Varijable

Varijable su promjenjive veliine o

kojima u hipotezama neto tvrdimo,
pa da bismo provjerili istinitost
onoga to tvrdimo u istraivanju
emo ih opisivati ili mjeriti.
Npr. problem istraivanja je: postoji li
razlika u ukljuenosti u politiki ivot
izmeu mukaraca ili ena?

Varijable

Varijable bi bile:
Ukljuenost u politiki ivot
Spol
Varijable su promjenjiva obiljeja
pojava ili procesa koji se
kvantitativno ili kvalitativno mijenjaju.

Varijable

Ukljuenost u politiki ivot je

kvantitativna varijabla koja moe varirati
od nikakve ukljuenosti do maksimalne.
Spol je kvalitativna varijabla s dvije
mogunosti u variranju: muko-ensko.
Varijable su obiljeja pojava, a ne
pojave.

Zavisne i nezavisne
varijable

One koje su u sreditu naeg zanimanja

zovemo zavisne varijable. Zavisne
varijable su obiljeja pojava koje nas
najvie zanimaju u istraivanju.

Zavisnu varijablu dovodimo u vezu s

drugim varijablama koje nju opisuju,
klasificiraju ili objanjavaju, te varijable
nazivamo nezavisnim varijablama.

Zavisne i nezavisne
varijable

Zavisna varijabla je uvijek u problemu

istraivanja. Ona je zapravo obiljeje za koje
se pitamo u problemu.
Nezavisne varijable se pojavljuju u ciljevima
istraivanja i u hipotezama. Nezavisna
varijabla se moe pojaviti i u problemu.
Zavisne
varijable ovise o nezavisnim
varijablama, a nezavisne ne ovise o
zavisnima. Zato se tako i zovu.
Pored zavisne i nezavisne varijable imamo jo
i
Eksplanatorne,
intervenirajue
i
specifikatorne varijable

Metrijsko definiranje
varijabli

S obzirom na njene karakteristike varijable

se dijele na kvalitativne i kvantitativne. Da
bismo varijable mogli mjeriti, moramo ih
metrijski definirati. To znai da za
kvantitativne
varijable
valja
odrediti
modalitete u kojima one variraju, a za
kvalitatitvno vlaja odrediti smjer i teorijske
mogunosti variranja. S obzirom na smjer
variranja, kvantitativne mogu biti
Unipolarne i
Bipolarne

Metrijsko definiranje
varijabli

Unipolarne variraju u jednom smjeru, od

nule do svog maksimuma, a bipolarne u
dva smjera prema maksimumu.

U mnogim drutvenim istraivanjima pogreno se metrijski

definiraju varijable.
Posebice se esto bipolarne definiraju kao unipolarne.
Primjerice, intenzitet zadovoljstva i motivacije obino se
definiraju kao da variraju od nezadovoljstva do maksimalnog
zadovoljstva i od nemotiviranosti do maksimalne motiviranosti.
Kao da se nezadovoljni i nemotivirani ne razlikuju meusobno,
kao zadovoljni i motivirani.
Nezadovoljstvo nije odsutnost zadovoljstva.
Odsutnost zadovoljstva je odsutnost ugode, a nezadovoljstvo je
prisutnost neugode.
Nemotiviranost da se neto radi moe biti nedostatak motiva da
se to radi i prisutnost motiva da se to ne radi.
Prema tome, razlikuju se oni koji ele neto raditi od onih koji
ele to ne raditi. Oni koji ele to ne raditi i koji to ele raditi mogu
se razlikovati po intenzitetu elje.
Nedostakstak elje da se neto radi nije isto to i elja da se to
ne radi.

Zadovoljstvo je bipolarna varijabla koja

varira od nule (odsutnost zadovoljstva i
nezadovoljstva) prema maksimalnom
zadovoljstvu i prema maksimalnom
nezadovoljstvu.
Kontinuum bipolarne varijable
Kod nas se esto zanemaruje intenzitet
zadovoljstva i nezadovoljstva.
Zadovoljstvo
se
obino
smatra
kvalitativnom varijablom, pa se postavlja
pitanje u anketi: jeste li zadovoljni, npr.
Politikim prilikama?

Oni koji brinu o intenzitetu, zadovoljstvo

obino smatraju bipolarnom varijablom koja
varira od maksimalnog zadovoljstva do
nezadovoljstva i postavljaju ovakvo pitanje u
anketi: Koliko ste zadovoljni politikim
prilikama?

1. potpuno sam zadovoljan

2. veoma sam zadovoljan
3. uglavnom sam zadovoljan
4. zadovoljan sam
5. nisam zadovoljan,

Kontinuum unipolarne varijable

Anketno pitanje primjereno unipolarnoj varijabli
glasilo bi: koliko esto idete u kino? Ako
ispitanici
imaju
tekoa
u
preciznoj
kvantifikaciji odgovora, od njih se trai
procjena, pa bi ponueni odgovori trebali
glasiti:
1. vrlo esto
2. esto
3. niti esto niti rijetko
4. rijetko
5. vrlo rijetko,

1.
2.
3.
4.
5.

meutim, u naoj crno-bijeloj kulturi kvantitet se

pretvara u kvalitet, pa se u anketi postavlja pogreno
piranje: idete li u kino: i nude neprecizini odgovori;
a oni koji primijete da se radi o kvanititavivnim
varijacijama pod utjecajem crno-bijele kulture, nude
neprecizne i neadekvatne odgovore:
uvijek
dosta esto
povremeno
katkad
nikad

Prilikom metrijskog definiranja varijabli uz

teorijsko variranje neke varijable potrebno
je odrediti i praktine varijacije i mjerenje
prilagoditi tim varijacijama. Kako bi bilo
nepraktino da na svakom toplomjeru
imamo ljestvicu koja ide od apsolutne nule
do najvie mogue temperature. Zato su
razliite ljestvice na toplomjerima za
mjerenje vanjske temperature, sobne
temp

Prema tome, i u drutvenim istraivanja

potrebno je ljestvicu prilagoditi onome to se
mjeri. Akos e eli kvantificirati odlazak u kino,
nije nam potreban kvatifikator uvijek i nikad, iako
su precizni. Veina se kvanitativnih varijabli
distribuira po Gaussovoj krivulji, pa unutar de
distribucije treba odrediti pet preciznih
kvantifikatora podjednakok odstojanja.

Neki kvaliteti nemaju intenzitet pa ih nazivamo

kvalitativnim varijablama. Spol u drutvenim
istraivanja varira.
1. muko
2. ensko

besmisleno bi bilo nuditi Veoma sam muko ili

Veoma sam ensko.