HIPOTEZA(E)

ISTRAŽIVANJA

Izv. prof. dr. sc. Stanislava Irović

Metodologija pedagoških istraživanja
 ETAPE
ZNANSTVENOG
ISTRAŽIVANJA
• PREPOZNAVANJE/IZBOR PROBLEMA
• FORMULIRANJE HIPOTEZE(A)
• TESTIRANJE HIPOTEZE(A)
• PRIKUPLJANJE PODATAKA
• ANALIZA PODATAKA
• INTERPRETACIJA, ZAKLJUČIVANJE
• RAZVOJ NOVIH ISTRAŽIVAČKIH
PITANJA
HIPOTEZI PRETHODI?

ISTRAŽIVAČKO
PITANJE

KAKO NASTAJU
ISTRAŽIVAČKA
PITANJA
 Promatranje fenomena

Jabuka
pada s drveta !
Promatranje fenomena i želja za
objašnjenjem
Zašto jabuka
pada s drveta ?

Kako možemo
objasniti
taj fenomen?
 ZAHVALJUJUĆI PITANJU

KOJE SI JE POSTAVIO ISAAC NEWTON

ZAŠTO
JABUKA
PADA?
 DEFINIRANJE
ISTRAŽIVAČKOG PITANJA
OVAJ KORAK UKLJUČUJE

SUŽAVANJE
MOGUĆIH TEMA ISTRAŽIVANJA
TJ. IZBOR PITANJA NA KOJA SE
FOKUSIRA ISTRAŽIVANJE

• ISTRAŽIVAČKO PITANJE –
ODREĐENO, SPECIFICIRANO
PRIJE DONOŠENJA ODLUKE O
ISTRAŽIVAČKOM PITANJU,
ISTRAŽIVAČ PROMIŠLJA:
Može li se na
postavljeno pitanje
odgovoriti
istraživanjem?

• Što želim saznati?

• Koja je svrha postavljanja
istraživačkog pitanja?
• Što će donijeti odgovor na to
pitanje?
 PRETVARANJE
ISTRAŽIVAČKOG PITANJA U
HIPOTEZU ISTRAŽIVANJA
ISTRAŽIVAČKO PITANJE
Da li će sukladnost stila
poučavanja i učenja
poboljšati akademsko
postignuće učenika ?

HIPOTEZA
Sukladnost stila poučavanja i stila učenja
poboljšat će
akademsko postignuće učenika
 termin
Grčki: hypotithenai znači
staviti ispod ili
pretpostaviti
 Hipoteza je tvrdnja
čija se istina
privremeno
prihvaća, te čije
je značenje
neupitno.

Einstein
 ISTRAŽIVANJE:
PROVJERA
HIPOTEZE
PROVJERENA I
PRIHVAĆENA
HIPOTEZA
POSTAJE
ZNANSTVENA
NOVA TEORIJA
HIPOTEZA
HIPOTEZA(E),
NOVO ISTRAŽIVANJE REVIZIJA
HIPOTEZE
 POČETNI KORACI:

ISTRAŽIVAČ IDENTIFICIRA
PROBLEM,
“RAZVIJA” ISTRAŽIVAČKO
PITANJE
I FORMULIRA HIPOTEZU(E)
 Tri izvora hipoteze
1. nužnost proširenja spoznaje

2. nužnost prevladavanja nedostatka

već stečenih spoznaja

3. potreba stalnog provjeravanja

aktualnosti stečenih spoznaja
 1. KORAK:
PREPOZNAVANJE
PROBLEMA
• SVJESNOST O NEDOSTATKU
ZNANJA O NEKOM PROBLEMU

• UOČAVANJE
NEKONZISTENOSTI REZULTATA
VEĆ PROVEDENIH
ISTRAŽIVANJA O NEKOM
PROBLEMU
 IZVORI IDEJA
ZA ISTRAŽIVANJE

• SVAKODNEVNI ŽIVOT
• PRAKTIČNI PROBLEMI
• RANIJA ISTRAŽIVANJA
• TEORIJA...

KLJUČNO ZA GENERIRANJE IDEJA O

ISTRAŽIVANJU:
• otvorenost i istraživački pristup životu
• intelektualna znatiželja
 IDENTIFIKACIJA PROBLEMA
ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE
OBIČNO ZAPOČINJE
IDENTIFICIRANJEM PROBLEMA
I DEFINIRANJEM ISTRAŽIVAČKOG PITANJA

ISTRAŽIVAČKO
ISTRAŽIVAČKA PITANJA
PITANJE
NIKADA
OBIČNO SE TEMELJE NA
PROMATRANJIMA I
NE NASTAJE
RANIJIM,
“NI IZ ČEGA”!
VEĆ POSTOJEĆIM
INFORMACIJAMA

•
 BITNO ZA IDENTIFICIRANJE
I IZBOR PROBLEMA
ISTRAŽIVANJA U literaturi
nedostaju
istraživanja
o interakciji
učitelja i učenika!
• RAZGOVOR SA
SUSTRUČNJACIMA,
ZNASTVENICIMA I
“PRAKTIČARIMA”

• PREGLED RELEVANTNE
ZNANSTVENE I STRUČNE
LITERATURE

• INTERESI I RAZINA
EKSPERTNOSTI ISTRAŽIVAČA -
 2. KORAK
FORMIRANJE HIPOTEZE(A)

Termin:
od hypothesis (grčki) = PRETPOSTAVKA

PRETPOSTAVLJENO OBJAŠNJENJE NEKOGA

FENOMENA
 HIPOTEZA
• PROVJERLJIVA PRETPOSTAVKA,
OBJAŠNJENJE

• U ZNANOSTI:
provjerljiva pretpostavka
koja se tiče odnosa između
određenog seta varijabli
u prikupljenim podacima
 HIPOTEZA

• ideja, pretpostavka o rješenju

problema, temeljena na znanju i
istraživanju

• ‘ključ’ prema uspjehu

istraživanja
 HIPOTEZA

PRETPOSTAVKA
KOJA ČINI OSNOVU,
TJ. POLAZIŠTE
ZA ISTRAŽIVANJE
 HIPOTEZA
• PRETPOSTAVLJENO
RJEŠENJE PROBLEMA

• PRETPOSTAVLJENI
ODGOVOR NA PITANJE

Ako… Onda (tada)…

 HIPOTEZA
Hipoteza istraživanja je
misaoni odgovor
na pitanje u problemu.
«Hipoteze predstavljaju misaono-
teorijske dopune izvjesnih
praznina u poznavanju određene
pojave ili čitave oblasti pojava
čije izvjesne momente, dijelove
ili aspekte već poznajemo»

(Šešić, 1974, str.208).

 POSTAVLJANJE
HIPOTEZE
• Vrijednost znanstveno-istraživačkog rada
temelji se na izvornosti i logici
postavljanja hipoteze.
• Hipoteza proizlazi iz ukupnoga znanja u
danome trenutku.
• Hipoteza sažima bit istraživanja.
• Hipoteza je privremeno tumačenje
sustava koji se istražuje.
• Hipotezu treba provjeriti/potvrditi ili
negirati /odbaciti
 MJERILA VRIJEDNOSTI
ZNANSTVENE HIPOTEZE ?

• 1. Hipoteza mora biti svrhovita, tj.

rješavati problem koji nas zanima, a ne
neki drugi.
• 2. Hipoteza mora biti provjerljiva, tj.
postupci koje bi zahtijevala provjera te
hipoteze, ili provjera njezinih posljedica,
moraju se moći izvesti.
• 3. Hipoteza mora biti plodna, tj. iz nje
moraju proisteći određene posljedice ili
zaključci.
4. Hipoteza mora biti u suglasnosti s
provjerenim i prihvaćenim znanjem.

To je relativan zahtjev:
u definiciji hipoteze, u samome njezinu
postavljanju, krije se želja za
rušenjem postojećih teorija.

No,kad su dvije hipoteze u svemu

podjednako vrijedne, odlučit ćemo se
za "konzervativniju", tj. onu koja je u
suglasju s više poznatih činjenica.
5. Peti kriterij vrijednosti hipoteze
jest njezina jednostavnost -
bolja je jednostavnija hipoteza od
složenije.
• Tvorba hipoteza sastavni je dio
početka svakog empirijskog
istraživanja, odnosno pretpostavka o
međusobnoj povezanosti različitih
čimbenika.

• Tako primjerice možemo formulirati

hipotezu o pojavi agresivnosti u djece:
• "PROMATRANJE NASILJA DOVODI
DO POJAVE AGRESIVNOG
PONAŠANJA DJECE".
 VARIJABLA?
• Varijable su promjenjiva obilježja
pojava ili procesa koji se
kvantitativno ili kvalitativno
mijenjaju.

• Varijable su promjenjive veličine o

kojima u hipotezama nešto tvrdimo,
pa da bismo provjerili istinitost
onoga što tvrdimo u istraživanju
ćemo ih opisivati ili mjeriti.
 Definicija?
Primjeri?

nezavisna
varijabla?
zavisna
varijabla?
 "Promatranje nasilja dovodi do
pojave agresivnog ponašanja
djece".

• Zavisna varijabla je
Primjer prikazuje da vrijednost koja se
svaka hipoteza u mijenja ovisno o
pravilu ima drugim varijablama.
dvije različite varijable

zavisnu • Nezavisna varijabla

i nezavisnu varijablu.
je vrijednost koja se
mijenja tijekom
istraživanja neovisno
o zavisnim
varijablama.
"Promatranje nasilja dovodi do
pojave agresivnog ponašanja
djece".
VARIJABLE?

promatranje
NEZAVISNA
nasilja
varijabla

ZAVISNA agresivno
varijabla ponašanje
• Klasifikacija varijabli na
zavisne i nezavisne vrijedi
samo za određeno
istraživanje.

• Nezavisna varijabla u
jednom istraživanju može
biti zavisna u drugom
istraživanju.
 VARIJABLE U
VAŠIM
NACRTIMA
ISTRAŽIVANJA?
 "Promatranje nasilja dovodi
do pojave agresivnog
ponašanja djece".

• Postavite hipotezu navedenog

istraživanja!
ISTRAŽIVA KOLIKO SU
NJE JE ‘DOBRE’
ONOLIKO ISTRAŽIVAČKE
‘DOBRO’, HIPOTEZE
 Hipoteze su
okosnice istraživanja!
• Hipoteze nisu rezultat
kulturnog automatizma već su
plod individualnih stvaralačkih
sposobnosti koje se
nastavljaju na solidno
obrazovanje.

• Nije jednostavno doći do

dobrih hipoteza.
 TEŠKOĆE
VEZANE ZA POSTAVLJANJE
HIPOTEZA?

• nedovoljno temeljno i nedovoljno

detaljno poznavanje područja

• odsutnost ili neznanje teorijskog

okvira s čijeg stanovišta se
hipoteza postavlja
 nedostatak sposobnosti korištenja
odgovarajućeg teorijskog okvira:

• nepoznavanje logičkih osnova spoznaje u

okviru kojeg se hipoteza postavlja,

• nesposobnost korištenja općeg teorijskog

modela

• nedostatak invencije u postavljanju prave

hipoteze.
 KAKO FORMULIRATI
HIPOTEZU?

• na osnovi postojećih teorijskih

spoznaja (deduktivnim
rezoniranjem)

• na osnovi podataka promatranja

(induktivnim rezoniranjem)
HIPOTEZA

formalni iskaz
o očekivanom
ishodu
 FORMULIRANJE
HIPOTEZE

• varijable
• – a utječe, djeluje na b

• “a” & “b”:

• varijable vezane za osobe
• situacijske varijable
• funkcionalne varijable
TESTIRANJE HIPOTEZE:

OPERACIONALIZACIJA?

definiranje varijabli
koje se koriste
u testiranju hipoteze
 INICIJALNA IDEJA
(često općenita i neodređena)

TRAGANJE
INICIJALNA ZA
PROMATRANJA LITERATUROM

DEFINIRANJE
PROBLEMA
OPERATIVNE
DEFINCIJE VARIJABLI

ISTRAŽIVAČKE HIPOTEZE
(specifične deduktivne
pretpostavke)
 PROVJERLJIVOST
HIPOTEZE?
HIPOTEZA MORA ZADOVOLJITI
KRITERIJ PROVJERLJIVOSTI !
MOGUĆNOST TESTIRANJA
TJ. PROVJERAVANJA HIPOTEZE
KAKO BI SE ONA MOGLA
VERIFICIRATI (POTVRDITI) ILI ODBACITI

HIPOTEZA NIJE PROVJERLJIVA UKOLIKO

NIJE MOGUĆE PRIKUPITI PODATKE
NA OSNOVI KOJIH BI SE OSTVARILA
NJEZINA PROVJERA
 Koliko anđela
stane na vrh igle?

PROVJERLJIVA
HIPOTEZA?
KAKO ‘ZNAMO’ DA JE
HIPOTEZA
PROVJERLJIVA

• ako je možemo provjeriti

korištenjem
znanstvenih metoda istraživanja

• dakle, ako postoji mogućnost

empirijske
provjere
 ZNANSTVENA
HIPOTEZA?
• pretpostavljeno objašnjenje
fenomena

• temeljeno na ranijim
promatranjima, istraživanjima

• temeljeno na pojmovima koji se

dadu operacionalizirati
• Hipoteze su korak prema novim
spoznajama.

• Pokatkad prelaze teorijske okvire

starih spoznaja i dovode ih u
pitanje.

• Treba razlikovati hipoteze od

provjerene hipoteze.
 Hipoteza: DJECA ČIJI
RODITELJI CIJENE ŠKOLU
SU PAMETNIJA

DEFINIRATI I Što moramo

OPERACIONALIZIRATI:
učiniti da
– Kako definiramo: roditelji?
bismo mogli
– Kako definiramo - cijene
školu? provjeriti
– Djeca? (dob? razred? spol?) ovu
– ‘Pametnija’? (mjerenje šk. hipotezu?
uspjeha?inteligencije?)
 HIPOTEZA
• PRIRODA
tvrdnja o postojanju ODNOSA?
očekivanog odnosa
• povezanost,
između utjecaj,
dvaju ili više kauzalnost …
varijabli
 NAČINI TESTIRANJA
(PROVJERE)
HIPOTEZE?
• PROVEDBOM EKSPERIMENTA

• SUSTAVNIM PROMATRANJEM
• U hipotezama baratamo pojmovima i
njihovim međusobnim odnosima.
Pojmovi su zamisao biti predmeta,
pojava i procesa.

• Kako bismo mogli provjeriti istinitost

svojih hipoteza, ne možemo ostati na
pojmovnoj razini, jer zamisao biti
predmeta, pojava i procesa
transcedira objektivnu stvarnost.
(Zato su pojmovi ‘gluhi i slijepi’.)
• Znanstveni pojmovi moraju imati
empirijske korelate na koje se odnose.

• Zato se zamisao u znanosti može

empirijski provjeriti tako da se obratimo
objektivnoj stvarnosti.

• Pojave/fenomene opisujemo, mjerimo,

stavljamo u određeni odnos kako bismo
utvrdili da li zamišljeni odnos, (hipoteza)
odgovara stvarnim odnosima u objektivnoj
stvarnosti.
RAZVOJ HIPOTEZE

NA KAKVOJ OSNOVI
ZNANSTVENIK/ISTRAŽIVAČ
FORMULIRA HIPOTEZU(E)
?

NA OSNOVI PRELIMINARNIH
PROMATRANJA I
ISTRAŽIVANJA
 FORMULIRANJE HIPOTEZA
TEMELJI SE NA :

• STVARNOM I POTPUNOM UVIDU I

RAZUMIJEVANJU ONOGA ŠTO JE O
PROBLEMU VEĆ OTKRIVENO, SPOZNATO

• OTKRIVANJU “PRAZNINA” U POSTOJEĆEM

ZNANJU

• IDENTIFICIRANJU “NOVIH SPOZNAJA”,

ČINJENICA KOJE JE NUŽNO ISTRAŽITI,
OTKRITI
 FORMULIRANJE
HIPOTEZE

MOGUĆE SU
RAZLIČITE
FORMULACIJE HIPOTEZE:

1. NUL HIPOTEZA (H0)

2. ALTERNATIVNA HIPOTEZA (Ha)
(DIREKTIVNA I NEDIREKTIVNA)
 NUL HIPOTEZA
• Nul-hipoteza, H0 (engl. null hypothesis)
pretpostavka je o izostanku efekta, tj.
da ne postoji razlika među uzorcima u
populaciji od interesa (npr. nema razlike
u aritmetičkim sredinama). To je
hipoteza koja se testira, hipoteza da
nema razlike ( engl. hypothesis of no
difference).
• Postavlja se (najvećma) u svrhu
odbacivanja. Odbacuje se ili prihvaća.
• Primjer H0: u muškaraca i žena u
populaciji jednak je postotak pušača.
 1. NUL HIPOTEZA
(H0)
PRETPOSTAVKA:

NE OČEKUJE SE NE OČEKUJE SE
POSTOJANJE POSTOJANJE
RAZLIKA UČINAKA
MEĐU VARIJABLAMA TJ. DJELOVANJA
NEZAVISNE
VARIJABLE NA
ZAVISNU
VARIJABLU
 PRIMJERI NUL
HIPOTEZE:

 Usklađenost stila poučavanja sa stilom

učenja ne utječe na akademsko
postignuće učenika

 Nema razlike u stavovima očeva i

majki prema primjeni kazne u odgoju
djeteta
 NUL HIPOTEZE
VAŠIH
ISTRAŽIVANJA?
 ALTERNATIVNA
HIPOTEZA
• Alternativna hipoteza, H1 (engl.
alternative hypothesis) vrijedi ako nul-
hipoteza nije istinita. Najčešće se
direktno odnosi na teorijsku pretpostavku
koja se želi istražiti, tj. često je
alternativna hipoteza upravo hipoteza
istraživača.

• Primjer H1: u muškaraca i žena u

populaciji različit je postotak pušača
 PRETVORITE
SVOJE NUL HIPOTEZE
U
ALTERNATIVNE
HIPOTEZE !
 2. ALTERNATIVNA
HIPOTEZA
PRETPOSTAVKA O
POSTOJANJU RAZLIKA
ILI UČINAKA

PRIMJERI:
 Vrtićno iskustvo djeteta olakšava njegovu
socijalizaciju u školi

 Razina sudjelovanja roditelja u suradnji sa školom

povezana je s razinom obrazovanja roditelja

 Korištenje vizualnog predloška poboljšava

zapamćivanje priče
ALTERNATIVNA HIPOTEZA
MOŽE IMATI:

2.1. DIREKTIVNI
2.2. NEDIREKTIVNI OBLIK
 PRETPOSTAVKA
O SMJERU
RELACIJA
DIREKTIVNA MEĐU

HIPOTEZA VARIJABLAMA

PRIMJERI:
 Učenici s višom razinom aspiracije akademski
su uspješniji od učenika s nižom razinom
aspiracije

 Slobodne aktivnosti učenika zadovoljavaju

učeničke interese
 2. NEDIREKTIVNA
HIPOTEZA
PRIMJERI:
PRETPOSTAVKA
PRETPOSTAVLJA DA SE
ĆE
NEZAVISNA
O  Razina aspiracije
VARIJABLA
POSTOJANJU
UZROKOVATI učenika utječe na
PROMJENU
UTJECAJA njihovo akademsko
postignuće
U ZAVISNOJ
ALI NE I OVARIJABLI,
SMJERU
NO SMJERUTJECAJA
UTJECAJA
 Interesi učenika utječu
NIJE POZNAT ILI
UOČLJIV na izbor slobodnih
aktivnosti
 IZMEĐU
NUL HIPOTEZE I ALTERNATIVNE
HIPOTEZE
POSTOJI
SVOJEVRSNO JEDINSTVO
 • NULTA HIPOTEZA:
Usklađenost stila poučavanja sa stilom učenja
ne utječe na akademsko postignuće učenika
• ALTERNATIVNE HIPOTEZE:
NEDIREKTIVNI OBLIK
Usklađenost stila poučavanja sa stilom učenja
utječe na akademsko postignuće učenika
DIREKTIVNI OBLIK
Usklađenost stila poučavanja sa stilom učenja
poboljšava akademsko postignuće učenika
 NULTA HIPOTEZA:
Pedagoška praksa ne utječe na razvoj
stručne kompetencije studenata
predškolskoga odgoja

ALTERNATIVNA HIPOTEZA ?

NEDIREKTIVNI DIREKTIVNI
OBLIK? OBLIK?
Pedagoška praksa Pedagoška praksa
utječe na razvoj povećava razinu
stručne stručne
kompetencije kompetencije
studenata studenata
učiteljskih fakulteta učiteljskih fakulteta
 NAJČEŠĆE GREŠKE
ISTRAŽIVAČA POČETNIKA

• PRIHVAĆANJE PRVE IDEJE O ISTRAŽIVANJU

KOJA VAM “PADNE NA PAMET”

• IZBOR PROBLEMA ISTRAŽIVANJA KOJI JE

PREŠIROK, PREUZAK ILI NEJASAN -
NEPRECIZAN

• FORMULIRANJE HIPOTEZA KOJE NISU

PROVJERLJIVE
VAŠE POTEŠKOĆE
U ODABIRU
PROBLEMA
ISTRAŽIVANJA?
vrijednost hipoteza nije u
njihovoj istinitosti,
već u usmjerenosti
na relevantne činjenice
 • Hipoteza je istraživačev sud o
problemu istraživanja.

• Svi ljudi stoje iza svojeg mišljenja. Uza

svako mišljenje stoji određeni stupanj
uvjerenja. Zato su istraživači emotivno
vezani za svoje hipoteze, pa ponekad
provode istraživanje da bi ih potvrdili,
a ne da bi ih provjerili.

• Kako bi što manje bili pod utjecajem

svojih emocija, preporučuje se da
postavljaju nulte hipoteze
 ‘Dobre’ hipoteze moraju udovoljiti
većem broju kriterija:

1. Hipoteza mora biti valjana.

To znači da se mora odnositi na problem koji
istražuje.
Problem je pitanje, pa hipoteza mora biti
‘odgovor’ na to pitanje.
U problemu se uvijek pitamo za neka obilježja
nekih pojava pa u hipotezi treba suditi o
obilježjima tih pojava.
Iskustvo pokazuje da nisu rijetke hipoteze koje
idu mimo problema.
 2. Hipoteza mora biti
pojmovno jasna.

To znači da je nužno držati se

značenja do kojih smo došli
pojmovnom analizom. Ili, ako se u
hipotezi pojave novi pojmovi, treba ih
sadržajno i precizno definirati.
3. Hipoteza mora biti iskustveno
provjerljiva.

• Hipoteza je misaoni odgovor na pitanje u

problemu, koje ćemo ispravnost u
istraživanju provjeriti empirijskim putem.

• Zato se hipoteze moraju odnositi na

određena obilježja u objektivnoj stvarnosti
koja se izravno ili neizravno mogu osjetno
doživjeti.
4. Hipotezu treba dovesti u vezu
s raspoloživom tehnikom
(metodologijom).

• Sve hipoteze istraživanja nije moguće

provjeriti svakom tehnikom istraživanja,
zbog toga hipoteze treba postavljati
tako da nas usmjeravaju na najbolju
tehniku njihova provjeravanja.

• Međutim, to ne znači da nas hipoteze ne

trebaju stimulirati na razvijanje novih
tehnika istraživanja.
5. Hipoteza mora biti specifična.

• Hipoteze se obično iskazuju općim

terminima pa su tako obilne da ih nije
moguće provjeriti. Takve su hipoteze
privlačne jer se čine važne.

• Radi zahtjeva specifičnosti, ne

trebamo žrtvovati važnost. Zbog toga
opće hipoteze treba pažljivo
razraditi u veći broj specifičnih.
6. Hipoteza mora biti u vezi s teorijom.

Znanstvena je teorija deduktivno jezgro od kojeg

dolazimo do hipoteza o problemu istraživanja.

• Istraživanje se dalje nastavlja empirijskom

verifikacijom hipoteze, pa se usmjeravamo
određenim činjenicama.

• U istraživanju ne ostajemo na činjenicama, već od

njih idemo prema hipotezi i na kraju od hipoteze
prema teoriji.

• Istraživanje je deduktivno-induktivni ili induktivno-

deduktivni proces. I dedukcija i indukcija
završavaju na hipotezi, pa je ona središnjica
istraživanja.
 TESTIRANJE
HIPOTEZE?
KOD TESTIRANJA
HIPOTEZE
BITNO JE
POSTUPAK
POSTAVLJANJE
PROVJERAVANJA ODREĐENE
ISTINITOSTI PRETPOSTAVKE
POSTAVLJENE
O OSNOVNOM SKUPU
HIPOTEZE
ČIJA SE TOČNOST
ISPITUJE
POMOĆU UZORAKA
 VERIFIKACIJA HIPOTEZE?

PRI TESTIRANJU NUL HIPOTEZE MOGUĆA

SU DVA ODGOVORA:
H0 = TOČNA –nul hipoteza se verificira
H0 = NIJE TOČNA –nul hipoteza se odbacuje

VERIFIKACIJA ALTERNATIVNE HIPOTEZE

OSTVARUJE SE U POSTUPKU TESTIRANJA
NUL HIPOTEZE:

ALTERNATIVNA HIPOTEZA DOKAZUJE SE

(VERIFICIRA) ODBACIVANJEM NUL HIPOTEZE
 NUL HIPOTEZA: Usklađenost stila
poučavanja sa stilom učenja ne utječe
na akademsko postignuće učenika
ODBACIVANJEM
H0
ISTRAŽIVANJE JE
POKAZALO BOLJI VERIFICIRANA JE
AKADEMSKI USPJEH ALTERNATIVNA
UČENIKA UKOLIKO JE HIPOTEZA:
STIL POUČAVANJA
USKLAĐEN S SUKLADNOST STILA
NJIHOVIM STILOM POUČAVANJA I
UČENJA UČENJA UTJEČE
NUL HIPOTEZA NA AKADEMSKO
JE POSTIGNUĆE
ODBAČENA UČENIKA
 LOGIČKA OSNOVA
POSTUPKA TESTIRANJA
HIPOTEZE

NUL HIPOTEZA:

PRETPOSTAVKA DA NEMA RAZLIKE IZMEĐU

NEKE KARAKTERISTIKE OSNOVNOGA SKUPA
(NPR. ARITMETIČKE SREDINE),
KOJA NAM JE, DAKAKO NEPOZNATA,
I ODREĐENE PRETPOSTAVLJENE
VRIJEDNOSTI

(Mužić, 1977)
 KONKRETNIJE:
NUL HIPOTEZA: MI USTVARI
PRETPOSTAVLJAMO:
Nema razlike između
stvarne aritmetičke PROSJEČNI USPJEH
sredine osnovnog UČENIKA OD 30
BODOVA U UZORKU
skupa uspjeha
(tj. određenom odjeljenju)
učenika
UKAZUJE NA
u rješavanju zadatka VJEROJATNOST
i naše pretpostavke DA JE 30 BODOVA
da aritmetička sredina PROSJEČNO
POSTIGNUĆE
osnovnog skupa
iznosi (naprimjer) 30 NA RAZINI OSNOVNOG
SKUPA
bodova
(tj. cijele učeničke
. populacije)
 VJEROJATNOST
AKO SE NA UZORKU
NAĐE ARITMETIČKA JE VEĆA
SREDINA KOJA JE AKO JE
BLISKA OVOJ ARITMETIČKA
VRIJEDNOSTI SREDINA
(NPR. 29,9 BODOVA) UZORKA
BIT ĆE
BILA
VEĆA VJEROJATNOST
29,9O BODOVA
DA i ARITMETIČKA
SREDINA OSNOVNOG NEGO
SKUPA AKO JE BILA
IZNOSI 30 BODOVA
NPR.
27,80 BODOVA
 VJEROJATNOST
PRIHVAĆANJA NUL
HIPOTEZE
U PRVOM SLUČAJU • U PRVOM SLUČAJU
(kada je aritmetička PRIHVAĆA SE NUL
sredina uzorka bila HIPOTEZA
29,90)
LAKŠE SE PRIHVAĆA NUL • U DRUGOM
HIPOTEZA SLUČAJU
NEGO U DRUGOM ODBACUJE SE NUL
SLUČAJU HIPOTEZA A
(kada je aritmetička PRIHVAĆA
sredina uzorka bila ALTERNATIVNA
27,80) HIPOTEZA
 OVDJE SE RADI
O
VJEROJATNOSTI:
O značajnosti,
pouzdanosti,
kasnije, nekom drugom
prilikom!
ŠTO JE STUPANJ
VJEROJATNOST
VEĆI,
VEĆA JE SIGURNOST
PRIHVAĆANJA TJ.
VERIFICIRANJA
HIPOTEZE
 INTERPRETACIJA

· AKO JE NUL HIPOTEZA ODBAČENA,

TADA ZAKJUČUJEMO KAKO JE
ALTERNATIVNA HIPOTEZA TOČNA.

AKO NUL HIPOTEZA NIJE ODBAČENA,

TADA TO INTERPRETIRAMO NA SLJEDEĆI
NAČIN:
NE POSTOJE DOSTATNI DOKAZI KOJI
PODUPIRU ALTERNATIVNU HIPOTEZU.
 POGREŠKE PRI
TESTIRANJU HIPOTEZE:

2 TIPA POGREŠKE:

TIP I : ODBACIVANJE TOČNE H0

TIP II : PRIHVAĆANJE POGREŠNE H0

 PRI TESTIRANJU HIPOTEZE
TREBA VODITI RAČUNA O :

• PRAKTIČNOSTI
• PRECIZNOSTI
• ETIČNOSTI
 U PONEKIM ISTRAŽIVANJIMA
NIJE MOGUĆE
FORMULIRATI HIPOTEZU(E):

SLUČAJEVI KADA SE
RJEŠENJE TADA SE UMJESTO
PROBLEMA NE HIPOTEZE U
NALAZI U KLASIČNOM
PRECIZNOM OBLIKU
AFIRMATIVNOM ILI PROBLEM DEFINIRA
NEGATIVNOM PITANJEM
ODGOVORU NPR:
Koji su zadaci
glazbenog odgoja
danas u nas?
 GENERALIZIRANJE
ZAKLJUČIVANJE

•INICIJALNO
ISTRAŽIVANJE
VERIFICIRANJE/
ODBACIVANJE
HIPOTEZE

FORMULIRANJE
TESTIRANJE
FORMULIRANJE
TESTIRANJE VERIFICIRANJE
HIPOTEZE
HIPOTEZE HIPOTEZE-
VAŽNI
KORACI!

ORGANIZACIJA
I ANALIZA PRIKUPLJANJE
PODATAKA PODATAKA
 vrste hipoteza

Po sadržaju: DESKRIPTIVNE,
KLASIFIKACIJSKE,
• OBJAŠNJAVAJUĆE,
PROGNOSTIČKE
•

Po opsegu : GENERALNE (odnose se na

ukupni problem)
KOLATERALNE ( popratne –
razrađujuće
 vrste hipoteza
• Znanstvena hipoteza predstavlja
nagađanje, naslućivanje i pretpostavke
koje motiviraju istraživanje. Iz
znanstvene hipoteze, odnosno hipoteze
istraživača (koja je u pravilu afirmativna)
izvodi se statistička hipoteza.

• Statistička hipoteza iskazuje se na način

da može biti vrednovana statističko-
analitičkim postupcima. Statistička
hipoteza matematički je izraz koji
predstavlja polaznu osnovu na kojoj se
temelji kalkulacija statističkog testa.
 Znanstvena hipoteza

• je pretpostavka kojom nastojimo

objasniti potvrđene činjenice

• pruža rješenje problema koji je bio

svrha istraživanja

• svrha postavljanja hipoteze je

usmjeravanje istraživanja prema
činjenicama
 Znanstvena hipoteza
osnovni uvjeti za postavljanje hipoteze:

• hipoteza mora biti postavljena tako da

su moguće dedukcije

• hipoteza mora pružiti rješenje problema

koji je predmet istraživanja

• hipotezu mora biti moguće provjeriti

 RAZVOJNI PUT PRIMJENE
ZNANSTVENE METODE:
• činjenice- intuicija – indukcija - radna
hipoteza
• djelomična verifikacija
eksperimentom indukcija

nova hipoteza nova ili

modificirana hipoteza

TEORIJA
PRIHVAĆENO
NAČELO ILI ZAKON