1. Šta istraživačka hipoteza označava i kako se izražava?
Hipoteza označava vezu između teorije i istraživanja koje vodi otkrivanju novih spoznaja. Hipoteza se izražava tvrdnjom koju, na osnovi prikupljanja i analize podataka, trebamo istraživačkim radom dokazati. 2. Šta su istraživačke hipoteze? Hipoteze istraživanja su misaoni odgovor na pitanja o problemu, dakle, hipoteza je istraživačev sud o problemu istraživanja. Hipoteze su tvrdnje o povezanosti dvije ili više varijabli. Hipoteze predstavljaju misaono-teorijske dopune izvjesnih praznina u poznavanju određene pojave ili čitave oblasti pojava čije izvjesne momente, dijelove ili aspekte već poznajemo. 3. Kakva treba da bude istraživačka hipoteza ? Valjana, pojmovno jasna, iskustveno provjerljiva, dovedena u vezu sa raspoloživom tehnikom istraživanja, specifična i povezana sa teorijom. 4. Kako se razlikuju istraživačke hipoteze s obzirom na ciljeve istraživanja? a) Hipoteze sa deskriptivnim sadržajem b) Hipoteze sa klasifikacijskim sadržajem c) Hipoteze sa eksplanacijskim sadržajem d) Hipoteze sa prognostičkim sadržajem 5. Šta su varijable? Varijable su promjenljiva obilježja pojava o kojima u hipotezama nešto tvrdimo. Varijabla označavaju karakteristiku, svojstvo, obilježje, veličinu, koja se mijenja i razvija pod određenim uslovima, kako u pojedinačnom slučaju (subjektu) tako i u masi slučajeva. 6. Kako se po pravilu formuliše dobra hipoteza? Dobra hipoteza se po pravilu formuliše kao iskazna rečenica koja sadrži: a) tvrdnju o povezanosti dvije ili više varijabli b) i jasne implikacije o tome kako se ta povezanost može provjeriti. 7. Pojasni epistemološke osnove razlikovanja nezavisnih i zavisnih varijabli! Epistemološke osnove razlikovanja nezavisnih i zavisnih varijabli se nalaze u odnosu uzroka i posljedice. Nezavisne varijable su uzroci, a zavisne posljedice. Zavisne varijable zavise od nezavisnih varijabli, a nezavisne ne ovise o zavisnim varijablama. 8. Kako se varijable dijele prema mjernim karakteristikama i koje su kvalitativne, a koje kvantitativne? Nominalne varijable (kvalitativne - kategoričke), ordinalne (kvantitativne - numeričke), intervalne (kvantitativne - numeričke) i racio ili omjerne varijable (kvantitativne - numeričke) 9. Pojasni konceptualizaciju i operacionalizaciju! Put nastanka pojma ide od objektivne stvarnosti preko osjetilnih doživljaja do mišljenja. Taj proces naziva se konceptualizacijom. Zbog empirijske provjere mora se napraviti obrnuti put koji ide od mišljenja prema objektivnoj stvarnosti. Taj postupak zove se operacionalizacija.