_____
2.stavi znak <> ili=
XXII____XIII DXIV___DXV CCXVIII___CCXII
LXV____LXVI CXX___CXIX CC XIX ____CCCXV

ZAVRŠNI DIO (10 min):

Takmičarski zadatak, ko će brže, ko će bolje?
Napiši vrijednosti rimskih brojeva:
I- V- X- L-
C- D- M-
 PISMENA PRIPREMA ZA ČAS

Datum: 07.10.2005. god. Predmet: Bosanski Hrvatski Srpski jezik i književnost (2.raz)
Nastavna jedinica: Rječnik: glas, slovo
Tip časa: vježba
Obrazovni zadaci: vježba razlikovanja glasa i slova
Odgojni zadaci:razvoj voljnih navika, interesa, upornosti u radu, urednosti i preciznosti,
socijalizacije kroz zajednički rad, takmičarskih sposobnosti, tačnosti u govoru, kulture
govora, ljubavi prema književnom jeziku
Funkcionalni zadaci:koncentracija, pažnja, razvoj stvaralačkog mišljenja, razvoj
artikulacionih sposobnosti, kritičkog mišljenja, pamćenja, uočavanja bitnog
Nastavne metode: usmenog izlaganja, demonstracije, razgovora
Oblici rada: frontalni, individualni, grupni
Nastavna sredstva: aplikacije

ARTIKULACIJA ČASA:

UVODNI DIO (5 min):

Izbaci uljeza: zec, konj, tabla, pas (uljez je tabla, sve ostalo su životinje a to je predmet)
Semafor, zebra, trotoar, žirafa (uljez je žirafa, ostalo su dijelovi saobraćaja)
Žuta, plava, oblak, zelena (oblak, ostalo su boje)
Od datih slova sastavi riječi:

O A
O s I
O E
GLAVNI DIO (35 min):
Ja ću reći neki glas,a vi ćete mi pokazati koji je znak za taj glas? (r-izgovaram, djeca
prstićem pišu po stolu, k,p,t,...)
U čemu je razlika između slova i glasa?
Zažmirite, ako ja kažem glas A, da li ga vi čujete,a da li ga vidite?
Ako napišem slovo A, da li ga čujemo ili ga vidimo? (vidimo ga)
Znači glas čujemo, a slovo vidimo i to je osnovna razlika.
Pronađi riječi među slovima:
(ŽABA, JEDEM, PTICA, MEDO)
REZŽABAMIJEDEM
NEMEDOPTICARI
SKLOPI JOŠ NEKE RIJEČI OD DATIH SLOVA!

ZAVRŠNI DIO (5 min):

U završnom dijelu ćemo se igrati, ja ću im nuditi glasove ili slova a oni će sastavljati što
više riječi. Nagrađujemo najbolje.

PREDMET: Bosanski jezik

RAZRED: prvi I
NASTAVNA OBLAST: književnost za djecu

NASTAVNA JEDINICA: Bajka “Pepeljuga” (Braća Grim)

TIP ČASA: obrada novog nastavnog sadržaja

CILJ ČASA: Pomoći djeci da razumiju osnovni smisao bajke, da shvate njenu pouku
kroz polarizaciju dobra i zla.
ODGOJNI ZADACI:Njegovanje lijepog i korektnog ponašanja kod djece, osuđivanje
zlih postupaka, a odobravanje dobrih i plemenitih, postavljanje etičkih normi, razvoj
osjećaja za kolektivni rad, odbranu ličnog stava, razvoj ljubavi prema književnosti kao
pisanoj umjetnosti, razvoj osjećaja za lijepo u kjiževnom djelu, razvoj urednosti i
pismenosti, kulture izražavanja, razvoj poztivnih crta ličnosti, drugarstva, iskrenosti,
skromnosti, poštenja, razvoj takmičarskog duha i radnih navika…
OBRAZOVNI ZADACI: Uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina,
određivanje toka događaja, razumijevanje poruke koju nam daje bajka, razvoj rječnika,
proširivanje znanja o bajci uopće, šta znači riječ čarobno i šta je čarobno u bajci,...
FUNKCIONALNI ZADACI: razvoj kreativnog i stvaralačkog mišljenja, razvoj mašte,
razvoj kritičkog mišljenja, razvoj sposobnosti zaključivanja, sposobnosti apstrahiranja i
generalizacije sadržaja, sposobnosti odvajanja bitnog od nebitnog, razvoj sitne motorike,
…
KORELACIJA PREDMETA: likovni odgoj
NASTAVNE METODE: usmenog izlaganja, razgovora, vođena drama, ilustracije,…
NASTAVNA SREDSTVA: plakati, cvijeće, ukrasi, crtež, tabla, kreda

OBLIK RADA: frontalni, individualni, grupni i rad u parovima

Uvodni dio časa (5 min):

Razgovor sa djecom:
Mi ćemo sada malo da putujemo. Sigurno se sada pitate -kako!? Pa, evo kako, samo
zažmirite i slijedite upute koje vam dajem. Nemojte otvarati oči jer ćete time
pokvariti putovanje, udobno se smjestite i idemo…

 Vođena drama:

“Put u Zemlju mašte”

 - Zamislite kako hodate dugim putem, taj put vas vodi do šume. Šuma ima svoju
lijepu zelenu boju, a kad uđete u nju- iznenađenje! Pa to si ti u Zemlji mašte. U
njoj se nalazi sve ono o čemu si oduvjek maštao da vidiš, čuješ ili osjetiš, a čega
nema u našem stvarnom životu. Nešto čarobno i čudnovato. Dobro razgledaj šta
se sve tu nalazi, da možeš poslije da nam ispričaš šta si vidio? (Dajem im malo
vremena za maštanje.)
Sada se vrati u našu učionicu i otvori oči.

- Djeca će govoriti, opisivati stvari koje su vidjeli u Zemlji mašte (igračke,

predmete, osobe, likove iz crtanog filma,..).
Ja ću im pomoći da opišu svoje pojave iz mašte nizom pitanja:
Koliki je predmet bio?
Kakvu je boju imao?
Po čemu je on čaroban, ne možemo ga vidjeti u stvarnom životu?…

Postoje priče koje nas čarolijama vode kroz maštu, kako se zovu te priče, zna li
neko od vas? (Takve priče nazivamo bajkama.)

Ističem na tabli plakat koji će ujedno najaviti glavni dio časa:

Glavni dio časa (35 min):

Kako nam i plakat poručuje mi ćemo danas govoriti o bajci koja nosi naziv Pepeljuga,
napisala su je Braća Grim.
Kao i svaka druga bajka i ova je puna mašte, a govori o djevojci koja se zove
Pepeljuga. Sada pažljivo slušajte moje čitanje bajke i pokušajte da zamislite svaki
događaj o kojem vam budem čitala.

Slijedi izražajno čitanje bajke:

“PEPELJUGA”

Nekada davno, živjela je, lijepa i vrijedna djevojka, u velikom dvorcu sa svojim ocem
i zlom maćehom. Kako je spavala kraj ognjišta, u pepelu, nazvali su je Pepeljuga.
Maćeha je imala dvije kćeri koje nisu bile lijepe kao Pepeljuga, zbog čega su je one
mnogo mrzile. Pepeljuga je morala da pere i kuha za sve njih.
Jednoga dana, dok je Pepeljuga radila teške poslove u kući, a maćeha i njene kćeri
uživale i izleževale se-stiže poziv za veliki bal. Na tom balu lijepi princ je trebao da
odabere svoju ženu. Kćeri počeše da se sređuju, brže-bolje, a Pepeljugi prosuše punu
sobu žita da ga kupi.
“Kad pokupiš to žito, onda ćeš s nama na bal, ha ha ha”. Zlobno su se smijale
maćeha i njene kćeri, jer su znale da ga neće stići sakupiti.
Pepeljuga, tužna što nemože na bal, poče da plače i sakuplja rasuto žito. Odjednom!
Na prozoru se pojaviše ptičice, koje su mnogo voljele djevojku.
 “Mi ćemo ti pomoći”, i brzo sakupiše svo žito. “Spremaj se za bal”, rekoše joj, svi su
već odavno tamo.
“Ali, ja nemam haljinu, ne mogu ići u ovoj, koja je poderana i sva od pepela”. Kada
je to rekla, nešto zasja, a u sobi se pojavi dobra vila, njena kuma.
Vila mahmu čarobnim štapićem preko Pepeljuge, a njena poderana haljina se pretvori
u najljepšu balsku haljinu.Od bundeve napravi prelijepu kočiju, od miševa konje, a od
goštera lakeje koji će da vozi Pepeljuginu kočiju.
“Idi na bal, ali se vrati prije ponoći, jer tada čarolija prestaje”. Reče joj vila i nestade
isto kako se i pojavila..
Pepeljuga sjede u kočije i ode u prinčev dvorac.
Kada se pojavila na balu, princ je ugledao i odmah se zaljubio u nju. Njih dvoje su
plesali, cijelu noć,sve dok nije otkucala ponoć. Tada djevojka pobježe, jer se bojala da će
čarolija prestati, a kako je žurila, izgubila je cipelicu.
Princ je potrčao za njom ali je našao samo staklenu cipelicu, koja joj je ispala.
“Pretražit ću cijelu zemlju, da nađem djevojku kojoj pripada ova cipelica”, reče princ.
Odmah poče da je traži. On i njegove sluge su obišli sve djevojke u kraljevstvu, ali bez
uspjeha, djevojke nigdje nije bilo.
Taman, kada je krenuo kući, misleći da nikada neće naći malu ljepoticu, on ugleda
Pepeljugu u poderanoj haljinici i zamoli je da proba cipelicu, misleći da ni njoj neće
odgovarati. Ali, gle čuda! Djevojka obuče cipelicu koja joj je stajala kao salivena.
Princ,presretan uzviknu: “Ovo će biti moja nevjesta!” Povede je odmah u svoj dvorac,
gdje su imali nezapamćeno vjenčanje na koje su bile pozvane i mećeha i njene kćeri.
Princ i Pepeljuga su dugo živjeli u velikoj ljubavi i sreći, a zla maćeha i njene kćeri
su se pokajale za sve što su radile dobroj Pepeljugi.

Nakon čitanja slijedi psihološka pauza za sređivanje utisaka, a nakon toga djeci
postavljam pitanje: Da li je Pepeljuga, bez obzira na neke ružne događaje, sretna
djevojka?
(Djeca će odgovarati na moje pitanje, iznositi svoje mišljenje. Ukoliko ne dođu do
zaključka da je ona na kraju ipak bila sretna, ja ih navodim na to.)

Slijedi provjera razumijevanja sadržaja bajke kroz niz pitanja:

 Gdje je živjela Pepeljuga?

 Sa kim je živjela?
 Kako su se prema njoj ponašale maćeha i njene kćeri?
 Šta važno je trebalo da se desi u kraljevstvu?
 Da li je Pepeljuga imala priliku da ide na bal? Pod kojim uslovom?
 Ko je njoj pomogao da ode na bal?
 Šta se desilo na balu?
 Na koji način je princ pronašao Pepeljugu?
 Šta se desilo na kraju?

(Nakon kratkog prisjećanja na događaje iz bajke prelazimo na analizu bajke.)

 Koji lik iz bajke ti se najviše dopao? Zašto? (Djeca govore koji je to lik i razloge
zašto su baš njega odabrali. Djeca mogu postavljati pitanja drugoj djeci ukoliko žele
saznati nešto više o njihovom stavu.)
 Koji lik ti se nije dopao? Zašto? (Navest će osobine tog lika koje im se nisu svidjele.)
 Od likova koje smo spomenuli iz bajke, koji je glavni lik? (Glavni lik je Pepeljuga.)
 Koji su likovi koji se pojavljuju pored glavnih likova?
(Ostali likovi su: princ, otac, maćeha i njene kćeri, vila, ptičice, lakej)

 Da li neko može da kaže još neku Pepeljuginu osobinu. (Ukoliko djeca uoče još
neke od njenih osobina govore ih.)
 Koje od navedenih osobina bi mogli pripisati maćehi? (ohola, nezahvalna, zla,
zavidna)
 Ima li neko da doda neku njenu osobinu koja se ovdje ne spominje? (Djeca
govore još neke njene osobine.)
 Nabrojali smo sve likove iz bajke, hajdemo sada dobre likove označiti žutom
bojom a loše likove smeđom bojom.

Maćeha vila lakej maćehine kćeri

Pepeljuga princ ptičice otac

(Djeca izlaze pred tablu i označavaju pozitivne i negativne likove, a za ono što urade
daju i obrazloženje: zašto je taj lik dobar ili loš.)

 Dobro, sada ću vas pitati šta znači riječ ČAROBNO? (Djeca objašnjavaju.)
 Postoji li čarobno u stvarnom životu? Gdje postoji čarobno? (U bajkama.)
 Šta se čarobno pojavljuje u našoj bajci? (Čarobni štapić, vila, čarobna bundeva,
čarobni gušter, čarobni miš…). Šta bi od čarobnih stvari volio da imaš? Šta bi
radio sa njima?

 Svaka bajka nas ponešto nauči. Šta nas je naučila ova bajka otkrit ćemo zajedno
kroz rad u parovima. Zadatak svakog para jeste da napiše na papir pouku bajke,
ono što vi mislite da nas je bajka naučila. Oblikujte pouku u lijepu rečenicu ili je
napišite kao poslovicu. (Djeca samostalno rade, a kad završe papiriće predaju
meni.)
 Pročitat ćemo sve napisane pouke a zajedno ćemo odabrati najljepšu i zapisati je
na tabli. ( Dobro se dobrim, a zlo zlim vraća, Dobro uvijek pobjeđuje, Ko drugom
jamu kopa sam u nju upada,…)
(Nakon zapisivanja pouke, ukoliko bude vremena uradit ćemo i dio o toku događaja)
 U bajci ima mnogo događaja, neki su lijepi a neki nisu, baš kao i u našem svakodnevnom životu.
 Koji događaj iz bajke ti se najviše svidio?
 A, koji ti se nije svidio, rado bi ga izbacio iz bajke? (Djeca govore koji su to
događaji.)
 Mi ćemo sada zajedno da se prisjetimo kako su tekli događaji u bajci. Kako bismo
nazvali prvi dio bajke u kojem se govori o životu Pepeljuge? (Djeca govore svoje
mišljenje, a ja ističem dio po dio toka događaja ispisan na papirima.)

Završni dio časa (5 min):

 Rad u grupama:

 Pravimo buket cvijeća za Pepeljugu. Od cvijeća i ukrasa pravimo buket koji će Pepeljuga nositi na
svom vjenčanju sa princom. Na kraju časa biramo najljepši buket, nagrađujemo pobjednike a
preostalim cvijećem ukrašavamo učionicu.
(na kraju djeca prepisuju zapis sa table)