Osnovni pojmovi u

istraživanju
Početak svakog istraživanja
• Dolazak do ideje za istraživanje
• Pretvaranje ideje u zanimljivo empirijsko (istraživačko) pitanje
• Pretraživanje postojeće literature

• Prvo mali rječnik…

Osnovni pojmovi
• Varijable
• Varijabla je neka količina ili kvaliteta koja varira između ljudi ili
situacija
• Npr. visina ili omiljeni predmet na studiju
• Kvantitativna varijabla je količina koja se mjeri tako da svakom
pojedincu dodijelimo neki broj
• Npr. visina, broj braće i sestara, razgovorljivost, sramežljivost…
• Kategorijalna varijabla je kvaliteta koja se mjeri tako da svakom
pojedincu dodijelimo kategorijalnu oznaku
• Npr. najdraži predmet, zanimanje, boja kose, grad u kojem su rođeni
• Dvije ili više kategorija – predstavljaju razine te varijable
Osnovni pojmovi
• Populacija je velika skupina ljudi o kojoj želimo nešto zaključiti (ovisi o
cilju istraživanja)
• Npr. djeca s autizmom, studenti psihologije, studenti Filozofskog fakulteta u
Zagrebu, profesionalni sportaši ili ljudi općenito)
• Uzorak je dio populacije koji sudjeluje u istraživanju
• Cilj je da se donesemo zaključke koji se odnose na cijelu populaciju
• Zato je važno da je uzorak reprezentativan za cijelu populaciju – sličan
populaciji u svim važnim aspektima
Osnovni pojmovi
• Uzorak može biti slučajan – onaj koji je nastao slučajnim odabirom
sudionika iz populacije i to na način da je svaki pojedinac imao
jednaku šansu postati dio uzorka
• Npr. telefonska anketa prije izbora
• U psihologiji su slučajni uzorci teško ostvarivi
• Prigodni uzorak – sastoji se od sudionika koji su bili dostupni i voljni
sudjelovati
• Takvi uzorci mogu biti nereprezentativni za populaciju
Osnovni pojmovi
• Operacionalizacija varijabli – precizno definiranje varijabli u terminima
mjerenja
• Mnoge varijable mogu se operacionalizirati na više različitih načina
• Npr. fobija (samoprocjena, opaženo izbjegavanje, fiziološki indikatori), bol,
perfekcionizam, depresivnost
• Izmjerena varijabla predstavlja individualni rezultat, a skup rezultata
predstavlja podatke
Odnosi među varijablama
• Na neka pitanja odgovaramo mjereći jednu varijablu
• Npr?
• Za kvantitativnu varijablu (nakon operacionalizacije, mjerenja na uzroku i
analize) odgovor je M i SD
• Za kategorijalnu – postotak rezultata za svaku razinu varijable, kategoriju
• Češće nas zanima statistički odnos između više varijabli
• Varijable su u nekom odnosu onda kada se prosječan rezultat u jednoj
varijabli razlikuje sustavno kroz razine druge varijable
• Važno jer ne govori o pojavi u izolaciji nego ju stavlja u odnos s
potencijalnim uzrocima, posljedicama, razvoju i sl.
Odnosi među varijablama
• Dvije vrste odnosa među varijablama:
• Razlike između grupa
• Povezanost između kvantitativnih varijabli
Odnosi među varijablama
• Razlike između grupa
• Razlike u M-ovima na nekoj varijabli između dvije skupine sudionika (ili više
skupina ili istih sudionika u različitim situacijama)
• Npr.
• Razlikuju li se ljudi u broju depresivnih
simptoma ovisno o tome jesu li uključeni
u terapiju A ili terapiju B?
• Je li broj grešaka u vožnji različit kada
istovremeno telefoniramo i kada ne
telefoniramo?
Odnosi među varijablama
• Povezanost između kvantitativnih varijabli
• Prikazuje se dijagramom raspršenja

• Je li sreća povezana s razgovorljivosti?

• Jesu li ljudi koji puno slikaju sami sebe
viši na narcizmu?
Odnosi među varijablama
• Povezanost između kvantitativnih varijabli
• Povezanost može biti pozitivna – ona kod koje porast vrijednosti u jednoj
varijabli prati porast vrijednosti u drugoj
• Ili negativna – ona kod koje porast u jednoj varijabli prati pad u drugoj
• Snaga povezanosti izražava se koeficijentom korelacije
Odnosi među varijablama
• Povezanost između kvantitativnih varijabli
• Nisu svi odnosi linearni, neki su zakrivljeni
Odnosi među varijablama
• Neke povezanosti odražavaju uzročno-posljedične odnose. Tada onu
varijablu za koju pretpostavljamo da je uzrok nazivamo nezavisna
varijabla, a onu za koju pretpostavljamo da je posljedica nazivamo
zavisna varijabla
• Mnoge povezanosti ne odražavaju kauzalni odnos!
Dobro istraživačko pitanje
• Tri izvora inspiracije:
• Svakodnevno opažanje (sebe ili drugih, knjige, novine, blogovi…)
• Praktični problem
• Prethodna istraživanja
Dobro istraživačko pitanje
• Pitanja koje su izražena u terminima varijabli ili njihovog odnosa
• Pričaju li više ljudi koji dolaze iz većih obitelji?
• Pričaju li više ljudi kada se nalaze u društvu osoba svog spola?
• Za već istraživane koncepte ili pitanja…
• Mogu li se oni operacionalizirati na još neki način?
• Ima li nekih skupina sudionika kod kojih je veza slabija ili jača?
• Postoje li neke situacije u kojima je veza jača/slabija?
• Je li efekt jednak u različitim kulturama?
• Je li efekt jednak kod različitih dobnih skupina?
Dobro istraživačko pitanje
• Evaluacija istraživačkog pitanja podrazumijeva odgovor na dva pitanja:
• Je li zanimljivo?
• Je li izvedivo?
• Zanimljivost procjenjujemo na temelju tri karakteristike:
• Sigurnost u odgovor koji sada imamo
• Postoji li „rupa” u literaturi
• Postoje li praktične implikacije
• Izvedivost istraživanja
• Vrijeme, novac, oprema, tehnička znanja, dostupnost sudionika
• Longitudinalna istraživanja, snimanje mozga, …
• Istraživanje ne mora biti komplicirano da bi bilo važno
Pregled literature
• Pomaže ideju pretvoriti u istraživačko pitanje
• Daje informaciju postoji li odgovor na to pitanje
• Pomaže evaluaciji pitanja
• Pomaže osmišljavanju istraživanja
• Pomaže uklopiti ideju u postojeću literaturu
Pregled literature
• Relevantna istraživačka literatura su svi znanstveni radovi objavljeni u
časopisima i knjige
• To nisu knjige samopomoći, knjige popularne psihologije, rječnici,
web stranice. Wikipedija?
Znanstveni časopisi
• Izlaze mjesečno ili nekoliko puta godišnje
• Online ili tiskani ili u kombinaciji
• Radovi u njima mogu biti:
• Originalni istraživački
• Pregledni
• Postupak objavljivanja podrazumijeva
• Odluku urednika
• Dvostruko slijepe recenzije (autori ne znaju tko je recenzent, a recenzent ne
zna tko su autori)
• Reviziju rada
Znanstvene knjige
• Monografije (jedan ili nekoliko autora)
• Uredničke knjige (urednik(ci) i niz autora)
Pretraživanje literature
• Bibliografske baze podataka. Baze s cjelovitim tekstovima.
• Scopus, WoS

• Kako koristiti Google Scholar?

• https://www.youtube.com/watch?v=t1ZwgDeX2eQ&feature=youtu.b
e
• Kako pretraživati PsychINFO?
• https://www.youtube.com/watch?v=fhhctbaVXvk&feature=youtu.be
Pretraživanje literature
• Za početak treba tražiti novije radove i pregledne članke

• Kako čitati znanstvene radove?

• https://www.youtube.com/watch?v=SKxm2HF_-k0&feature=youtu.be
Znanost u socijalnom i kulturalnom kontekstu
• Socijalni i kulturalni kontekst utječu na izbor tema istraživanja,
osiguravanje sredstava koja su potrebna i prihvaćanje nalaza
istraživanja

• Analiza istraživanja u psihologiji je pokazala da su autori koji

objavljuju, uzorci na kojima su provedena istraživanja i urednici šest
najboljih časopisa koje objavljuje APA u velikoj većini Amerikanci
• S druge strane Amerikanci čine tek 5% svjetske populacije
• Što to govori?
Znanost u socijalnom i kulturalnom kontekstu
• Potencijalni problem koji se javlja kad pokušavamo razumjeti
ponašanje ljudi u drugim kulturama koristeći okvire i perspektive
vlastite kulture – etnocentrizam

• Kohlbergova teorija o moralnom razvoju djece. Zadnji stupanj moralnog razvoja

podrazumijeva prepoznavanje individualnih ljudskih prava