FILOZOFIJA – PITANJA

1. Što je epistemologija?
Filozofska disciplina koja se bavi proučavanjem znanja. Bavi se izvorima,
strukturom, vrstama i mogućnošću znanja i epistemičkih opravdanja.

2. Razlika znanja DA i znanja KAKO.

Znanje DA – vrsta znanja koja je temeljena na sudovima koji izriču činjenice
(činjenično znanje)
Znanje KAKO – vrsta znanja koja je produkt našeg iskustva (proceduralno
znanje)

3. Kako glasi klasična definicija znanja?

Znanje je opravdano istinito vjerovanje.

4. Koja je Gettierova zamjerka klasičnoj (Platonovoj) definiciji znanja? Objasniti,

dati primjer, i što Gettier smatra da definiciji nedostaje.

5. Teorije istine- znati objasniti i dati primjer za koherencijsku, korespondencijsku i

pragmatičku teoriju istine.
Koherencijska teorija – istina je sadržana u neposrednoj evidenciji suda. Da bi
teorija bila koherentna treba sadržavati sudove koji nisu proturječni te se
podupiru
Korespondencijska teorija – klasična teorija istine. Istina je slaganje misli i
stvari, odnosno, istina je korespondencija, podudaranje, suda i onoga o čemu
se sudom govori (njegova predmeta). Sud je istinit u odnosu prema onom o
čemu govori.
Pragmatička teorija - praktično djelovanje i praktična korist ključni su za
prosudbu istinitosti. Istina se očituje u slaganju ideja i naših praktičnih
potreba, stoga je neki sud (ideja) vrijedan tek ako je koristan, a njegova
vrijednost uočava se upravo u posljedicama nekog djelovanja.

6. Što je spoznaja i koje elemente spoznaja sadržava?

Spoznaja je prije svega unutarnji čin kojim sebi predočavamo neki predmet,
ali i proces kojim stječemo neko znanje i/ili opravdano vjerovanje. Elementi:
viši stupnjevi zamjećivanja (opažanja), pamćenja, introspektivnu svijest,
zaključivanje, prosuđivanje vjerojatnosti, intuiciju (racionalisti),
svjedočanstva itd.

7. Koja je razlika između znanja a priori i a posteriori?

A PRIORI – znanje koje smo stekli neovisno o iskustvu
A POSTERIORI – znanje koje je produkt našeg iskustva

8. Kako skeptici opravdavaju svoju teoriju da nema sigurna znanja?

Oni govore da za sve što tvrdimo da znamo možemo tražiti opravdanje i tako
onda u beskonačnost. Smatraju da znanje nije moguće i da ništa ne možemo
znati pouzdano (Znanje objektivno ne postoji). Stoga smatraju da je najbolje
suzdržavati se od bilo kakvih sudova.

9. Koja su obilježja antičkog skepticizma?

Oni preporučuju da se suzdržavamo od nekritična iznošenja mišljenja i
zauzimanja stajališta o svijetu tzv. epohe.

10. Po čemu se Descartesova skepsa razlikuje od skepse skeptika?

Descartes u potpunosti odbacuje znanje dok su antički skeptici odbacivali bilo
kakva stajališta o svijetu.
11. Što nam H.Putnam scenarijem/pričom o Mozgovima u posudi poručuje?
Time nam želi poručiti da ako ne znamo da smo žrtva ludog znanstvenika koji
nam je stavio mozak u hranjivu otopinu tako i ne možemo znati bilo kakve
zdravorazumske činjenice.

12. Koja je razlika između mijenja i misaone spoznaje kod Platona? Objasnite.
Mnijenju pripadaju vjerovanje i nagađanje, te spoznaje stječemo putem
osjetila. Znanje i predočavanje su vrste misaone spoznaje i do njih dolazimo
promišljanjem.

13. Koliko stupnjeva spoznaje navodi Platon? Kako ih objašnjava?

Znanje, predočavanje, vjerovanje, nagađanje.

14. Objasnite Platonovu teoriju sjećanja (anamneze)?

On govori da je duša besmrtna, pri novome utjelovljenju duša zaboravlja to
znanje, no može ga se prisjetiti, između dviju inkarnacija boravi u svijetu
ideja- ondje gleda ideje i neposredno ih spoznaje.

15. Kako Platon objašnjava ulogu dijalektike i matematike u spoznajnom procesu?

Metodom dijalektike potičemo dušu na prisjećanje ideje koje je gledala u
idejnom svijetu. Smatra da je matematičko mišljenje priprema za filozofiju.
Prema Platonu, svrha filozofije je pronalazak istine, a matematika i
dijalektika kao vrste misaonog sporazumijevanja pomažu nam pri dolasku do
nje.
16. Što je racionalistima izvor spoznaje? Kako objašnjavaju svoje spoznajno
teorijsko opredjeljenje?
Racionalisti navode da je razum temeljni izvor našeg znanja, odnosno kao
onoga čiji je produkt znanje koje ne treba daljnje opravdanje.

17. Nabrojite pravila metode Renea Descartesa?

1. Ništa ne smatrati istinitim ako nije jasno razlučeno
2. Svaki problem rastaviti na najjednostavnija moguća potpitanja
3. Pri rješavanju problema početi od najjednostavnijega.

18. Descartesova metodička skepsa.

Metodička skepsa je sumnja u sve pa tako i u naša osjetila. Njegov argument
za to je da smo svi barem jednom iskusili da su nas osjetila prevarila.

19. Kako Descartes dokazuje vlastito postojanje. “Koraci” do COGITO, ERGO

SUM.
Descartes, sumnjajući u apsolutno sve, čak i u vlastito postojanje, postaje
svjestan da mora postojati biće koje sumnja, a to je on. Tako zapravo dolazi do
izreke „Mislim, dakle jesam!“

20. Descartesov primjer s voskom, što time želi dokazati?

Želio je dokazati da mozak unatoč promjenama može percipirati promijenjeni
vosak, a ne samo osjetila.

21. Nabroji filozofe racionaliste, stoljeće u kojem djeluju?

Descartes (16./17. st.), Spinoza(17. st.), Leibniz(17./18. st.)
22. Koji je najviši oblik spoznaje kod Spinoze?
Intuitivno znanje.

23. Leibnizovo razlikovanje istina uma i istina iskustva.

Istinu uma – veze među stvarima možemo analizirati racionalnim
razmišljanjem i doći do konačne analize te možemo spoznati krajnje istine
Istina iskustva – ako je analiza veza među stvarima beskonačna, ne možemo
spoznati krajnju istinu razmišljanjem nego samo iskustvom

24. Kako J. Locke objašnjava tezu da se rađamo kao Tabula rasa?

Ljudski se duh rađa kao tabula rasa na kojemu iskustvo ostavlja svoje
tragove. Smatra da sve predodžbe proizlaze iz iskustva, ali sposobnost da ih
stvaramo postoji od prije.

25. Nabroji filozofe empiriste, stoljeće u kojem djeluju.

Locke(17./18. st.), Berkely(17./18. st.), Hume(18. st.)U DVIJU INKARNACIJA
BORAVI U SVIJETU IDEJA- ONDJE GLEDA IDEJE I NEPOSREDNO IH SPOZNAJ

26. Objasni tri stupnja spoznaje kod Lockea s primjerima.

1. Intuitivna spoznaja – naš duh izravno opaža slaganje ili neslaganje dviju
ideja (četverokut nije trokut)
2. Demonstrativna spoznaja – naš duh opaža slaganje ili neslaganje dviju
ideja, ali to se ne događa izravno nego posredovanjem drugih ideja. Tu
ubrajamo zaključivanje na temelju dokaza.
3. Senzitivna spoznaja – temelji se na osjetilnoj zamjedbi konačnih bića oko
nas(vidim ovaj automobil ispred sebe)
27. Objasni Lockeovo razlikovanje primarnih i sekundarnih kvaliteta.
Primarne kvalitete svojstvene su vanjskim stvarima kao takvima(oblik,
veličina itd.) te one prikazuju stvarna svojstva tvari. Sekundarne kvalitete su
subjektivne, stvaraju osjete u subjektu spoznaje (boja, okus, miris).

28. Koje je temeljno polazište Berkeleyeva subjektivnog idealizma? Objasni Esse

est percipi?
Spoznaja vanjskog svijeta počinje percipiranjem osjetilnih svojstava objekata,
ali za razliku od njih, on završava u subjektivnom idealizmu zastupajući ideju
kako ne postoji o nama neovisni materijalni svijet koji uzrokuje naše ideje.
Esse est percipi – Berkeley zaključuje kako je nemoguće imati bilo kakvo
postojanje izvan umova mislećih bića koje zamjećuju objekte izvan nas.

29. Što je solipsizam i kako ga je Berkeley “izbjegao”?

Solipsizam je stajalište prema kojemu postoji samo subjektivni doživljaji
svijesti, a izvanjski je svijet projekcija individualnog uma, a u tom smislu
iluzija. Berkeley ga je izbjegao uvođenjem Boga koji je izvor osjeta i koji ih
stvara prema zakonima prirode.

30. Humeov spoznajni skepticizam.

Određen je sviješću o ograničenjima ljudske spoznaje. Smatra da nema
sumnje u to da sva naša spoznaja počinje iskustvom te da ne smijemo izlaziti
izvan onoga što dobivamo i možemo provjeriti njime.

31. Koja je razlika između analitičkih i sintetičkih sudova? Koji su to sintetički

sudovi a priori koje Kant želi dokazati?
Analitički sudovi – sva naša spoznaja potječe od razuma
Sintetički sudovi – sva naša spoznaja potječe od iskustva
32. Transcendentalni oblici svijesti- Koji su a priorni oblici opažanja, a koji a
priorni oblici mišljenja kod Kanta?

33. Objasnite kopernikanski obrat kod Kanta.

Tvrdi kako naša svijest nije jedina što se ravna prema stvarima. Stvari se
također ravnaju prema svijesti ili objekt spoznaje(stvari koje spoznjemo)
kruži oko subjekta spoznaje(naše svijesti) i nadaje mu se kao pojava onako
kako to uvjetuje subjekt svojim spoznajnim oblicima

34. Koja su prema Kantu, ograničenja naše spoznaje? Što spoznajemo po Kantu
stvari po sebi ili fenomene (pojave)?

35. Objasnite kriticizam kao spoznajno gledište.

Kriticizam je spoznajno gledište koje se suprotstavlja tradicionalnoj metafizici
i kritički istražuje izvore i granice naše spoznaje.