Professional Documents
Culture Documents
Metode I Tehnike Istraživanja
Metode I Tehnike Istraživanja
2 Metode istraživanja
2.1 Po prirodi podataka
2.1.1 Kvalitativna istraživanja:
Fokusirana na prikupljanje i interpretaciju ne-numeričkih podataka, kao što su opisi, mišljenja,
iščekivanja. Metode uključuju intervju, fokus grupu, studiju slučaja.
2.1.2 Kvantitativna istraživanja:
Osvrće se na prikupljanje i analizu numeričkih podataka kako bi se otkrili zakonitosti i oblikovali opći
zaključci. Metode uključuju ankete, eksperimente, statističku analizu.
2.2 Po svrsi istraživanja:
2.2.1 Deskriptivna istraživanja:
Opisuju i objašnjavaju postojeće stanje ili fenomen, bez manipulacije.
2.2.2 Eksperimentalne
Utvrditi uzročno-posljedične odnose između nezavisnih i ovisnih varijabli.
2.2.3 Komparativna
Usporediti dvije ili više skupina, pojava ili događaja kako bi se utvrdile razlike ili sličnosti.
2.3 Po stepenu kontrole nad varijablama:
2.3.1 Laboratorijska istraživanja
Istraživanja provedena u kontroliranom okruženju laboratorija, gdje se varijable pažljivo kontroliraju.
2.3.2 Terenska istraživanja
Istraživanja provode izvan kontroliranog okruženja laboratorija, u stvarnom svijetu ili prirodnom
okruženju subjekata.
2.4 Po pristupu i tehnici
2.4.1 Kvantitativna analiza:
Kvantitativna analiza u istraživanju uključuje prikupljanje, analizu i interpretaciju numeričkih podataka
kako bi se identificirali statistički obrasci, zakonitosti i odnosi.
2.4.2 Kvalitativna analiza:
Kvalitativna analiza uključuje proučavanje ne-numeričkih podataka, poput teksta, slika ili zvuka, kako bi
se razumjelo značenje, interpretirale informacije i identificirale obrasce.
2.5 Po vremenskom okviru:
2.5.1 Dugoročna istraživanja:
Dugoročna istraživanja provode se tijekom proširenog razdoblja, obično godina ili desetljeća, kako bi se
pratili dugoročni trendovi, promjene ili razvoj.
2.5.2 Kratkoročna istraživanja:
Kratkoročna istraživanja provode se unutar relativno kratkog razdoblja, obično nekoliko dana, tjedana ili
mjeseci, kako bi se dobili brzi rezultati ili analizirali trenutni uvjeti.
3 Uzorak istraživanja
Obzirom da možemo imati istraživanje ljudske populacije ili ako se istražuju materijalni objekti, entiteti ili
pojave, terminologija i pristup uzorkovanju mogu se razlikovati.
Uzorak u istraživanju predstavlja dio populacije koji se bira za proučavanje kako bi se donosili zaključci o
cjelokupnoj pupulaciji na osnovu prikupljenih podataka iz uzorka.
3.1 Kako se određuje uzorak u kontekstu ljudske populacije
3.1.1 Definisanje populacije
Prvi korak je jasno definisanje ciljne populacije, odnosn o grupe ili skupa jedinki o kojima se želi skupiti
podaci.
3.1.2 Izbor metode uzorkovanja
3.1.2.1 Slučajno uzorkovanje
U slučajnom uzorkovanju svaki član populacije ima jednaku šansu da bude izabran u uzorak.
3.1.2.2 Startifikovano uzorkovanje
U statrifikovanom uzorkovanju, populacija se prvo dijeli na homogene grupe ili strate (po polu, starosti,
obrazovanju..) i zatim se iz svake strate izabere uzorak.
3.1.3 Definiranje Veličine Uzorka
Određivanje optimalne veličine uzorka, tj. koliko jedinica će biti uključeno u istraživanje. Ovo ovisi o
dostupnim resursima, preciznosti koja se želi postići i statističkim razmatranjima.
3.1.4 Prikupljanje podataka
Nakon odabira uzorka, istraživači prikupljanju podatke iz uzorka koristeći odabrane metode i tehnike
prikupljanja podataka kao što su ankete, intervjui, eksperimenti ...
3.1.5 Analiza i interpretacija
Kada su podaci prikupljeni, istraživači ih analiziraju koko bi izveli zaključke o cjelokupnoj populaciji.
3.2 Definisanje ciljeva istraživanja u kontekstu materijalnih istraživanja
3.2.1 Definisanje ciljeva istraživanja
Prvi korak je jasno definisanje ciljeva istraživanja i specifičnih aspekata materijalnog objekta ili pojave
koji se želi proučavati.
3.2.2 Selekcija uzorka
U zavisnosti od prirode istraživanja, uzorak može biti fizički uzorak (komad materijala, uzorak krvi ...) ili
može predstavljati specifične karakteristike ili segmente materijalnog objekta ili sistema.
3.2.3 Metode uzorkovanja.
Slučanji uzorak,
Stratifikovano uzorkovanje
Uzorkovanje sa ponovnim uzimanjem ....
3.2.4 Uzimanje i pripremanje uzorka
Čišćenje, prprema i obrada ...
3.2.5 Analiza i interpretacija
6 Šta je hipoteza?
Hipoteza je pretpostavka ili predviđanje koje istraživač postavlja prije početka istraživanja kako bi testirao
svoju ideju ili teoriju.
6.1 Ključne tačke hipoteze:
6.1.1 Drfinisanje problema
Hipoteza se često formuliše kao odgovor na istraživačko pitanje ili kao rješenje nekog problema.
6.1.2 Testiranje
6.1.3 Tipovi hipoteza
6.1.3.1 Nulte hipoteze (H0)
Obično predstavlja tvrnju o nepostojanju efekta ili razlike
6.1.3.2 Alternativne hipoteza (H1 ili H0)
Predstavlja tvrdnju koja se testira protiv nulte hipoteze.
6.2 Pozitivna i negativna hipotaza
Pozitivna hipoteza predviđa postojanje nekog efekta ili razlike
Negativna hipoteza predviđa odsustvo efekta ili razlike
7 Zašto istražujemo?
7.1 Razumijevanje svijeta
Ljudi su oduvijek bili znatiželjni i željeli razumjeti kako funkcionira svijet oko njih
7.2 Otkrivanje novih informacija
Naučno istraživanje doprinosi stvaranju novih znanja, što može dovesti do revolubionarnih otkrića
7.3 Unapređenje tehnologije i prakse
Naučna istraživanja često vode razvoju novih tehnologija, metoda i praksi koje mogu poboljšati kvalitetu
života,...
7.4 Rješavanje problema
Naučna istraživanja se često fokusiraju na rješavanje konkretnih problema, bilo da se radi o zdravstvenim
problemima, ekološkim izazovima ili socijalnim pitanjima.
7.5 Prevensija i predviđanje
Kroz naučna istraživanja moguće je prepoznati potencijalne opasnosti, bolesti ili katastrofe i zaviti
strategije za njihovu prevenciju ili predviđanje.
7.6 Razvoj kritičkog razmišljanja
7.7 Doprinos zajednici i društvu
7.8 Ljubav prema istraćivanju
Za mnoge istraživače, rad u nauci nije posao, već strast.
8 Šta je nauka?
Sistematično proučavanje prirodnog i društvenog svijeta kroz opažanje, eksperimente i analizu.
8.1 Sistematična metoda proučavanja
Nauka se bavi sistematičnim i organizovanim proučavanjem struktura i procesa u prirodi i društvu kako bi
se steklo znanje.
8.2 Logički pristup
Nauka koristi logički pristup, baziran na testiranju hipoteza, analizi podataka i dološenju zaključaka
zasnovianih na dokazima.
8.3 Stvaranje znanja
Nauka se bavi kreiranjem znanja o svijetu oko nas kroz rigorozne metode prikupljanja podataka, analize i
interpretacije.
8.4 Predviđanje i objašnjenje
Cilj nauke je ne samo opisivanje srvarnosti, već i prdviđanje budućih događaja iobjašnjavanje uzročno-
posljedičnih veza.
8.5 Proučavanje prirode i zakonitosti
Nauka teži otkrivanju zakonitosti, principa i obrazaca koji upravljaju prirodnim i društvenim fenomenima.
11 Instrumenti istraživanja
Instrumenti istraživanja predstavljaju alate, upitnike, skale ili druge uređaje koji se koriste za prikupljanje
podataka u istraživačkom procestu.
11.1 Osnovne informacije o instrumetnima s aspekta metodologije:
Definicija – instumenti istraživanja su sve što se koristi za prikupljanje podataka, uključujući
upitnike, skale, testove, intervju protokole, opservacione liste i druge specifične alate.
Validnost i pouzdanost – Validnost: u kojoj mjeri instrument zaista mjeri ono što tvrdi da mjeri.
Pouzdanost: mjeri dosljednost i stabilnost instrumenta (isti rezultati pri ponovljenom mjerenju
istog fenomena
Vrste instrumenata – Upitnici: setovi pitanja dizajniranih da prikupe informacije od ispitanika o
njihovim stavovima, mišljenjima, ponašanju ili demografskim informacijama. (Struktuirani; sadrže
fiksan broj pitanja s određenim odgovorima, Polustruktuirana; sadrže kombinaciju zatvorenih i
otvorenih pitanja, Nestruktuirana; ne postoji fiksan format pitanja i odgovora) Skale: sistematski
dizajnirane serije pitanja ili izjava koje ispitanici ocjenjuju na osnovu određenog kriterijuma, često
koristeći Likertovu skalu (skala koja mjeri stepen saglasnosti ili nesaglasnosi) ili sllične metode
ocjenjivanja. Intervju protokoli: strukturirani ili polustrukturirani setovi pitanja koje istraživač
koristi tokom intervjuisanja ispitanika. Opservacione liste: alati koji se koriste za sistemska
posmatranja i zapisivanje specifičnih ponašanja, reakcija ili događaja. Testovi i mjerenja:
specifični alati dizajnirani za mjerenje određenih sposobnosti, znanja ili karakteristika ispitanika.
Dizajniranje instrumenata – Pilotiranje: prije primjene na široj populaciji, instrumenti često
prolaze kroz fazu polotiranja kako bi se testirala njihova validnost, pouzdanost i jasnoća.
Prilagođavanje: instrumenti se često prilagođavaju specifičnim kulturama, populacijama ili
kontekstima kako bi bili relevantrni i efikasni.
Analiza podataka – nakon prikupljanja podataka, analiziraju se koristeći statističke metode,
interpretativne tehnike ili druge metode analize kako bi se izvukli relevantni zaključci iz
prikupljenih informacija.
12 Teškoće u istraživanju
12.1 Definisanje ciljeva i postavljanje pitanja istraživanja
Postavljanje jasnih, specifičnih i mjerljivih ciljeva istraživanja može biti izazov, kao i formulisanje
relevantrnih istraživačkih pitanja.
12.2 Odabir metodologije
Izbor odgovarajuće metodologije istraživnja, uključujući kvalitativne ili kvantitativne metode, može biti
komplekdan proces koji zahtijeva razumijevanje prednosti, ograničenja i primjene različitih metoda.
12.3 Uzorkovanje
Odreživanje reprezentativnog i adekvatnog uzorka, kao prevazilaženje problema vezanih za veličinu
uzorka, pristupnost populaciji ili pristrasnosti uzorka.
12.4 Prikupljanje podataka
Efikasno i tačno prikupljanje podataka može predstavljati izazov, posebno kada se koriste različite tehnike
prikupljanja podataka kao što su ankete, intervjui, opažanje ili eksperimenti.
12.5 Analiza podataka
Analiza i interpretacija podataka zahtijeva stručnost u statističkim metodam, softverskim alatima i
kritičkom razmišljanju, a može se suočiti i sa izazovima kao što su pristrasnost, promjenjivli faktori ili
kompleksnost podataka.
12.6 Etički izazovi
Poštovanje etičkih princima, kao što su zaštita prava učesnika, interitet podataka i transparentrnost, može
predstavljati izazov u različitim fazama istraživanja-
12.7 Vrijeme i resursi
Ograničenja vremena, finansijskih sredstava ili drugih resursa mogu uticati na obim, kvalitet i realizaciju
istrživanja.
12.8 Komunikacija rezultata
Efikasno komuniciranje rezultata istraživanja, njihova interpretacija i diseminacija može biti izazov,
posebno u kontekstu različitih ciljnih publika, jezika ili medija.
12.9 Integracija multidisciplinarnog znanja
Istraživanja često zahtijevaju integraciju znanja iz različitih disciplina, što može predstavljati izazive u
razumijevanju, interpretaciji i primjeni rezultata istraživanja.
12.10 Promjene i nepredviđenje okolnosti
Istraživanja su dinamični procesi koji mogu biti podložni promjenama, nepredviđenim okolnostima ili
izazovima koji zahtijevaju fleksibilnost, prilagodljivost i reaktivnost istraživača.