MAGNEZIJ KAO DODATAK PREHRANI

Magnezij je esencijalni sastojak gotovo svih stanica tijela.

Njegov glavni zadatak je aktiviranje većine enzima važnih
za odvijanje metabolizma. Magnezij je važan za
kontrakciju mišića i prijenosa podražaja od živca na
mišić. Budući da sudjeluje u gotovo 300 enzimskih
reakcija u organizmu, njegov dovoljan unos je
esencijalan za zdravlje i dobro osjećanje.
Današnja hrana međutim često ne pruža dovoljne količine
magnezija, pa se preporučena dnevna količina od 300-
400 mg magnezija mora nadopunjavati.

Svakodnevna nadopuna magnezijem može pomoći kod:

smetnji u radu srca i smetnji cirkulacije

glavobolja i migrena
slabe koncentracije i osjećaja pritiska u glavi
živčane razdražljivosti i poremećaja spavanja
grčeva i mišićne napetosti

Magnezij je od posebne koristi za:

srčane bolesnike i hipertoničare

osobe oboljele od šećerne bolesti
trudnice i dojilje
športaše tijekom treninga
rekonvalescente
osobe izložene velikim psihičkim i fizičkim
naporima
U čovjeku prosječne konstitucije nalazi se manje od 30
grama magnezija. Ipak i ta mala količina nužna je za
brojne funkcije organizma. Zalihe magnezija u većine
ljudi nisu dovoljne, uglavnom zbog toga što se pretežno
jede prerađena hrana, koja ga sadrži vrlo malo. Te se
zalihe u razdobljima stresa brzo troše, a smanjuju se i pri
nekim bolestima, uz uzimanje određenih lijekova te pri
intenzivnoj fizičkoj aktivnosti.

Zato je za održavanje zdravlja često potrebno uzimati

dodatke prehrani s magnezijem. Oni sadrže različite
izvore tog minerala: magnezijev acetat. magnezijev
karbonat, magnezijev citrat, magnezijev oksid ili
magnezijev sulfat.

Kako djeluje magnezij

PREVENCIJA: Novija istraživanja potvrđuju da je

magnezij koristan u sprečavanju i liječenju bolesti srca.
Pokazalo se, naime, da je smrtnost od srčanog udara
manja u područjima s tvrdom vodom, koja je bogata
magnezijem. Neki znanstvenici čak govore o tome da bi
se smrtnost od infarkta smanjila za 19% kad bi svi ljudi
pili tvrdu vodu. Čini se da magnezij snižava krvni tlak te
pomaže u oporavku od srčanog udara tako što usporava
stvaranje krvnih ugrušaka, širi arterije i stabilizira
potencijalno opasne poremećaje ritma rada srca.

Početni rezultati nekih istraživanja upućuju na to da bi

primjeren unos magnezija mogao pomoći u sprečavanju
nastanka šećerne bolesti tipa II. Istraživači sa Sveučilišta
Johns Hopkins određivali su razinu magnezija u više od
1200 ljudi koji nisu imali dijabetes, a zatim nakon šest
godina gledali kod kojih se ljudi ta bolest razvila.
Pokazalo se da su ispitanici s najnižim početnim
vrijednostima magnezija imali za 94% veću vjerojatnost
obolijevanja od šećerne bolesti u usporedbi s onima čija
je razina magnezija bila najviša. Potrebna su daljnja
istraživanja kako bi se potvrdilo može li magnezij
spriječiti pojavna te bolesti.

DODATNI KORISNI UČINCI: Magnezij opušta mišiće

pa može biti koristan kod sportskih ozljeda, kroničnog
umora i fibromijalgije. Čini se i da ublažava PMS i
menstruacijske grčeve te da može povećati mineralnu
gustoću kostiju u žena nakon menopauze.

Osim toga, magnezij proširuje dišne putove, što je i te

kako korisno kod astme i bronhitisa. Zasad nema
suglasnosti oko uloge magnezija u sprečavanju ili
liječenju migrene, no jedno istraživanje govori o tome da
bi taj mineral mogao pojačati djelovanje sumatriptana,
lijeka koji se često upotrebljava kod migrene.
Koliko je magnezija potrebno

Preporučena dnevna doza magnezija za muškarce jest

300 mg, a za žene 270 mg. Adolescenticama i u svrhu
sprečavanja ili liječenja bolesti preporučuju se više doze
(300 mg).

AKO GA UZIMATE PREMALO: Čak i blag manjak može

povećati rizik nastanka bolesti srca ili dijabetesa. Teški
manjak može prouzročiti nepravilan rad srca, umor,
grčeve u mišićima, razdražljivost, nervozu i zbunjenost.
AKO GA UZIMATE PREVIŠE: Magnezij može izazvati
mučninu i proljev. Ako organizam ne uspije izbaciti
preveliku količinu tog minerala, mogu se pojaviti slabost
mišića, ravnodušnost, zbunjenost i otežano disanje.

Velike doze snižavaju krvni tlak pa se može pojaviti

vrtoglavica. Ipak predoziranje je magnezijem rijetko jer
je povećani unos ovoga minerala praćen smanjenom
apsorpcijom, a eventualni višak bubrezi lako sklanjaju.
Kako se uzima magnezij

DOZIRANJE: Za sprečavanje bolesti srca: Uzimajte 300

mg na dan. Kod poremećaja ritma rada srca, astme i
oporavka od bolesti srca: Dnevna za iznosi 300 mg.
Kod kroničnog umora: Dva puta na dan uzmite 150 mg
(po mogućnosti) inezijeva citrata.
Kod šećerne bolesti i povišenoga krvnog tlaka: Uzima se
300 mg na dan.

SMJERNICE ZA UPORABU: Apsorpcija je magnezija

najbolja kad se uzima s hranom. Ako dobijete proljev,
smanjite dozu ili pokušajte magnezijevim glukonatom,
koji je blaži za probavu.
Ostali izvori magnezija

Dobri su izvori magnezija cjelovite žitarice, orašasti

plodovi, mahunarke, tamnozeleno lisnato povrće i
školjke.

VAŽNO: Ljudi koji pate od bolesti bubrega trebaju se

prije početka uzimanja dodataka prehrani s magnezijem
savjetovati s liječnikom.
Magnezij spada u skupinu “bitnih minerala” i životno je
važan sastojak tjelesnih stanica. Glavna mu je uloga
aktivacija brojnih enzima uključenih u stvaranje energije
tijela. Osobito je važan za rad srca, kontrakciju mišića i
zdravlje živčanog sustava. Magnezij također sudjeluje u
mineralizaciji kostiju te je neophodan za zdravlje i
vitalnost organizma.

Današnja znanja potvrđuju korisnu ulogu magnezija kod

srčanih bolesnika, visokog krvnog tlaka, ateroskleroze,
dijabetesa, živčane napetosti, razdražljivosti i nemira,
prevencije migrene i glavobolja, trudnoće i dojenja,
poremećaja spavanja, bavljenja sportom, opstipacije
(zatvora) i žgaravice.

Magnezija može nedostajati zbog mnogo razloga poput

povećanih potreba tijekom rasta i razvoja, trudnoće ili
izloženosti stresu, a do povećanih gubitaka može doći
zbog povraćanja, proljeva ili bubrežnih bolesti. Razlog
može biti i nedovoljan unos, prekomjerno znojenje i
bolesti probavnog sustava. Gubitak magnezija može biti
posljedica sportske aktivnosti te uzimanja nekih lijekova,
od kojih su na prvome mjestu diuretici i laksativi.

Svaki dan hranom moramo unositi 375 mg magnezija jer

se ne stvara u tijelu, a u današnjoj prehrani, zbog
visokog udjela prerađenih šećera, bijelog kruha, bijelog
brašna, alkohola i sl., magnezij se pojačano “troši”. Stoga
se manjak magnezija javlja kod velikog broja ljudi.

Nedostatak magnezija može se očitovati grčevima i

slabošću u mišićima, poremećajem rada srca, živčanom
razdražljivošću, glavoboljom, migrenom i pritiskom u
glavi.