Kako (i zašto) testiramo teorije?

Problem, hipoteza, nacrt

Psihologijski praktikum III.

7.4.2022.
 Bitni dijelovi eksperimentalnog
istraživačkog nacrta
• Problem
• Hipoteza
• Varijable
– Nezavisna
– Zavisna
• Metoda
– Sudionici
– Postupak (eksperimentalni uvjeti/kontrolni uvjeti)
– Planirana obrada
 Bitni dijelovi eksperimentalnog
istraživačkog nacrta
• Problem TEORIJA!!
• Hipoteza
• Varijable
– Nezavisna
– Zavisna
• Metoda
– Sudionici
– Postupak (eksperimentalni uvjeti/kontrolni uvjeti)
– Planirana obrada
 Problemi sa PROBLEMOM

• Profesionalci najviše problema imaju sa PROBLEMOM

→ Martin (2008): strah od genijalaca (nisam dovoljno

pametan), imitiranja (nisam originalan), metode
(nemam uvjete), jednostavnosti (znanost mora biti
komplicirana), obrade (nisam neki matematičar),
znanosti (ne zvučim dovoljno znanstveno), rada.
Kako si olakšati dolazak do dobrog
problema (hipoteze)?
 Što je PROBLEM?
• Pitanje
• Ideja
• Polazište
• Motiv…
 Kako doći do PROBLEMA?
• Izvor problema je neznanje.
– Pukotina u znanju u nekom užem ili širem
području;
– Nekonzistentni empirijski nalazi;
– Neobjašnjeni podaci.

→ Treba imati znanje!

 Kako si olakšati traženje PROBLEMA?

• „The larger the island of knowledge, the longer the

shoreline of wonder.”
(R. W. Sockman)
 Paretto dijagram/analiza
• type of chart that contains
both bars and a line graph,
where individual values are
represented in descending
order by bars, and the
cumulative total is
represented by the line.
• The chart is named for the
Pareto principle, which, in
turn, derives its name from
Vilfredo Pareto, a noted
Italian economist.
Alon U. How to choose a good scientific problem. Mol Cell. 2009 Sep 24;35(6):726-8.
doi: 10.1016/j.molcel.2009.09.013.
 Teorija

• Što?
– opis mogućih odnosa između sklopova
apstraktnih varijabli.
• probabilističke jer su predmet provjere
• govore o odnosima među apstraktnim varijablama jer nisu
opis činjenica

• Zašto nam trebaju (dobre) teorije?

– “There is nothing more practical than a good theory” (Lewin, 1952,
p.169).
– good theory is like a well-drawn map – it provides a realistic
representation of reality (Krumboltz, 1994)
Kako nastaju Opažanje

teorije? Ako je općenito pravilo

valjano, ono se očituje Indukcija

na konkretnom slučaju.

TEORIJA
Kako testiramo
Dedukcija
teorije?
Postavljanje
problema i
predviđanje odnosa
(hipoteza)
Eksperiment

Potvrđen odnos Nepotvrđen odnos

(Hipoteza) (Hipoteza)

Indukcija
Dedukcija

Podrška teoriji Odbacujemo teoriju

 Opažanje

Strah potiče
afilijaciju
Indukcija

Potreba za
socijalnom
TEORIJA
komparacijom
Dedukcija
Anticipacija el. šoka
želimo biti s nekim tko Schachter (1959)
Postavljanje ima isto iskustvo Festinger (1954)
problema i
predviđanje odnosa
(hipoteza)
Eksperiment

Potvrđen odnos Nepotvrđen odnos

Nadogradnja
(Hipoteza)
Wills (Hipoteza) teorije
(1981)

Indukcija
Dedukcija

Podrška teoriji Odbacujemo teoriju

 Kako znati je li neki PROBLEM dobar?
• Dobar problem je onaj uz koji možemo vezivati
(dobru) istraživačku HIPOTEZU.
– teorija je opis mogućih odnosa između sklopova
apstraktnih varijabli  probleme definiramo u
terminima koncepata
– (problem treba formulirati što jednostavnije, a
često se preporučuje da budu postavljeni u obliku
pitanja)
 HIPOTEZA je…
• …pretpostavka s kojom krećemo u istraživanje;
• …naš odgovor na problem;
• …uvjerenje;
• …stav;
• …mišljenje…
 (dobra) ISTRAŽIVAČKA HIPOTEZA je…
• Ona koja se može provjeriti:
1. ako se sve varijable sadržane u hipotezi odnose
na pojave, stvari, događaje koje možemo
opažati (mjeriti)
2. ako je formulirana na takav način da je moguće
staviti u odnos njezine komponente te donijeti
odluku o stupnju njezine vjerojatnosti (Kolesarić,
2006)
 HIPOTEZA mora biti:
1. provjerljiva,
2. u skladu s ostalim hipotezama u području
istraživanja,
3. (što više) parsimonična,
4. razumljiva,
5. relevantna za problem,
6. u terminima operacionaliziranih varijabli
 Koncept vs. Varijabla

• kratkoročno pamćenje • ?
• rješavanje problema • ?
• snalaženje u prostoru • ?
• kreativnost • ?
• agresivno ponašanje, • ?
• ekspresija emocija, • .
• uzbuđenost, • .
• anksioznost, • .
• zadovoljstvo
Kako nastaju Opažanje

teorije? Ako je općenito pravilo

valjano, ono se očituje Indukcija

na konkretnom slučaju.

TEORIJA
Kako testiramo
Dedukcija
teorije?
Postavljanje
problema i
predviđanje odnosa
(hipoteza)
Eksperiment

Potvrđen odnos Nepotvrđen odnos

(Hipoteza) (Hipoteza)

Indukcija
Dedukcija

Podrška teoriji Odbacujemo teoriju

 Dva principa testiranja teorija:
I. Na temelju rezultata koji potvrđuju
hipoteze proizašle iz neke teorije, procesom
indukcije zaključujemo da naši nalazi
podržavaju određenu teoriju.
 Dva principa testiranja teorija:
II. Iz perspektive logike, čak je i jedna
specifična pretpostavka (naša istraživačka
hipoteza) koju nismo potvrdili
eksperimentom dovoljna da odbacimo
barem jednu općenitu pretpostavku teorije,
a time i samu teoriju.
ALI
….naši su zaključci ograničeni valjanošću metode koju smo koristili.

Ograničenja vezana uz unutarnju i vanjsku valjanost!

 Kako formulirati problem i hipotezu?
Primjeri
Problem Hipoteza
Postoji li povezanost između H: Odrasle osobe koje učine barem 7
000 koraka dnevno pokazivat će u
psihičkog zdravlja i tjelesne prosjeku manje rezultate na testu
aktivnosti? depresivnosti od osoba koje rade
manje od 1 000 koraka dnevno.
ili
H: Postojat će značajna negativna
povezanost između prosječnog broja
dnevnih koraka i rezultata na testu
depresivnosti.

Kakvi su psihološki učinci H: Tretmanska skupina će pokazati

značajno smanjenje simptoma
redovite tjelesne aktivnosti? depresivnosti 14 dana nakon
uvođenja tretmana redovite tjelesne
aktivnosti (10 000 koraka dnevno).
Medijacijski i moderacijski efekti
 Medijacijski efekt

Prediktor (X) Kriterij (Y)

 Medijacijski efekt

Prediktor (X) Medijator

Kriterij (Y)
(M)

Medijacijska varijabla (medijator):

- mehanizam koji posreduje (objašnjava) odnos između dvije

varijable
- odgovara na pitanje zašto? ili kako? (traži razloge u podlozi
neke pojave/efekta)
 Medijacijski efekt

Prediktor (X) Medijator

Kriterij (Y)
(M)

- podrazumijeva “kauzalni” slijed u kojemu povezanost između X i

Y
postoji zato što X predviđa M, a M predviđa Y (M objašnjava
zašto X predviđa Y)
- S  R ne objašnjava sve psihološke fenomene, psihologija
počiva na kauzalnoj zakonitosti SOR (učinak podražaja na
ponašanje posredovan je različitim procesima (elaboracije)
unutar organizma
 Testiranje medijacijskog efekta

c
X Y c = TOTALNI
EFEKT

c’ DEKOMPOZICIJA
X Y TOTALNOG EFEKTA:
a*b = INDIREKTNI
EFEKT
a b c’ = DIREKTNI EFEKT
M c = a*b + c’
 Potpuna i djelomična medijacija

X Y c’
X Y

a b a b
M M
Višestruka medijacija

a
M1 b1
1
c’
X Y

a2 b
M2 2
 Moderacijski efekt
Moderator
(M)

Prediktor (X) Kriterij (Y)

Moderacijska varijabla (moderator):

- mijenja prirodu (snagu i/ili smjer) povezanosti između X i Y

- odgovara na pitanje kada ili pod kojim uvjetima (ograničava
uvjete u kojima se neka pojava javlja
 Moderacijski efekt
Moderator
(M)

Prediktor (X) Kriterij (Y)

Moderacijska varijabla (moderator) može biti:

- kvalitativna varijabla (spol, rasa, radni status …)

- kvantitativna varijabla (dob, financijska primanja, inteligencija …)
 Moderacijski efekt
Moderator
(M)

Prediktor (X) Kriterij (Y)

- istražujemo kada je povezanost između X i Y slaba ili

nekonzistentna
 Moderacijski efekt

Prediktor (X)

Moderator (M) Kriterij (Y)

Prediktor (X)
× moderacijski efekt = interakcijski efekt
Moderator (M) (umnožak X i M)  interakcijski efekt mora
biti statistički značajan da bismo utvrdili
postojanje moderacijskog efekta
 PRIMJER MEDIJACIJSKE HIPOTEZE

Svakodnevni Sagorijevanje
stresovi

Doživljaj
koherencije

7.4.2022.
 Medijacijska hipoteza
U podlozi pozitivne povezanosti između
svakodnevnih stresova niskog intenziteta i
doživljaja sagorijevanja leži narušen doživljaj
koherentnosti. (Narušen doživljaj koherentnosti
jedan je od mehanizama u podlozi ove
povezanosti.) Dugotrajna izloženost doživljaju
stresa negativno je povezana s doživljajem
koherentnosti (individualnim resursima) koji je
negativno povezan s doživljajem sagorijevanja.

7.4.2022.
 PRIMJER MODERACIJSKE HIPOTEZE

Sklonost
socijalnoj
komparaciji

Neizvjesnost Sagorijevanje

7.4.2022.
 Moderacijska hipoteza:
sagorijevanje se događa u socijalnom kontekstu
• Povezanost između doživljaja stresa (neizvjesnosti) i
sagorijevanja (distanciranja/depersonalizacije)
moderirat će individualna sklonost socijalnoj
komparaciji. Pozitivna povezanost između stupnja
doživljaja neizvjesnosti i sagorijevanja bit će u
prosjeku značajno viša kod osoba sklonih socijalnoj
komparaciji.
– (Osobe sklone socijalnoj komparaciji izvještavat će o
značajno višem stupnju sagorijevanja u uvjetima
doživljaja neizvjesnosti u odnosu na situaciju niske
neizvjesnosti dok isto neće vrijediti za osobe niske
sklonosti socijalnoj komparaciji.)
7.4.2022.
 Mo i Me hipoteze
• Mogu i ne moraju biti nadopuna „regresijske”
hipoteze
– mogu biti i samostalne, centralne hipoteze nekog
istraživanja

7.4.2022.