Metrologija ukratko

2. izdanje

Metrologija ukratko
2. izdanje
Preveo: Mirko Vukovi

Ova broura nije namijenjena za raspaavanje nego iskljuivo za uporabu kao radni materijal na seminarima i radionicama koje organiziraju DZM i HMD ili za promid bene svrhe tih dviju organizacija.

Metrologija ukratko 2. izdanje prosinac 2003. Korice: Fotografija istonog mosta preko Velikoga tjesnaca (Great Belt), Danska, sa svjetlima na nogostupu. Svaka od 55 predgotovljenih 48-metarskih, 500-tonskih mostovnih sekcija istonog mosta pomno je mjerena kako bi se ugodila etiri ovjesa koji nose sekciju i postiglo pravilno naprezanje. Za ugaanje ovjesa bila su doputena odstupanja od 30 mm od zahtijevanih teoretskih vrijednosti. Ugaanje svakoga klina ovjesa bilo je odreeno s tonou od 1 mm. U gradnju mosta od 1988.1997. godine bila je ukljuena iroka mre a ugovaratelja i podugovaratelja iz 10 europskih zemalja i SAD-a. Za tu golemu i slo enu suradnju bila su bitna pouzdana i ovjerena mjerenja. Nakladnik engleskog izdanja: Preben Howarth DFM, Matematiktorvet Building 307 DK-2800 Lyngby pho@dfm.dtu.dk Fiona Redgrave NPL, Queens Road, Teddigton TW11 OLW, United Kingdom fiona.redgrave@npl.co.uk

Sa etak
Glavna je svrha 2. izdanja Metrologije ukratko poveanje svijesti o metrologiji i uspostava zajednikoga metrolokog referentnog okvira u Europi. Njezin je cilj pru iti europskim korisnicima metrologije razvidno i prikladno orue za dobivanje osnovnih metrolokih obavijesti. Dananja globalna ekonomija ovisi o pouzdanim mjerenjima i ispitivanjima kojima se moe vjerovati i koja su meusobno prihvaana na meunarodnoj razini. Ona ne smiju stvarati tehnike zapreke trgovini. Preduvjet za to je ire upotrebljavana vrsta metroloka infrastruktura. Predmet je ovoga prirunika opis znanstvene, industrijske i zakonske metrologije. Opisuju se tehnika podruja metrologije i mjerne jedinice. Podrobno se opisuju meunarodna metroloka infrastruktura, ukljuujui regionalne organizacije kao to je EUROMET. Popis metrolokih naziva prikupljen je u prvome redu iz meunarodno priznatih norma. Daje se popis ustanova, organizacija i laboratorija navoenjem njihovih polaznih stranica. Metrologija ukratko pripremljena je prema projektima METROTRADE, Metroloka potpora meunarodnoj trgovini, i REGEMET, Poboljavanje dijaloga izmeu nacionalnih metrolokih ustanova i regulativnih tijela EU-a u okviru Programa konkurentnog i odr ivog razvoja (GROWTH), a financirali su ga Europsko povjerenstvo i projektni partneri.

EUROMET projekt 673, sudionici: BNM (Francuska), CMI (Republika eka), CISRO NML (Australija), CSIR NML Ju na Afrika, DFM (Danska), EOTC, EUROLAB, IRMM (Europsko povjerenstvo), JV (Norveka), MIRS (Slovenija), NIST (SAD), NMI-VSL (Nizozemska), NPL (Ujedinjeno Kraljevstvo), NRC (Kanada), PTB (Njemaka), SMU (Slovaka), SP (vedska) Fotograf: / Soren Madsen Napomena: Ovaj je dokument pripremljen prema projektima METROTRADE, Metroloka potpora meunarodnoj trgovini, i REGMET, Poboljanje dijaloga izmeu nacionalnih metrolokih ustanova i regulativnih tijela EU-a u okviru Programa konkurentnog i odr ivog razvoja (GROWTH), a financirali su ga Europsko povjerenstvo i projektni partneri. Stajalita, zakljuci i tumaenja izra ena u ovome dokumentu izra avaju samo miljenje autora i ni na koji nain ne odra avaju politiku ili miljenje Europskoga povjerenstva. ISBN: 87-988154-1-2

Nakladnici hrvatskog izdanja: Dr avni zavod za mjeriteljstvo i Hrvatsko mjeriteljsko drutvo Priredili: Mirko Vukovi i Mladen Jakovi Lektorirao: Luka Vukojevi Prijelom i tisak: LASERplus d.o.o., Zagreb

Sadr aj
1 1.1 1.2 1.3 2 2.1 2.1.1 2.1.2 2.1.3 2.1.4 2.1.5 2.1.6 2.1.7 2.2 2.2.1 2.2.2 2.2.3 2.2.4 2.2.5 3 3.1 3.1.1 3.1.2 3.1.3 3.1.4 3.1.5 3.1.6 3.1.7 3.1.8 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Ljudske mjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Kategorije metrologije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Nacionalna izdanja Metrologije ukratko . . . . . . . . . . . . . . 10 Metrologija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Industrijska i znanstvena metrologija . . . . . . . . Podruja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Mjerni etaloni . . . . . . . . . . . . . . . . . . Potvrene referentne tvari. . . . . . . . . . . . . Sljedivost i umjeravanje. . . . . . . . . . . . . . Referentni postupci . . . . . . . . . . . . . . . Nesigurnost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ispitivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zakonska metrologija . . . . . . . . . . . . . . . Zakonodavstvo koje se odnosi na mjerila . . . . . . . Zakonodavstvo EU-a koje se odnosi na mjerila . . . . Provedba zakonodavstva EU-a koje se odnosi na mjerila Odgovornosti za provedbu . . . . . . . . . . . . . Mjerenje i ispitivanje u zakonodavstvu. . . . . . . . Metroloke organizacije . . . . . . . . . Meunarodna infrastruktura . . . . . . . . Dogovor o metru . . . . . . . . . . . . . Sporazum CIPM-a o meusobnome priznavanju Nacionalne metroloke ustanove . . . . . . Imenovani nacionalni laboratoriji . . . . . Akreditirani laboratoriji . . . . . . . . . . ILAC . . . . . . . . . . . . . . . . . . OIML. . . . . . . . . . . . . . . . . . IUPAP . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 11 11 15 15 15 16 19 21 21 22 22 23 24 25 27 27 27 29 30 31 31 31 34 35

3.2 3.2.1 3.2.2 3.2.3 3.2.4 3.2.5 3.2.6 3.3 3.3.1 3.3.2 3.4 3.4.1 3.4.2 3.4.3 3.5 3.5.1 3.5.2 3.5.3 4 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 5 6 7

Europska infrastruktura . . . . . Metrologija EUROMET . . . . . Akreditacija EA. . . . . . . . Zakonaka metrologija WELMEC . EUROLAB . . . . . . . . . . . EURACHEM . . . . . . . . . . COOMET . . . . . . . . . . . Amerika infrastruktura . . . . . Metrologija SIM . . . . . . . Akreditacija IAAC. . . . . . . Azijsko-pacifika infrastruktura . Metrologija APMP . . . . . . Akreditacija APLAC . . . . . . Zakonska metrologija APLMF . . Afrika infrastruktura . . . . . . Metrologija SADCMET . . . . . Akreditacija SADCA . . . . . . Zakonska metrologija SADCMEL .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

36 36 36 37 38 38 38 38 38 39 39 39 40 40 41 41 41 41 43 45 47 49 51 52

Mjerne jedinice. . . . . . . . . Osnovne SI jedinice . . . . . . . Izvedene SI jedinice . . . . . . . Jedinice izvan SI sustava . . . . . SI predmeci . . . . . . . . . . . Pisanje naziva i znakova SI jedinica .

Rjenik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Podaci i obavijesti o metrologiji veze . . . . . . . . . . . . 62 Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

Predgovor
Sa zadovoljstvom predstavljamo 2. izdanje jednostavnoga prirunika Metrologija ukratko. Svrha mu je da korisnicima metrologije i iroj javnosti pru i jednostavan i razumljiv referentni izvor o tome predmetu. Namijenjen je onima koji nisu dobro upoznati s tim predmetom i koji zahtijevaju uvod, kao i onima koji su ukljueni u metrologiju na razliitim razinama, ali koji ele znati vie o tome predmetu ili jednostavno prikupiti posebne podatke. Nadamo se da e Metrologija ukratko olakati razumijevanje i rad s tehnikim organizacijskim aspektima metrologije. Prvo izdanje prirunika koje je objavljeno 1998. godine pokazalo se veoma uspjenim i iroko se upotrebljavalo u svijetu metrologije. Cilj je ovoga drugog izdanja da dalje radi na tom uspjehu osiguravanjem ireg kruga podataka za iru publiku. Glavna je svrha Metrologije ukratko poveanje svijesti o metrologiji i uspostava zajednikoga metrolokog razumijevanja i referentnog okvira u Europi te izmeu Europe i drugih podruja u svijetu. To je posebno va no s poveanjem naglaska na istovrijednosti mjerenja i ispitivanja za trgovinu i u kontekstu kad metroloke zapreke izazivaju tehnike zapreke trgovini. Budui da se metrologija razvija na crti znanstvenog i tehnolokog napretka, nu no je posuvremeniti i poboljavati Metrologiju ukratko kako bi se uzeo u obzir taj razvoj. U skladu s tim proiren je sadr aj 2. izdanja publikacije kako bi obuhvatio Sporazum o meusobnome priznavanju (MRA) CIPM-a te kako bi obuhvatio vie podataka o mjernoj nesigurnosti i pru io vie podataka o globalnim imbenicima u mjerenju i ispitivanju. Nadam se da e se pokazati da e ovo novo izdanje biti jo popularnije i da e se ire upotrebljavati od prvoga i prema tomu pridonositi zajednikome metrolokom referentnom okviru u svijetu, koji e u konanici promicati trgovinu meu razliitim podrujima u svijetu.

1 Uvod
1.1 Ljudske mjere
Smrtnom kaznom ka njavali su se oni koji bi zaboravili ili zanemarili svoju du nost umjeravanja etalonske jedinice duljine za svakoga punog mjeseca. Takva je pogibelj prijetila graditeljima na kraljevskome gradilitu odgovornim za gradnju faraonskih hramova i piramida u davnanjemu Egiptu, 3000 godina pr. Kr. Prvi kraljevski lakat bio je definiran kao duljina podlaktice od lakta do vrha ispru enog srednjaka vladajueg faraona uveana za irinu njegove ake. Ta se izvorna mjera prenosila u crni granit i urezivala u njemu. Radnici na gradilitima dobivali su primjerke u granitu ili drvetu, a graditelji su bili odgovorni za njihovo uvanje. Otada su ljudi bez obzira na mjesto i vrijeme pridavali veliku pozornost ispravnosti mjerenja. U novije doba, 1799. godine u Parizu, stvoren je desetini metriki sustav pohranjivanjem dvaju platinskih etalona koji su predstavljali metar i kilogram poetak dananjega Meunarodnog sustava jedinica (SI). U dananjoj Europi trokovi mjerenja i vaganja istovrijedni su iznosu od 1 % naega bruto nacionalnoga proizvoda s gospodarskom zaradom od 2 % 7 % GDP-a [4] te je tako metrologija postala prirodni dio nae svagdanjice. Kava i drvene planke kupuju se po te ini i veliini; mjere se voda, elektrina energija i toplina, a posljedice osjeamo u naim d epovima. Na nae raspolo enje utjeu osobne vage te mogue novane posljedice policijskog lova na brzine. Takoer se moraju precizno mjeriti koliina aktivne tvari u medicini, uzorci krvi i djelovanje kirurkog lasera kako se ne bi ugrozilo zdravlje pacijenata. Zapa amo da je gotovo nemogue ita opisati bez spominjanja utega i mjera: sunane satove, mjerenje prsa, postotke alkohola, te inu pisama, sobne temperature, tlakove u gumama itd. Pokuajte samo za alu razgovarati bez uporabe rijei koje se odnose na utege ili mjere. Zatim imamo trgovinu i propise koji su jednako ovisni o utezima i mjerama. Pilot pozorno motri na svoju visinu, kurs, potronju goriva i brzinu, inspekcije koje provode nadzor nad prehrambenim proizvodima mjere sadr aj bakterija, pomorske vlasti mjere istisninu broda, tvrtke kupuju sirovine s pomou utega i mjera i uporabom istih jedinica odreuju svoje proizvode. Na temelju mjerenja upravlja se procesima i namjetaju alarmi. Sustavno mjerenje s poznatim stupnjevima nesigurnosti jedan je od temelja industrijskog upravljanju kakvoom i, openito govorei, u veini suvremenih industrija trokovi mjerenja ine 10 % 15 % trokova proizvodnje.

Paul Hetherington, predsjednik EUROMET-a studeni 2003., Dublin

Konano, znanost je potpuno ovisna o mjerenju. Geolozi mjere udarne valove kad se nakon potresa osjeaju goleme sile, astronomi strpljivo mjere svjetlost s udaljenih zvijezda kako bi odredili njihovu starost, atomski fiziari skau od veselja kad na temelju mjerenja koja traju milijuntinke sekunde mogu konano potvrditi postojanje gotovo beskonano male estice. Dostupnost mjerne opreme i mogunost njezine uporabe bitna je kad znanstvenici mogu objektivno dokumentirati rezultate koje dobivaju. Znanost o mjerenju metrologija vjerojatno je najstarija znanost u svijetu te je znanje o tome kako se ona primjenjuje temeljna potreba u praktino svim znanstveno utemeljenim zanimanjima! Mjerenje zahtijeva ope znanje Metrologija nije razmetljiva i ispod mirne povrine koju pokazuje kriju se dubine znanja koje dobro poznaje samo manjina, ali koje mnogi upotrebljavaju uvjereni da dijele opu predod bu o tome to znae izrazi kao to su metar, kilogram, litra, vat itd. Povjerenje je od ivotne va nosti u omoguivanju metrologiji da povezuje ljudske djelatnosti preko zemljopisnih i profesionalnih granica. To se povjerenje poveava s rastom mre ne suradnje, uporabom zajednikih mjernih jedinica i zajednikih mjernih postupaka te priznavanjem, akreditacijom i meusobnim ispitivanjem mjernih etalona i laboratorija u razliitim zemljama. Tisuljetno ljudsko iskustvo potvruje da suradnja u metrologiji stvarno olakava ljudima ivot. Metrologija je znanost o mjerenju Metrologija ima tri glavna zadatka: 1. definiranje meunarodno prihvaenih mjernih jedinica (npr. metra) 2. ostvarenje mjernih jedinica znanstvenim metodama (npr. ostvarenje metra uporabom lasera) 3. utvrivanje lanca sljedivosti pri odreivanju i dokumentiranju vrijednosti i tonosti mjerenja i prenoenju toga znanja (npr. dokumentirani odnos izmeu mikrometarskog vijka u trgovini tehnikom robom i primarnog laboratorija za optiku metrologiju duljine).

Metrologija se razvija Metrologija je bitna u znanstvenome istra ivanju, a znanstveno istra ivanje ini temelj razvoja same metrologije. Znanost stalno iri granice moguega, a temeljna metrologija slijedi metroloke aspekte tih novih otkria. To znai jo bolja metroloka orua kako bi se omoguilo istra ivaima da nastave svoja otkria i samo ona podruja metrologije koja se razvijaju mogu trajno biti partner industriji i istra ivanju. U skladu s tim moraju se takoer razvijati i zakonska i industrijska metrologija radi odravanja koraka s potrebama drutva i industrije te da ostanu bitne i korisne. Namjera je neprekidno razvijati Metrologiju ukratko. Naravno, najbolji je nain za razvoj kojeg orua prikupljanje iskustava od onih koji ga upotrebljavaju te e stoga izdavai biti zahvalni na primjedbama ili miljenjima, bili oni kritika ili pohvala. Autori e biti zahvalni za primjedbe primljene u pismenome obliku.

1.2 Kategorije metrologije

U EU-u metrologija se dijeli na tri kategorije s razliitim razinama slo enosti i tonosti: 1. Znanstvena metrologija bavi se s organizacijom i razvojem mjernih etalona i njihovim odr avanjem (najvia razina). 2. Industrijska metrologija treba osigurati prikladno funkcioniranje mjerila koja se upotrebljavaju u industriji i u procesima proizvodnje i ispitivanja. 3. Zakonska metrologija bavi se s tonou mjerenja gdje ona utjeu na razvidnost gospodarskih transakcija, zdravlje i sigurnost. Ne postoji meunarodno prihvaena definicija temeljne metrologije, ali ona oznauje najviu razinu tonosti u danome podruju. Temeljna se metrologija mo e prema tomu opisivati kao najvia grana znanstvene metrologije.

1.3 Nacionalna izdanja Metrologije ukratko

Izvorno meunarodno izdanje Metrologije ukratko izdano je u veemu broju nacionalnih izdanja, svako prilagoeno opisu metrologije u toj posebnoj dr avi slijedi istu koncepciju prirunika. Englesko je izdanje meunarodno izdanje. Do 2003. godine bila su dostupna sljedea izdanja. eko: Metrologie v kostce Prvo nacionalno izdanje izdano je 2002. godine u 2000 primjeraka, kontakt fjelink@cmu.cz Hrvatsko: Metrologija ukratko Izdano je 2000. godine u elektronikoj verziji. Dansko: Metrologi kort og godt Prvo nacionalno izdanje izdano je 1998. godine u 1000 primjeraka, kontakt pho@dfm.dtu.dk Drugo nacionalno izdanje izdano je 1998. godine u 1000 primjeraka, kontakt pho@dfm.dtu.dk Englesko: Metrology in short Prvo meunarodno izdanje izdano je 2000. godine u 10 000 primjeraka, kontakt pho@dfm.dtu.dk. Drugo meunarodno izdanje izdano je 2003. godine u 10 000 primjeraka, kontakt pho@dfm.dtu.dkili fiona.redgrave@npl.co.uk. Finsko: Metrology in short Prvo nacionalno izdanje izdano je 2001. godine u 5000 primjeraka, kontakt mikes@mikes.fi Litvansko: Metrologija trumpai Prvo nacionalno izdanje izdano je 2000. godine u 100 primjeraka, kontakt rimvydas.zilinskas@lvmt.lt Drugo nacionalno izdanje izdano je 2000. godine u 2000 primjeraka, kontakt vz@lvmt.lt Portugalsko: Metrologia em sintense Izdano je 2001. godine u 2500. primjeraka, kontakt ipq@mail.ipq.pt i Korejsko: u pripremi za 2004. Talijansko: u pripremi za 2004.

2. Metrologija
2.1 Industrijska i znanstvena metrologija
Industrijska i znanstvena metrologija dvije su od tri kategorije metrologije opisane u poglavlju 1.2. Metroloke djelatnosti, ispitivanja i mjerenja, vrijedni su ulazni elementi za funkcioniranje kakvoe u mnogim industrijskim djelatnostima. Za to je potrebna sljedivost, koja postaje jednako va na kao i samo mjerenje. Priznavanje metroloke mjerodavnosti na svakoj razini lanca sljedivosti mo e se uspostaviti sporazumima i dogovorima o meusobnome priznavanju, npr. CIPM MRA i ILAC MRA te putem akreditacije i uzajamnog ocjenjivanja. 2.1.1 Podruja Znanstvena se metrologija prema BIPM-u dijeli u 9 tehnikih podruja: masa, elektricitet, duljina, vrijeme i frekvencija, termometrija, ionizantno zraenje i radioaktivnost, fotometrija i radiometrija, protok, akustika i koliina tvari. U EUROMET-u postoje dva dodatna podruja: protok i interdisciplinarna metrologija. Ne postoji slu bena meunarodna definicija tih potpodruja, u tablici 2.1 navedena su potpodruja koja se upotrebljavaju u EUROMET-u.

10

11

Tablica 2.1: Podruja, potpodruja i va ni mjerni etaloni. Ukljuena su samo tehnika podruja.
Podruje Masa i srodne veliine Potpodruje Mjerenje mase Sila i tlak Va ni mjerni etaloni Etaloni mase, etalonske vage, maseni komparatori Osjetila tereta, tlane vage, pretvornici sile, momenta i zakretnog momenta, tlane vage s uljem/plinom podmazivanim valjkastim stapnim sklopom, strojevi za mjerenje sile Stakleni areometri, laboratorijsko posue, vibracijska mjerila gustoe, mjerila viskoznosti sa staklenom kapilarom, rotacijska mjerila viskoznosti, ljestvice viskoznosti Kriogeniki strujni komparatori, Josephsonov i Klitzingov kvantni Hallov pojav, Zenerovi referentni etaloni, potenciometrijske metode, mostovni komparatori Pretvornici izmjeninih veliina u istosmjerne veliine, etalonski kondenzatori, zrani kondenzatori, etaloni induktivnosti, kompenzatori Toplinski pretovornici, kalorimetri, bolometri Strujni i naponski mjerni transformatori, referentni izvori visokog napona Stabilizirani laseri, interferometri, laserski interferometrijski mjerni sustavi, interferometrijski komparatori Mjerni blokovi, ravnala, koraajna mjerila, prstenovi, klinovi, mjerila visoke tonosti za provjeru drugih mjerila, mjerila s brojanikom, mjerni mikroskopi, optiki etaloni ravnine, koordinatni mjerni strojevi, mikrometri s laserskim skenerom, mikrometri dubine

Podruje Duljina

Potpodruje Mjerenja kuta Oblici

Va ni mjerni etaloni Autokolimatori, rotacijske ploe, mjerila kuta, poligoni, razulje Etaloni pravocrtnosti, ravnine, usporednosti, kvadratinosti, kru nosti, valjkasti etaloni Etaloni visine koraka i izbrazdanosti, etaloni hrapavosti, oprema za mjerenje hrapavosti Cezijev atomski sat, oprema za mjerenje vremenskog odsjeka Atomski sat, kvarcni oscilator, laseri, elektronika brojila i sintetizatori, (geodetska orua za mjerenje duljine) Plinski toplomjeri, vrste toke ljestvice ITS 90, otporski toplomjeri, termoparovi Crna tijela za mjerenje visoke temperature, kriongeniki radiometri, pirometri, Si-fotodiode Mjerila rosita sa zrcalom ili elektroniki vlagomjeri, dvostruki generatori vla nosti tlak/temperatura Kalorimetri, umjerene visokodozne upljine, dikromatski dozimetri

Kakvoa povrine

Vrijeme i frekvencija

Mjerenje vremena Frekvencija

Obujam i gustoa Viskoznost

Termometrija

Dodirna temperaturna mjerenja

Elektricitet i magnetizam

Istosmjerne elektrine veliine

Temperaturna mjerenja bez dodira

Izmjenine elektrine veliine

Vla nost

Visokofrekvencijske elektrine veliine Velike struje i visoki napon

Ionizantna zraenja i radioaktivnost

Apsorbirana doza Industrijski proizvodi visoke razine Apsorbirana doza Medicinski proizvodi Zatita od zraenja

Kalorimetri, Ionizacijske komore Ionizacijske komore, refrentno zraenje snopova/polja, razmjerna i druga brojila, TEPC, Bonnerovi neutronski spektrometri

Duljina

Valne duljine, interferometrija

Dimenzijska metrologija

Radioaktivnost

Ionizacijske komore, potvreni radioaktivni izvori, gama-spektroskopija i alfa-spektroskopija, 4gama otkrivala

12

13

Podruje Fotometrija i radiometrija

Potpodruje Optika radiometrija

Va ni mjerni etaloni Kriogeniki radiometri, otkrivala, stabilizirani laserski referentni izvori, referentne tvari Au-vlakna Otkrivala u vidljivome podruju, Si fotodiode, kvantna otkrivala djelotvornosti Spektrofotometri Referentne tvari Au-vlakna Ispitni ureaji sa zvonom, rotacijski plinomjeri, turbinski plinomjeri, prijenosni plinomjeri sa sapnicom u kritinome podruju Obujamski etaloni, Coriolisovi maseni etaloni, mjerila razine, indukcijska mjerila protoka, ultrazvuna mjerila protoka

Fotometrija

2.1.2 Mjerni etaloni Mjerni etalon tvarna je mjera, mjerilo, referentna tvar ili mjerni sustav namijenjen za odreivanje, ostvarivanje, uvanje ili obnavljanje jedinice ili jedne ili vie vrijednosti kakve veliine da bi mogli poslu iti kao referencija. Primjer: Metar se definira kao duljina puta to ga svjetlost prevali u vakuumu tijekom vremenskog odsjeka od 1/299 792 458 sekunda. Metar se ostvaruje na primarnoj razini s pomou valne duljine jodom stabiliziranog helijsko-neonskog lasera. Na ni im se razinama upotrebljavaju tvarne mjere kao to su mjerni blokovi, a sljedivost se osigurava optikom interferometrijom da bi se odredila duljina mjerke dovoenjem u vezu s gore spomenutom valnom duljinom svjetlosti lasera. Razliite razine etalona u lancu sljedivosti prikazuju se na slici 2.1. U tablici 2.1 u poglavlju 2.1.1 prikazuju se podruja i potpodruja metrologije te va ne razine razliitih mjernih etalona. Meunarodni popis svih mjernih etalona ne postoji. Definicije razliitih etalona daju se u Rjeniku, poglavlju 6. 2.1.3 Potvrene referentne tvari Potvrena referentna tvar (PRT) koja se u SAD-u naziva i etalonska (standardna) referentna tvar (ERT) referentna je tvar s prilo enom potvrdom kojoj su jedna ili vie vrijednosti svojstva potvrene postupkom koji utvruje sljedivost prema tonomu ostvarenju jedinice kojom se vrijednosti tog svojstva izra avaju i za koje je svaka potvrena vrijednost praena nesigurnou kod naznaene razine povjerenja. Potvrene referentne tvari openito se pripravljaju u skupinama za koje se vrijednosti svojstva odreuju (unutar naznaenih granica nesigurnosti) mjerenjima na uzorcima reprezentativnim za cijelu skupinu. 2.1.4 Sljedivost i umjeravanje Sljedivost Lanac sljedivosti (vidi sliku 2.1) neprekidan je lanac usporedaba koje se moraju provesti kako bi se osiguralo da mjerni rezultat ili vrijednost etalona bude povezana s referentnim etalonima na vioj razini, koji u konanici zavravaju s primarnim etalonom.

Kolorimetrija Optika vlakna Protok Protok plina (obujamski)

Protok vode (obujamski, maseni i energetski)

Protok kapljevina razliitih od vode Anemometrija Akustika, ultrazvuk i vibracije Mjerenje ubrzanje Akustika mjerenja u kapljevinama Ultrazvuk Koliina tvari Kemija okolia Klinika kemija Kemija gradiva Kemija prehrane Biokemija Mikrobiologija Mjerenje pH-vrijednosti iste tvari, potvrene referentne tvari Potvrene referentne tvari Akustika mjerenja u plinovima Anemometri Etalonski mikrofoni, stapni mikrofoni, kapacitetski mikrofoni, zvuni kalibratori Mjerila ubrzanja, pretvornici sile, vibratori, laserski interferometri Hidrofoni Ultrazvuna mjerila snage, radijacijske vage Potvrene referentne tvari, maseni spektrometri, kromatografi

14

15

U kemiji i biologiji sljedivost se esto uspostavlja uporabom potvrenih referentnih tvari i referentnih postupaka (vidi poglavlja 2.1.3 i 2.1.5). Krajnji korisnik mo e postii sljedivost do najvie meunarodne razine izravno od nacionalne metroloke ustanove ili od sekundarnog umjernog laboratorija. Kao rezultat razliitih sporazuma o meusobnome priznavanju, sljedivost se mo e dobiti od laboratorija izvan korisnikove vlastite dr ave. Umjeravanje Umjeravanje mjerila ili referentnih tvari temeljno je orue za osiguravanje mjerne sljedivosti. Umjeravanje obuhvaa odreivanje metrolokih znaajka mjerila ili referentne tvari. Ono se posti e izravnom usporedbom s etalonima ili potvrenim referentnim tvarima. O umjeravanju se izdaje potvrda, a (u mnogim sluajevima) na umjerena mjerila stavlja se i naljepnica. Tri su glavna razloga za umjeravanje mjerila: 1. da se osigura da oitanja mjerila budu sukladna s drugim mjerenjima. 2. da se odredi tonost oitavanja mjerila. 3. da se utvrdi pouzdanost mjerila, tj. mo e li mu se vjerovati. 2.1.5 Referentni postupci Referentni postupci mogu se definirati kao postupci ispitivanja, mjerenja ili analize koji su potpuno opisani i za koje je dokazano da su pod nadzorom, namijenjeni za ocjenu kakvoe drugih postupaka za usporedive zadatke ili opis referentnih tvari, ukljuujui referentne objekte ili odreivanje referentnih vrijednosti. Nesigurnost rezultata referentnoga postupka mora se procijeniti na odgovarajui nain i prikladna je za namjeravanu uporabu. U skladu s tom definicijom referentni postupci mogu se upotrebljavati za: vrednovanje drugih mjernih ili ispitnih postupaka koji se upotrebljavaju za sline zadatke i odreivanje njihove nesigurnosti odreivanje referentnih vrijednosti svojstava gradiva koja se mogu prikupljati u prirunicima ili bazama podataka ili referentnih vrijednosti koje su utjelovljene u referentnu tvar ili referentni objekt.

Slika 2.1: Lanac sljedivosti BIPM (Meunarodni ured za utege i mjere)

Definicija jedinice

Nacionalne metroloke ustanove ili imenovani nacionalni laboratoriji

Strani primarni etaloni

Nacionalni primarni etaloni

Umjerni laboratoriji, esto akreditirani

Referentni etaloni

Poduzea

Industrijski etaloni

Krajnji korisnici

Mjerenja

Nesigurnost raste niz lanac sljedivosti Nacionalna metroloka infrastruktura

16

17

2.1.6 Nesigurnost Nesigurnost je koliinska mjera kakvoe mjernih rezultata koja omoguuje da se mjerni rezultati usporeuju s drugim rezultatima, referencijama, specifikacijama ili etalonima. Sva mjerenja podlije u pogrjekama, ime se mjerni rezultat razlikuje od istinite vrijednosti mjerene veliine. Uz dano vrijeme i sredstva veina se izvora mjerne pogrjeke mo e identificirati, a mjerne se pogrjeke mogu koliinski odrediti i ispraviti, npr. umjeravanjem. Meutim rijetko ima vremena ili sredstva za odreivanje i potpun ispravak tih mjernih pogrjeaka.
Filozofija nesigurnosti prema GUM-u 1) Mjerna veliina X ija vrijednost nije tono poznata, smatra se stohastikom varijablom s funkcijom vjerojatnosti. 2) Mjerni rezultat x procjena je oekivane vrijednosti E(X). 3) Standardna nesigurnost u(x) jednaka je drugomu korijenu procjene varijancije V(X). 4) Odreivanje A-vrste Oekivanje i varijancija procjenjuju se statistikom obradbom opetovanih mjerenja. 5) Odreivanje B-vrste Oekivanje i varijancija procjenjuju se drugim metodama. Najee se upotrebljava metoda da se na temelju iskustva ili drugih podataka pretpostavi razdioba vjerojatnosti, npr. pravokutna razdioba.

Mjerna nesigurnost mo e se odrediti na razliite naine. iroko upotrebljavana i prihvaena metoda, npr. metoda koju su prihvatila akreditacijska tijela, jest "GUM metoda" koju preporuuje ISO, a koja je opisana u Uputama za iskazivanje mjerne nesigurnosti (6). GUM metoda i filozofija na kojoj se temelji ta metoda dani su u tablici u nastavku. Primjer Mjerni se rezultat iskazuje u potvrdi u obliku: Y=yU pri emu se nesigurnost U ne daje s vie od dvije va ne znamenke, a y se na odgovarajui nain zaokru uje na isti broj znamenaka, u ovome primjeru na sedam znamenaka. Otpor se mjeri mjerilom otpora s oitanjem od 1,000 052 7 W, pri emu mjerilo otpora u skladu sa specifikacijama proizvoaa ima nesigurnost od 0,081 mW; u potvrdi je naveden rezultat: R = (1,000 053 0,000 081) W Faktor pokrivanja jednak je k = 2 Nesigurnost navedena u mjernome rezultatu obino je poveana nesigurnost izraunana mno enjem sastavljene standardne nesigurnosti brojanim faktorom pokrivanja, esto k = 2, koji odgovara odsjeku s razinom povjerenja od pribli no 95 %

18

19

2.1.7 Ispitivanje Ispitivanje je odreivanje znaajka proizvoda, procesa ili usluge u skladu s odreenim postupcima, metodologijama ili zahtjevima.
GUM metoda utemeljena na filozofiji GUM-a 1) Utvrdite sve va ne sastavnice mjerne nesigurnosti Postoje mnogi izvori koji mogu doprinositi mjernoj nesigurnosti. Primijenite model stvarnoga mjernog procesa kako biste identificirali izvore. U matematikome modelu upotrebljavajte mjerne veliine. 2) Izraunajte standardnu nesigurnost svake sastavnice mjerne nesigurnosti Svaka sastavnica mjerne nesigurnosti izra ava se na temelju standardne nesigurnosti koja se odreuje iz odreivanja tipa A ili tipa B. 3) Izraunajte sastavljenu nesigurnost Naelo: Sastavljena nesigurnost izraunava se sastavljanjem pojedinanih sastavnica nesigurnosti u skladu sa zakonom prijenosa nesigurnosti. U praksi: - Za zbroj ili razliku sastavnica sastavljena nesigurnost izraunava se kao drugi korijen zbroja kvadrata standardnih sastavnica nesigurnosti. - Za umno ak ili kolinik sastavnica primjenjuje se isto pravilo zbroj/razlika za relativne standardne nesigurnosti sastavnica. 4) Izraunajte poveanu nesigurnost Pomno ite sastavljenu nesigurnost s faktorom pokrivanja k. 5) Iska ite mjerni rezultat u obliku Y=y U

Cilj ispitivanja mo e biti provjera da li proizvod ispunjava specifikacije (ocjena sukladnosti) kao to su zahtjevi sigurnosti ili znaajke koje su bitne za trgovinu. Ispitivanje se: provodi iroko obuhvaa vei raspon podruja odvija na razliitim razinama i sa razliitim zahtjevima tonosti Ispitivanja provode laboratoriji koji mogu biti laboratoriji prve, druge ili tree strane. Dok su laboratoriji prve strane laboratoriji proizvoaa, a druge strane laboratoriji korisnika, laboratoriji su tree strane neovisni. Metrologija daje temelj za usporeivanje ispitnih rezultata, npr. odreivanjem mjernih jedinica i osiguranjem sljedivosti i pridru ene nesigurnosti mjernih rezultata.

2.2 Zakonska metrologija

Zakonska metrologija trea je kategorija metrologije (vidi poglavlje 1.2). Zakonska metrologija nastala je iz potrebe da se osigura potena trgovina, posebno u podruju utega i mjera. Zakonska se metrologija u prvome redu bavi mjerilima koje sama zakonski nadzire. Glavni je cilj zakonske metrologije osigurati graanima ispravne mjerne rezultate kad se upotrebljavaju: u slu benim i trgovakim poslovima te u radnome okoliu, zatiti na radu i sigurnosti. OIML je Meunarodna organizacija za zakonsku metrologiju (vidi poglavlje 3.1.7). Postoje mnoga druga podruja zakonodavstva, izvan zakonske metrologije, gdje se zahtijevaju mjerenja kako bi se ocijenila sukladnost s propisima, npr. zrakoplovstvo, okoli i nadzor nad oneienjem.

20

21

2.2.1 Zakonodavstvo koje se odnosi na mjerila Za ljude koji upotrebljavaju mjerne rezultate u podruju primjene zakonske metrologije ne zahtijeva se da budu metroloki strunjaci, te vlade preuzimaju odgovornost za vjerodostojnost takvih mjerenja. Mjerila trebaju jamiti ispravne mjerne rezultate: u radnim uvjetima u cjelokupnome razdoblju uporabe u granicama danih doputenih pogrjeaka. Prema tomu u zakonodavstvu se utvruju zahtjevi za mjerila, mjerne i ispitne metode, ukljuujui pretpakovine. U cijelome se svijetu za gore spomenuta podruja propisuju nacionalni zakonski zahtjevi za mjerila i njihova uporabu. 2.2.2 Zakonodavstvo EU-a koje se odnosi na mjerila Mjerila koja se nadziru u EU-u U Europi se usklaivanje zakonski nadziranih mjerila trenutano temelji se na Smjernici 71/316/EEC, koja sadr i zahtjeve za sve kategorije mjerila, te na drugim smjernicama koje pokrivaju pojedinane kategorije mjerila, a koje se objavljuju od 1971. godine. Mjerila koja imaju tipno odobrenje EEC-a i prvo ovjeravanje EEC-a mogu se stavljati na tr ite i upotrebljavati u svim dr avama lanicama bez dodatnih ispitivanja ili tipnih odobravanja. Iz povijesnih razloga podruje zakonske metrologije nije isto u svim dr avama. Izraena je nova Smjernica za mjerila (Measurement Instruments Directive, MID) i kad jednom stupi na snagu, veina postojeih smjernica koje se odnose na mjerila bit e povuena. Smjernica za mjerila EU-a Cilj je Smjernice za mjerila uklanjanje tehnikih zapreka trgovini, pa tako i ureivanje stavljanja na tr ite i uporaba sljedeih mjerila: MI-001 MI-002 MI-003 MI-004 MI-005 vodomjera plinomjera mjerila elektrine energije i mjernih transformatora mjerila toplinske energije mjernih sustava za kapljevine razliite od vode

MI-006 MI-007 MI-008 MI-009 MI-010

automatskih vaga taksimetara tvarnih mjera dimenzijskih mjernih sustava analizatora ispunih plinova.

Programska podrka koja se upotrebljava u mjerilima nije ukljuena u gore spomenute smjernice, ali e biti obuhvaena Smjernicom za mjerila. 2.2.3 Provedba zakonodavstva EU-a koje se odnosi na mjerila Zakonski nadzor Zatitne mjere poduzimaju se prije stavljanja na tr ite mjerila, tj. mjerila moraju biti tipno odobrena i ovjerena. Mjerodavna tijela u veini zemalja dr avna vlast daju proizvoaima tipno odobrenje ako tip mjerila zadovoljava sve pridru ene zakonske zahtjeve. Za mjerila koja se proizvode serijski mora se ovjeravanjem osigurati da svako mjerilo ispunjava sve zahtjeve utvrene u postupku odobravanja. Nadzor nad tr item represivna je mjera za otkrivanje svake nezakonite uporabe mjerila. Za mjerila u uporabi propisuju se pregledi ili periodina ponovna ovjeravanja kako bi se jamila sukladnost mjerila sa zakonskim zahtjevima. Takvi zakonski zahtjevi, ukljuujui zahtjeve koji se odnose na uporabu, razlikuju se od zemlje do zemlje ovisno o nacionalnome zakonodavstvu. Etaloni koji se upotrebljavaju za takve preglede i ispitivanja moraju biti sljedivi prema nacionalnim ili meunarodnim etalonima. Zatita potroaa mo e se razlikovati u razliitim dr avama lanicama te prema tomu zahtjevi kojima se ureuje uporaba mjerila postaju predmet nacionalnog zakonodavstva. Drave lanice mogu utvrivati zakonite zahtjeve za razliita mjerila koja nisu navedena u Smjernici za mjerila. Postupci za ocjenu sukladnosti odgovaraju postupcima iz Smjernice 93/65/EEC o modulima koje treba upotrebljavati u svim smjernicama za tehniko usklaivanje.

22

23

2.2.4 Odgovornosti za provedbu zakona Smjernice definiraju: Odgovornost proizvoaa: Proizvod mora zadovoljavati zahtjeve iz smjernica Odgovornost vlade: Nesukladni proizvodi ne smiju se stavljati na tr ite. Odgovornost proizvoaa Nakon to se pone primjenjivati Smjernica za mjerila, proizvoa e biti odgovoran za stavljanje oznake CE i dopunske metroloke oznake na proizvod. Time proizvoa osigurava i izjavljuje da proizvod zadovoljava zahtjeve smjernica. Smjernica za mjerila obvezatna je smjernica. Proizvoa pretpakovina treba podvrgavati svoju proizvodnju sustavu za osiguranje kakvoe i referentnim ispitivanjima. Dr avna uprava ili prijavljeno tijelo mogu odobriti sustav osiguravanja kakvoe, a dr avna uprava ili prijavljeno tijelo mogu provoditi referentna ispitivanja. Smjernica o pretpakovinama nije obvezatna smjernica. Odgovornost vlade Vlada je obvezna sprjeavati stavljanje na tr ite i/ili u uporabu mjerila koja podlije u zakonskomu metrolokom nadzoru, a koja ne zadovoljavaju primjenjive odredbe smjernica. Naprimjer, vlada mora u odreenim okolnostima osigurati da se mjerilo s neprikladno stavljenim oznakama povue s tr ita. Vlada mora osigurati da pretpakirani proizvodi koji su oznaeni oznakom "e" ili invertiranim epsilonom "3" zadovoljavaju zahtjeve odgovarajuih smjernica. Nadzor nad tr item Vlada te obveze ispunjava nadzorom nad tr item. Za provedbu nadzora nad tr item vlada ovlauje inspektore da: nadziru tr ite zapa aju sve nesukladne proizvode obavjeuju vlasnike ili proizvoae proizvoda o nesukladnosti izvjeuju vladu o nesukladnim proizvodima.

2.2.5 Mjerenje i ispitivanje u zakonodavstvu Svjetsko gospodarstvo i kakvoa naega svakidanjeg ivota ovisi o pouzdanim mjerenjima i ispitivanjima kojima se mo e vjerovati, koja su meunarodno prihvaena i koja ne stvaraju zapreke trgovini. Osim onih propisa koji zahtijevaju zakonski ovjerena mjerila u mnogim se drugim zakonski ureenim podrujima zahtijevaju mjerenja i ispitivanja za ocjenu sukladnosti ili s propisima ili obvezatnim normama, npr. u zrakoplovstvu, ispitivanju sigurnosti vozila, nadzoru nad okoliem i oneienjem i sigurnosti djejih igraaka. Podaci o kakvoi, mjerenju i ispitivanju va an su dio mnogih propisa. Nacionalni metroloki instituti i druge organizacije daju korisnicima savjete i upute o problemima mjerenja. Upute za ureivanje prema najboljoj mjernoj praksi Mjerenje se mo e zahtijevati u svim fazama tijekom procesa zakonskog ureivanja. Dobri propisi zahtijevaju odgovarajui pristup mjerenju/ispitivanju: kad se utvruje razlog za donoenje zakona kad se piu propisi i utvruju tehnike granice kad se poduzima nadzor nad tr item. Postoje upute (vidi vezu uputa za zakonsko ureivanje iz poglavlja 6.) koje su izraene u suradnji Europskih nacionalnih metrolokih ustanova kako bi se pomoglo onima koji razmatraju probleme mjerenja u procesu zakonskog ureivanja. Kratak sa et izvadak u nastavku daje naznake sadr aja uputa.
Razlog za ureivanje Utvrivanje imbenika Prikupljanje i usporeivanje postojeih podataka Provjera istra ivanja i razvoja za potporu osnovi za ureivanje Izradba propisa Ocjena trenutanog stanja stvari Utvrivanje grubih tehnikih granica Provjera stanja istra ivanja i razvoja kako bi se utvrdilo rjeenje Utvrivanje razine podrobnosti koja e se propisivati Nadzor nad tr item Trokovno djelotvorno mjerenje i ispitivanje Povratna veza Prilagodba novoj tehnologiji

24

25

D mj ostu er pn ne o i i st i sp tr itn o e ko op vi re me

Povre m novih ena pro vje mjer nih e ra talon a

Os mj igu er ran ne je slj od ed go ivo va st raj i u

Referentne tvari

3. Metroloka organizacija
3.1 Meunarodna infrastruktura
3.1.1 Dogovor o metru Sredinom 19. stoljea, posebno tijekom prve svjetske izlo be, postala je veoma oita potreba za univerzalnim desetinim metrikim sustavom. Godine 1875. u Parizu je odr ana diplomatska konferencija o metru na kojoj je 17 vlada potpisalo ugovor, tzv. Dogovor o metru. Potpisnici su odluili stvoriti i financirati znanstvenu i trajnu ustanovu: Meunarodni ured za utege i mjere (Bureau International des Poids et Mesures, BIPM). Opa konferencija za utege i mjere (Confrence Gnrale des Poids et Mesures, CGPM) razmatra i provjerava rad koji obavljaju nacionalne mjeriteljske ustanove i BIPM, donosi preporuke o novim temeljnim metrolokim odreivanjima i svim va nijim pitanjima iz djelokruga BIPM-a. U 2003. godini 51 dr ava bila je lanica Dogovora o metru, a jo deset dr ava bile su pridru eni lanovi CGPM-a. Za posebne zadatke osnovan je velik broj zajednikih odbora BIPM-a i drugih meunarodnih organizacija: JCDMAS Zajedniki odbor za usklaivanje pomoi zemljama u razvoju u metrologiji, akreditaciji i normizaciji JCGM Zajedniki odbor za upute u metrologiji JCR Zajedniki odbor BIPM-a i Meunarodne astronomske unije JCRB Zajedniki odbor regionalnih metrolokih organizacija i BIPM-a JCTLM Zajedniki odbor za sljedivost u laboratorijskoj medicini

Bolja
Bolje ureivanje
mjerenja

jeih osto etalona ba p pora arodnih U un me

akreditacije, Rana ocjena kture jee infrastru uporabe posto

Razvoj novih etalon a, s trgovinskim partne savjetovanje rima

Zah izb tjevi jeg za ava pot nje vr teh ivan ni jem kih , zap rek a

Dob tije ra mje kom rna pot prak por e is sa tra iv

e acim is koj pod ika bim riz u za na gr ali An elji tem

za oda met voj Raz

anju

trg

ovi

ni

Osim gore navedenih postoji barem 8 va nih mjernih problema koje mo e biti potrebno pripremiti u svakoj fazi: 1. Koje parametre treba mjeriti? 2. Uporaba postojee metroloke infrastrukture. 3. Osiguranje odgovarajue mjerne sljedivosti sljediv prema SI (gdje je to mogue) putem neprekinuta lanca usporedaba koji se mo e neovisno ocjenjivati. 4. Jesu li u svim ispitivanjima i/ili umjeravanjima dostupne odgovarajue metode i postupci? 5. Tehnike granice utvrene analizom rizika koja se temelji na vrstim podacima daju li postojei podaci logiki temelj, zahtijevaju li se novi ili dodatni podaci? 6. Uporaba postojeih meunarodnih norma dopunjenih dodatnim zahtjevima, ako je potrebno, ili izradbom novih meunarodnih norma. 7. Mjerna nesigurnost kako se usporeuje s tehnikim granicama, koji je uinak na sposobnost da se ocijeni sukladnost? 8. Podaci dobiveni uzorkovanjem hoe li biti sluajni ili odabrani, postoji li znanstveni temelj za zahtjeve koji se odnose na estou, koji je utjecaj vremena u kojem se izvodi, godinjih ili zemljopisnih varijacija?

e anj nov vred

26

27

Slika 3.1: Organizacija Dogovora o metru Dogovor o metru

Meunarodni dogovor uspostavljen je 1875. godine, a 2003. godine imao je 51 dr avu lanicu.

3.1.2 CIPM-ov Sporazum o meusobnom priznavanju U listopadu 1999. godine potpisan je CIPM-a Sporazum o meusobnome priznavanju (CIPM MRA) za nacionalne mjerne etalone i za potvrde o umjeravanju koje izdaju nacionalne metroloke ustanove. Do kraja 2003. godine CIPM MRA potpisale su 44 dr ave lanice Dogovora o metru, 2 meunarodne organizacije i 13 pridru enih lanica CGPM-a. Cilj je CIPM MRA da osigura vladama i drugim stranama siguran temelj za ire sporazume koji se odnose na meunarodnu trgovinu i poslove na zakonskome ureivanju. To se posti e s pomou dvaju mehanizama: 1. dio, uspostavljanjem stupnja istovrijednosti nacionalnih mjernih etalona koje odravaju NMI sudionici
CEN IEC ISO Drugi

CGPM Opa konferencija za utege i mjere (Conference Gnrele des Poids et Mesures).
Odbor sa zastupnicima iz zemalja lanica Dogovora o metru. Prva konferencija odr ana je 1989. godine, a sastaje se svake 4. godine. Odobrava SI sustav i rezultate temeljnih metrolokih istra ivanja.

CIPM Meunarodni odbor za utege i mjere (Comit Internationale des Poids et Mesures). Odbor s 18 zastupnika. Nadzire BIPM i daje predsjednike za savjetodavne odbore. Surauje s drugim meunarodnim metrolokim organizacijama.

2. dio, ukljuivanjem meusobnoga priznavanja u potvrde o umjeravanju i mjerenju koje izdaju NMI sudionici. Trenutano se oko 90 % svjetske trgovine odvija u izvozu izmeu nacija sudionika CIPM-ova Sporazuma o meusobnome priznavanju. Sudionici meusobno priznaju sposobnosti koje se temelje na sljedeim kriterijima: 1) Vjerodostojnom sudjelovanju u usporedbama za koje je meunarodna mjerna zajednica utvrdila da su od kljune va nosti za posebne veliine u specificiranim podrujima. Trenutano je odreeno oko 400 kljunih usporedba koje provode NMI-evi od kojih je oko 130 dovreno. 2) Vjerodostojnom sudjelovanju u drugim usporedbama koje se odnose na posebne slu be umjeravanja ili koje imaju odreene trgovinske i/ili gospodarske prioritete za pojedinane dr ave ili zemljopisna podruja i dopunske usporedbe. Trenutano se odvija oko 50 dopunskih usporedba. 3) Izjava svakog sudionika o sposobnosti umjeravanja i mjerenja (CMC) koja se podvrgavaju uzajamnoj ocjeni i objavljuju u bazi usporedaba BIPM-a. 4) Sustav kakvoe za slu be umjeravanja koji je priznat na razini najbolje meunarodne prakse, a koji se temelji na dogovorenim kriterijima. Prva dva od tih kriterija osiguravaju tehniki temelj za priznavanje prema 1. dijelu MRA-a. Zadovoljavanje 3. i 4. kriterija omoguuje priznavanje prema 2. dijelu MRA-a.

BIPM
Meunarodni ured za utege i mjere (Bureau International des Poids et Mesures) Meunarodno istra ivanje u podruju fizikalnih jedinica i etalona. Meunarodno istra ivanje u podruju fizikalnih jedinica i etalona. Upravlja meulaboratorijskim usporedbama nacionalnih metrolokih ustanova i imenovanih laboratorija.

Savjetodavni odbori:
CCAUV CC za akustiku, ultrazvuk i vibracije CCEM CC za elektricitet i magnetizam CCL CC za duljinu CCM CC za masu i srodne veliine CCPR CC za fotometriju i radiometriju CCQM CC za koliinu tvari CCRI CC za ionizantno zraenje CCT CC za termometriju CCTF CC za vrijeme i frekvenciju CCU CC za jedinice

28

29

Prema tomu, sudjelovanje NMI-a u CIPM MRA-a omoguuje nacionalnim akreditacijskim tijelima i drugima da budu sigurni u meunarodnu vjerodostojnost i prihvaanje mjerenja koja prenosi NMI. To takoer osigurava meunarodno priznanje mjerenje koja provode akreditirani ispitni i umjerni laboratoriji pod uvjetom da ti laboratoriji mogu mjerodavno dokazati sljedivost svojih mjerenja prema NMI sudioniku. Baza podataka o kljunim usporedbama BIPM-a Baza podataka o kljunim usporedbama BIPM-a (BIPM key comparison database, KCDB) sadr i rezultate kljunih dopunskih usporedba zajedno s popisima uzajamnih ocjena i odobrenih sposobnosti umjeravanja i mjerenja (CMC) od strane NMI-a. U 2003. godini bilo je pribli no 13 500 pojedinanih CMC-a objavljenih u BIPM-ovoj bazi kljunih usporedba, od kojih su svi podvrgnuti procesu uzajamne ocjene od strane strunjaka NMI-a pod nadzorom regionalnih metrolokih organizacija. Nju meunarodno usklauje Zajedniki odbor regionalnih metrolokih organizacija i BIPM JCRB. Vidi vezu u poglavlju 6. 3.1.3 Nacionalne metroloke ustanove Nacionalna metroloka ustanova (National Metrology Institute, NMI) ustanova je koja je imenovana nacionalnom odlukom za razvoj i odr avanje nacionalnih mjernih etalona jedne ili vie veliina. U nekim zemljama djeluje centralizirana metroloka organizacija s jednom nacionalnom metrolokom ustanovom. Nacionalna metroloka ustanova mo e prenijeti odgovornost za uvanje posebnih etalona na odreene laboratorije koji nemaju status nacionalnih metrolokih ustanova. Druge zemlje i gospodarstva vode decentraliziranu organizaciju s mnotvom ustanova od kojih sve imaju status nacionalnih metrolokih ustanova. Nacionalna metroloka ustanova predstavlja zemlju u meunarodnim odnosima prema nacionalnim metrolokim ustanovama drugih zemalja, u odnosima prema regionalnim metrolokim organizacijama i prema BIPM-u. Nacionalne metroloke ustanove kima su meunarodne organizacije prikazane na slici u poglavlju 3.1.1. Popis NMI-a dostupan je preko regionalnih metrolokih organizacija, npr. u Europi NMIevi se mogu nai u adresaru EUROMET-a. Mnogi NMI-i poduzimaju primarna ostvarenja osnovnih i izvedenih mjernih jedinica na najvioj razini koja se mo e postii, dok neki NMI-i dr e nacionalne etalone koji su sljedivi prema drugim NMI-evima.

Mnogi NMI-i poduzimaju meunarodno priznata istra ivanja u posebnome potpodruju i odr avaju i dalje razvijaju dotinu jedinicu odr avanjem i daljnjim razvojem primarnih etalona. NMI-evi takoer sudjeluju u usporedbama na najvioj meunarodnoj razini. 3.1.4 Imenovani laboratoriji Imenovane laboratorije u veini dr ava imenuje NMI u skladu s metrolokim planom djelovanja za razliita podruja i u skladu s metrolokom politikom odreene zemlje. Imenovani laboratoriji u Europi daju se na adresaru EUROMET-a, vidi vezu u poglavlju 6. 3.1.5 Akreditirani laboratoriji Akreditacija je priznanje tehnike sposobnosti, sustava kakvoe i nepristranosti koje daje trea strana. Akreditirati se mogu javni i privatni laboratoriji. Akreditacija je dragovoljna, ali veina meunarodnih, europskih i nacionalnih vlasti osigurava kakvou laboratorija za ispitivanje i umjeravanje zahtjevom da u svojemu podruju budu akreditirani od strane tijela za akreditaciju. Kao to se naprimjer zahtijeva za laboratorije koji rade u podruju prehrane i za umjeravanje utega koji se upotrebljavaju u trgovinama. Akreditacija se dodjeljuje na temelju ocjene laboratorija i redovitoga pregleda. Akreditacija se openito temelji na regionalnim i meunarodnim normama, npr. normi ISO/IEC 17025, Opi zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija, te na tehnikim specifikacijama i uputama koje su bitne za pojedinani laboratorij. Namjera je da ispitivanja i umjeravanja koja provode akreditirani laboratoriji u jednoj dravi lanici prihvaaju vlasti i industrija u svim drugim dr avama lanicama. Prema tomu, tijela za akreditaciju imaju meunarodno i regionalno dogovorene viestrane sporazume o meusobnome priznavanju i promicanju istovrijednosti sustava i potvrda te ispitnih izvjetaja koje izdaju akreditirane organizacije. 3.1.6 ILAC Meunarodna akreditacija laboratorija, ILAC, meunarodna je suradnja izmeu razliitih programa akreditacije laboratorija koji se provode u svijetu.

30

31

Regionalne metroloke organizacije

EUROMET

COOMET

APMP SIM
NORAMET CAMET CARIMET ANDIMET SURAMET

SADCMET

Napomena prevoditelja: U vrijeme tiskanja broure na engleskom jeziku Republika Hrvatska u skladu sa svojim tadanjim statusom nije na zemljovidu prikazana kao lanica EUROMET-a. U hrvatskom je izadnju Republika Hrvatska prikazana kao lanica EUROMET-a u skladu sa svojim sadanjim statusom.

32

33

Utemeljen prije dvadeset godina, ILAC je slu beno osnovan kao suradnja 1996. godine. Godine 2000. lanovi ILAC-a potpisali su Sporazum o meusobnome priznavanju koji dalje poveava meunarodno prihvaanje ispitnih podataka i uklanjanje tehnikih zapreka trgovini, kako to preporuuje i podupire Sporazum o tehnikim zaprekama trgovini Svjetske trgovinske organizacije. ILAC je osnovan u sijenju 2003. godine. Prema tomu ILAC je glavni meunarodni forum za razvoj prakse i postupaka akreditacije laboratorija. ILAC promie akreditaciju laboratorija kao orua za olakanje trgovine s priznavanjem mjerodavnosti za umjeravanja i ispitivanja u svijetu. Kao dio globalnoga pristupa, ILAC takoer pru a savjete i pomo zemljama koje su u procesu razvoja svojih sustava akreditacije laboratorija. Te zemlje u razvoju mogu sudjelovati kao pridru eni lanovi ILAC-a i prema tomu mogu pristupiti izvorima ILAC-ovih razvijenijih lanova. 3.1.7 OIML Meunarodna organizacija za zakonsku metrologiju (OIML) osnovana je na temelju dogovora 1955. godine radi promicanja svjetskog usklaivanja postupaka u zakonskoj metrologiji. OIML je meuvladina ugovorna organizacija s 58 dr ava lanica koje sudjeluju u tehnikim djelatnostima i 51 dr avom dopisnom lanicom koja je pridru ena OIML-u kao promatra. OIML surauje s Dogovorom o metru i BIPM-om na meunarodnome usklaivanju u podruju zakonske metrologije. OIML odr ava veze s vie od 100 meunarodnih i regionalnih ustanova koje se bave u metrologijom, normizacijom i srodnim podrujima. Svjetski tehniki ustroj daje lanicama metroloke upute za razradbu nacionalnih i regionalnih zahtjeva koji se odnose na proizvodnju i uporabu mjerila za primjene u zakonskoj metrologiji. OIML razvija model propisa i izdaje meunarodne preporuke koje daju lanovima meunarodno dogovoren temelj za uspostavljanje nacionalnog zakonodavstva za razliite kategorije mjerila. Tehniki zahtjevi u nacrtu Smjernice za mjerila (MID) u velikoj su mjeri istovrijedni meunarodnim preporukama OIML-a.

Glavni su elementi meunarodnih preporuka: podruje primjene, primjena i nazivlje metroloki zahtjevi tehniki zahtjevi metode i oprema za ispitivanje i ovjeravanje sukladnosti sa zahtjevima oblik ispitnog izvjetaja. Nacrte preporuka i dokumenata OIML-a izrauju tehniki odbori ili pododbori koji su sastavljeni od zastupnika iz dr ava lanica. Odreene meunarodne i regionalne ustanove takoer sudjeluju na savjetodavnoj osnovi. Izmeu OIML-a i ustanova kao to su ISO i IEC uspostavljeni su sporazumi o suradnji u cilju izbjegavanja sukobljenih zahtjeva. Prema tomu, proizvoai i korisnici laboratorija za ispitivanje mjerila mogu istodobno upotrebljavati publikacije OIML-a i publikacije drugih ustanova. Sustav potvrivanja OIML-a daje proizvoaima mogunost dobivanja potvrde OIML-a i ispitnog izvjetaja kako bi se pokazalo da je dani tip mjerila sukladan sa zahtjevima odgovarajuih meunarodnih preporuka OIML-a. Potvrde izdaju dr ave lanice OIML-a koje su osnovale jedno ili vie tijela za izdavanje odgovornih za obradbu zahtjeva proizvoaa koji ele imati potvrene svoje tipove mjerila. Te potvrde dragovoljno prihvaaju nacionalne metroloke slu be.

3.1.8 IUPAP Meunarodna unija za istu i primijenjenu fiziku usmjerena je na: fizikalna mjerenja istu i primijenjenu metrologiju nomenklaturu i znakove fizikalnih veliina i jedinica i potie rad koji doprinosi poboljavanju preporuenih vrijednosti atomskih masa i temeljnih fizikalnih stalnica te olakava njihovo univerzalno prihvaanje. IUPAP izdaje "crvenu knjigu" o Znakovima, jedinicama i nomenklaturi u fizici.

34

35

3.2 Europska infrastruktura Zemljopisni opseg regionalnih metrolokih organizacija (RMO) prikazan je na karti RMO-a na stranici 32. 3.2.1 Metrologija EUROMET EUROMET je forum za suradnju na mjernim etalonima, osnovan Memoradnumom o razumijevanju 1987. godine. Potjee iz Zapadnoeuropskoga metrolokog kluba (Western European Metrology Club, WEMC) koji je pokrenula Konferencija o metrologiji u Zapadnoj Europi 1973. godine. EUROMET je regionalna metroloka organizacija za Europu u okviru CIPM MRA-a (vidi poglavlje 3.1.2). EUROMET je dragovoljna suradnja izmeu nacionalnih metrolokih ustanova u EU-u, EFTA-i i dr avama kandidatima EU-a. Europsko povjerenstvo takoer je lan EUROMET-a. Druge europske dr ave mogu podnijeti zahtjev za lanstvo na temelju odreenih objavljenih kriterija. Godine 2003. bilo je 27 lanova i 12 podnesenih zahtjeva za lanstvo i dopisnih NMI-eva te nekoliko dr ava u procesu podnoenja zahtjeva za lanstvo. EUROMET ima sljedee posebne zadatke: osiguranje okvira za suradnju na projektima istra ivanja i meulaboratorijskim usporedbama izmeu nacionalnih metrolokih ustanova lanica usklaivanje glavnih investicija za metroloke instalacije prijenos strunog znanja u podruju primarnih ili nacionalnih etalona izmeu dr ava lanica osiguranje podataka o izvorima i uslugama i suradnja sa slu bama umjeravanja i zakonske metrologije u Europi. 3.2.2 Akreditacija EA Europska suradnja u akreditaciji (European Co-operation for Accreditation, EA) organizacija je tijela za akreditaciju u Europi. U lipnju 2000. godine EA je uspostavljen kao pravna osoba u skladu s nizozemskim pravom. lanovi su EA-a nacionalna priznata akreditacijska tijela dr ava lanica ili kandidata za lanice Europske unije i dr ava EFTA-e. lanice EA-a koje su uspjeno prole uzajamno vrednovanje mogu potpisati odgovarajui viestrani sporazum za: akreditaciju potvrdbenih tijela akreditaciju laboratorija akreditaciju nadzornih tijela.

u okviru kojega priznaju i promiu uzajamnu istovrijednost sustava, potvrda i izvjetaja koje izdaju akreditirana tijela. Godine 2003. EA je imao preko 30 pravih i pridru enih lanova, od ega ih je 20 bilo potpisnicima MLA-e o ispitivanju. Metroloka infrastruktura u veini zemalja sastoji se od nacionalnih metrolokih ustanova, referentnih i ovlatenih laboratorija. Te i se za tim da nacionalne metroloke ustanove i referentni laboratoriji takoer akreditacijom, potvrivanjem ili uzajamnom ocjenom tra e ocjenu tree strane za svoje sustave kakvoe. 3.2.3 Zakonska metrologija WELMEC Europska suradnja u zakonskoj metrologiji (WELMEC) osnovana je Memoradnumom o razumijevanju 1990. godine koji je potpisalo 15 dr ava lanica EU-u i 3 dr ave lanice EFTA-e u svezi s pripremom i stupanjem na snagu smjernica novoga pristupa. Taj je naziv 1995. godine promijenjen u Europska suradnja u zakonskoj metrologiji (European co-operation in legal metrology), ali je zadr ana kratica WELMEC. Od tada WELMEC prihvaa u pridru eno lanstvo zemlje koje imaju potpisane sporazume s Europskom unijom. U 2003. godini imao je 30 zemalja lanica. lanice WELMEC-a su nacionalne vlasti za zakonsku metrologiju u zemljama lanicama EU-a i EFTA-e. Nacionalne vlasti za zakonsku metrologiju u onim zemljama lanicama koje su u prijelaznoj fazi prema lanstvu u EU-u pridru ene su zemlje. Godine 2003. bilo je 30 lanica. Ciljevi su WELMEC-a: razvoj meusobnoga povjerenja izmeu vlasti odgovornih za zakonsku metrologiju u Europi usklaivanje djelatnosti na zakonskoj metrologiji br a razmjena podataka izmeu dotinih tijela. Odbor WELMEC-a ine delegati iz dr ava lanica i dr ava pridru enih lanica te promatrai iz EUROMET-a, Europske suradnje na ovlaivanju (EA), Meunarodne organizacije za zakonsku metrologiju (OIML) i drugih regionalnih organizacija koje imaju interesa u zakonskoj metrologiji. Odbor se sastaje najmanje jednom godinje, a poma e mu 7 radnih skupina. Mala predsjednika skupina savjetuje predsjednika o stratekim pitanjima. WELMEC savjetuje Europsko povjerenstvo i Vijee o razvoju Smjernice za mjerila.

36

37

3.2.4 EUROLAB EUROLAB je savez nacionalnih organizacija mjernih, ispitnih i analitikih laboratorija koji obuhvaa oko 2000 laboratorija. EUROLAB je dragovoljna suradnja koja tehniki i politiki predstavlja i promie organizaciju laboratorija suradnjom koja se odnosi naprimjer na Europsko povjerenstvo, europsku normizaciju i meunarodna pitanja. EUROLAB organizira seminare i simpozije te izrauje izvjetaje o stanju i tehnike izvjetaje. Mnogi laboratoriji koji se bave metrologijom lanovi su EUROLAB-a. 3.2.5 EURACHEM EURACHEM, koji je osnovan 1989. godine, mre a je organizacija 31 dr ave u Europi i Europskoga povjerenstva iji je cilj uspostavljanje sustava za meunarodnu sljedivost kemijskih mjerenja i promicanje dobre prakse u kakvoi. Veina dr ava lanica uspostavila je nacionalne mre e EURACHEM-a. EURACHEM i EUROMET surauju s obzirom na uspostavljanje imenovanih laboratorija, uporabu referentnih tvari i sljedivost prema molu, SI jedinici koliine tvari. Tehnikim pitanjima bavi se zajednika MetChem radna skupina. 3.2.6 COOMET Organizacija koja odgovara EUROMET-u, a iji su lanovi zemlje iz srednje i istone Europe.

Radei na uspostavi golemoga regionalnog mjernog sustava, SIM je organiziran u pet podregija: NORAMET za Sjevernu Ameriku CARIMET za Karibe CAMET za Srednju Ameriku ANDIMET za andske dr ave SURAMET za Ju nu Ameriku SIM obuhvaa takoer pitanja zakonske metrologije u Amerikama. Cilj je radne skupine za zakonsku metrologiju usklaivanje zahtjeva i djelatnosti zakonske metrologije u Amerikama uzimajui u obzir preporuke i dokumente OIML-a. 3.3.2 Akreditacija IAAC Meuamerika suradnja na akreditaciji (IAAC) asocijacija je akreditacijskih tijela i drugih organizacija zainteresiranih za ocjenu sukladnosti u Amerikama. Njezina je misija uspostaviti meunarodno priznate sporazume o meusobnome priznavanju meu akreditacijskim tijelima u dr avama lanicama. Ona takoer promie suradnju meu akreditacijskim tijelima i zainteresiranim stranama u Amerikama iji je cilj razvoj struktura ocjene sukladnosti kako bi se postiglo poboljavanje proizvoda, procesa i usluga. lanovi IAAC-a mogu biti tijela za akreditaciju laboratorija i sustava upravljanja. IAAC osigurava program irokog kolovanja za svoje lanove. IAAC ima 14 pravih dr ava lanica i 5 pridru enih dr ava lanica. ILAC i IAF priznaju IAAC kao reprezentativno tijelo u regiji za Amerike.

3.3 Amerika infrastruktura

3.3.1 Metrologija SIM Meuameriki metroloki sustav (Sistema Interamericano de Metrologia, SIM), uspostavljen je sporazumom izmeu nacionalnih metrolokih organizacija iz 34 dr ave lanice Organizacije amerikih dr ava (OAS). SIM je regionalna metroloka organizacije za Amerike u okviru CIPM MRA (vidi poglavlje 3.1.2). Stvoren kako bi promicao meunarodnu i regionalnu suradnju u metrologiji, SIM se obvezao na primjenu globalnoga mjernog sustava u Amerikama u koji svi korisnici mogu imati povjerenje.

3.4 Azijsko-pacifika infrastruktura

3.4.1 Metrologija APMP Azijsko-pacifiki metroloki program (APMP) povezuje nacionalne metroloke ustanove iz te regije, a cilj mu je razvoj meunarodnoga priznavanja mjernih sposobnosti svojih lanova. APMP je zapoeo s radom u 1977. godini, te je najstarija regionalna metroloka skupina koja neprekidno djeluje u svijetu. APMP je regionalna metroloka organizacija za azijsko-pacifiko podruje u okviru sporazuma o meusobnome priznavanju CIPM-a (CIPM MRA) (vidi poglavlje 3.1.2). APMP tijesno surauje s BIPM-om i drugim regionalnim organizacijama na uspostavljanju globalnog sporazuma o meusobnome priznavanju te aktivno provodi program meu-

38

39

sobnog usporeivanja kojemu je cilj da svojim lanovima osigura pristup bazi podataka za kljune usporedbe BIPM-a (vidi poglavlje 3.1.2). 3.4.2 Akreditacija APLAC Azijsko-pacifika suradnja na akreditaciji laboratorija (APLAC) suradnja je izmeu organizacija u azijsko-pacifikome podruju koja je odgovorna za akreditaciju instalacija za ispitivanje i pregled. lanovi su joj nacionalno priznata akreditacijska tijela, a obino im je vlasnik njihova drava ili im dr ava pru a podrku. lanovi APLAC-a ocjenjuju laboratorije i tijela koja provode pregled prema meunarodnim normama i akreditiraju ih kao mjerodavna za provedbu posebnih ispitivanja ili pregleda. APLAC je pokrenut 1992. godine kao forum koji omoguuje akreditacijskim tijelima da razmjenjuju podatke, usklauju postupke i razvijaju sporazume o meusobnome priznavanju preko nacionalnih granica. APLAC ima aktivne programe za: razmjenu podataka izmeu lanova razvoj dokumentiranih tehnikih uputa meulaboratorijske usporedbe/ispitivanje osposobljenosti kolovanje ocjenjivaa laboratorija i razvoj postupaka i pravila za uspostavljanje sporazuma o meusobnome priznavanju. 3.4.3 Zakonska metrologija APLMF Azijsko-pacifiki forum za zakonsku metrologiju (APLMF) skupina je dr avnih uprava odgovornih za zakonsku metrologiju iji je cilj razvoj zakonske metrologije i promicanje slobodne i otvorene trgovine u toj regiji usklaivanjem i uklanjanjem tehnikih i administrativnih zapreka trgovini u podruju zakonske metrologije. Kao jedna od regionalnih organizacija koje tijesno surauju s OIML-om, APLMF promie uzajamnu razmjenu podataka i suradnju meu organizacijama za zakonsku metrologiju te nastoji provoditi usklaivanje zakonske metrologije u azijsko-pacifikome podruju. Azijsko-pacifika ekonomska suradnja (APEC) priznaje APMP, APLAC i APLMF kao specijalizirana regionalna tijela. Specijalizirana regionalna tijela poma u APEC-ovu pododboru za norme i sukladnost kako bi ostvario cilj uklanjanja tehnikih zapreka trgovini u tome podruju. Specijalizirana regionalna tijela surauju s drugim regionalnim tijelima i njihovim odgovarajuim meunarodnim organizacijama.

3.5 Afrika infrastruktura

SADC SADC je Zajednica za razvoj ju ne Afrike, a njezine su potpisnice 14 dr ava SADC ugovora. Godine 2000. potpisan je Memorandum o razumijevanju u suradnji na normizaciji, osiguranju kakvoe, akreditaciji i metrologiji u razvojnoj ju noafrikoj zajednici program SADC SQAM. Tim je Memorandum o razumijevanju uspostavljen program SADC SQAM i njegove sastavne regionalne strukture SADCA, SADCAMET, SADCMEL i SQAMEG iji je cilj uklanjanje tehnikih zapreka trgovini. 3.5.1 Metrologija SADCMET SADC Suradnja na mjernoj sljedivosti (SADCMET) uspostavljena je 2000. godine. Trenutano SADCMET ima 14 redovitih lanova, nacionalnih metrolokih ustanova ili de facto nacionalnih metrolokih ustanova dr ava lanica i 4 pridru ene lanice. SADCMET je regionalna metroloka organizacija Ju ne Afrike u okviru sporazuma o meusobnome priznavanju CIPM-a (vidi poglavlje 3.1.2). 3.5.2 Akreditacija SADCA SADC suradnja na akreditaciji (SADCA) olakava stvaranje skupine meunarodno priznatih akreditiranih laboratorija i potvrdbenih tijela za osoblje, proizvode i sustave, ukljuujui upravljanje kakvoom i okoliem u tome podruju i osigurava dr avama lanicama pristup akreditaciji kao oruu za uklanjanje tehnikih zapreka trgovini u dragovoljnome i obvezatnome podruju. 3.5.3 Zakonska metrologija SADCMEL SADC Suradnja u zakonskoj metrologiji (SADCMEL) olakava usklaivanje propisa nacionalnih zakonskih metrologija dr ava lanica i izmeu SADC-a i drugih regionalnih i meunarodnih trgovinskih blokova. Njegovi su redoviti lanovi vlasti u zakonskoj metrologiji u dr avama lanicama SADC-a. Normizacija SADCSTAN SADC Suradnja u normizaciji (SADCSTAN) promie suradnju u normizacijskim djelatnostima i uslugama u tome podruju, s ciljem da se postigne usklaenost norma i tehnikih propisa, izuzimajui propise zakonske metrologije.

40

41

4 Mjerne jedinice
Ideja o metrikome sustavu (sustavu jedinica koji se temelji na metru i kilogramu) pojavila se tijekom Francuske revolucije kad su 1799. godine izraena i pohranjena u Francuskome nacionalnom arhivu u Parizu dva platinska referentna etalona za metar i kilogram (koji su kasnije nazvani arhivskim metrom i arhivskim kilogramom). Nacionalna skuptina povjerila je Francuskoj akademiji znanosti izradbu nacrta novog sustava jedinica za svjetsku uporabu, a 1946. godine zemlje lanice Dogovora o metru prihvatile su MKSA (metar, kilogram, sekunda, amper) sustav. Godine 1954. MKSA sustav proiren je kako bi ukljuivao i kelvin i kandelu. Nakon toga je sustav dobio ime Meunarodni sustav jedinica (Le Systeme International dUnits) (SI). SI sustav uspostavila je 1960. godine 11. opa konferencija za utege i mjere (CGPM): "Meunarodni sustav jedinica (SI) suvisao je sustav jedinica koji je prihvatila i preporuila Opa konferencija za utege i mjere (CGPM)". SI je na 14. CGPM-u proiren dodavanjem mola kao osnovne jedinice za koliinu tvari. SI sustav se sada sastoji od sedam osnovnih jedinica koje zajedno s izvedenim jedinicama ine suvisao sustav jedinica. Osim toga, za uporabu sa SI jedinicama prihvaene su i odreene druge jedinice izvan SI sustava. SI jedinice tablica 4.1 Osnovne SI jedinice tablica 4.2 Izvedene SI jedinice koje se izra avaju s pomou osnovnih SI jedinica tablica 4.3 Izvedene SI jedinice s posebnim nazivima i znakovima tablica 4.4 Izvedene SI jedinice iji nazivi i znakovi ukljuuju izvedene SI jedinice s posebnim nazivima i znakovima Jedinice izvan SI tablica 4.5 Jedinice prihvaene zbog njihove iroke rasprostranjenosti tablica 4.6 Jedinice koje se upotrebljavaju u posebnim podrujima tablica 4.7 Jedinice koje se upotrebljavaju u posebnim podrujima, a ije se vrijednosti odreuju pokusom

42

43

Tablica 4.1: Osnovne SI jedinice [2]

Osnovna veliina Duljina Masa Vrijeme elektrina struja termodinamika temperatura koliina tvari svjetlosna jakost Osnovna jedinica metar kilogram sekunda amper kelvin mol kandela Znak m kg s A K mol cd

4.1 Osnovne SI jedinice

Osnovna SI jedinica mjerna je jedinica osnovne veliine u danome sustavu veliina [4]. Definicija i ostvarenje svake osnovne SI jedinice preinauju se kako metroloka istra ivanja otkrivaju mogunost postizanja tonije definicije i ostvarenja te jedinice. Primjer: Definicija metra iz 1889. godine temeljila se na meunarodnome prametru od platinoiridija koji se nalazio u Parizu. Godine 1960. metar je definiran kao 1 650 763,73 valnih duljina posebne spektralne linije kriptona 86. Ta je definicija postala neprikladna, te je 1983. godine odlueno da se metar definira kao duljina puta to ga svjetlost prijee u vakuumu tijekom vremenskog odsjeka od 1/229 792 458 sekunda i predstavlja valnu duljinu zraenja jodom stabiliziranoga helijsko-neonskog lasera. Tim se novim definicijama relativna nesigurnost smanjila s 107 na 1011 m.
1

Tablica 4.2: Primjeri izvedenih SI jedinica izra enih s pomou osnovnih SI jedinica [2]
Izvedena veliina plotina obujam brzina ubrzanje kutna brzina kutno ubrzanje gustoa jakost magnetskoga polja, (linearna gustoa struje) gustoa struje moment sile jakost elektrinoga polja permeabilnost permitivnost specifini toplinski kapacitet koncentracija koliine tvari svjetljivost Izvedena jedinica etvorni metar kubini metar metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat radijan u sekundi radijan u skundi na kvadrat kilogram po kubinome metru amper po metru amper po etvornome metru njutnmetar volt po metru henri po metru farad po metru mol po kubinome metru mol po kubinome metru kandela po etvornome metru Znak m2 m3 ms

ms2 rads1 rads2 kgm3 Am

1

Definicije osnovnih SI jedinica Metar je duljina puta koji u vakuumu prijee svjetlost u vremenskome odsjeku od 1/299 792 458 sekunde. Kilogram je jedinica mase: ona je jednaka masi meunarodne pramjere kilograma. Sekunda je trajanje od 9 192 631 770 perioda zraenja koje odgovara prijelazu izmeu dviju hiperfinih razina osnovnog stanja cezijeva atoma 133. Amper je ona stalna struja koja bi kad bi se odr avala u dva ravna usporedna vodia neizmjerne duljine i zanemariva kru noga poprenoga presjeka postavljena u vakuumu na meusobnoj udaljenosti od 1 m proizvodila izmeu tih vodia silu jednaku 2107 njutna po metru duljine. Kelvin (jedinica termodinamike temperature) je dio 1/273,16 termodinamike temperature trojne toke vode. Mol je koliina tvari u sustavu koji sadr i onoliko elementarnih jedinka koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljika 12. Kad se upotrebljava mol, moraju se navesti elementarne jedinke, a to mogu biti atomi, molekule, ioni, elektroni, druge estice ili pojedinano navedene skupine takvih estica. Kandela je svjetlosna jakost izvora koji u danome smjeru zrai jednobojno zraenje frekvencije 5401012 herca i koji ima jakost zraenja u tome smjeru od 1/683 vata po steradijanu.

Am2 Nm Vm1 Hm1 Fm1 Jkg1K1 molm3 cdm2

44

45

Tablica 4.3: Izvedene SI jedinice s posebnim nazivima i znakovima

Izvedena veliina Izvedena SI jedinica Posebni naziv frekvencija sila tlak, naprezanje energija, rad, koliina topline snaga, izraeni tijek elektrini naboj, koliina elektriciteta razlika elektrinih potencijala, elektomotorna sila kapacitet elektrini otpor elektrina vodljivost magnetski tijek gustoa magnetskoga tijeka indukcija svjetlosni tijek osvjetljenje aktivnost (radionuklida) apsorbirana doza, kerma, specifina energija (predana) dozni ekvivalent ravninski kut prostorni kut katalitika aktivnost herc njutn paskal d ul vat kulon volt farad om simens veber tesla henri lumen luks bekerel grej sivert radijan steradijan katal Znak Posebni znak Hz N Pa J W C V F W S Wb T H lm lx Bq Gy Sv rad sr kat J/kg J/kg W/A C/V V/A A/V VS Wb/m2 Wb/A cdsr lm/m2 N/m2 Nm J/s Izra ena s pomou SI jedinica Izra ena s pomou osnovnih SI jednica s
1

4.2 Izvedene SI jedinice

Izvedena jedinica mjerna je jedinica izvedene veliine u danome sustavu veliina [4]. Izvedene SI jedinice izvode se iz osnovnih SI jedinica u skladu s fizikalnim vezama izmeu veliina. Primjer: Iz fizikalne veze izmeu veliine duljina koja se mjeri jedinicom m i veliine vrijeme koja se mjeri jedinicom s mo e se izvesti veliina brzina koja se mjeri jedinicom m/s. Izvedene jedinice izra avaju se s pomou osnovnih jedinica uporabom matematikih znakova mno enja i dijeljenja. Primjeri se daju u tablici 4.2. CGPM je odobrio posebne nazive i znakove za odreene izvedene jedinice kako je prikazano u tablici 4.3. Odreene osnovne jedinice upotrebljavaju se za razliite veliine kako je prikazano u tablici 4.4. Izvedena jedinica mo e se esto izra avati u razliitim kombinacijama: 1) osnovnih jedinica i 2) izvedenih jedinica s posebnim nazivima. U praksi se prednost daje posebnim nazivima i kombinacijama jedinica kako bi se razlikovale razliite veliine s istom dimenzijom. Prema tomu, mjerila trebaju pokazivati jedinicu i veliinu koju mjerilo mjeri.

mkgs2 m1kgs2 m kgs

2 2

m2kgs3 sA m2kgs3A1 m2kg1s4A2 m2kgs3A2 m2kg1s3A2 m2kgs2A1 kgs2A1 m2kgs2A2 m2m2cd = cd m2m4cd = m2cd s1 m2s2 m2s2 mm1 = 1 m2m2 = 1 s1mol

46

47

Tablica 4.4: Primjeri izvedenih SI jedinica iji nazivi i znakovi ukljuuju izvedene SI jedinica s posebnim nazivima i znakovima [2].
Izvedena veliina dinamika viskoznost moment sile povrinska napetost kutna brzina kutno ubrzanje gustoa toplinskoga tijeka, zraivost toplinski kapacitet, entropija specifini toplinski kapacitet, specifina entropija specifina energija toplinska vodljivost gustoa energije jakost elektrinoga polja gustoa elektrinoga naboja gustoa elektrinoga tijeka permitivnost permeabilnost molarna energija molarna entropija, molarni toplinski kapacitet izlaganje (X- i g- zrakama) brzina apsorbirane doze jakost zraenja radijancija koncentracija katalitike aktivnosti Izvedena jedinica paskal u sekundi njutnmetar njutn po metru radijan u sekundi radijan u sekundi na drugu vat po etvornome metru d ul po kelvinu d ul po kilogramkelvinu d ul po kilogramu vat po metarkelvinu d ul po kubinome metru volt po metru kulon po kubinome metru kulon po etvornome metru farad po metru henri po metru d ul po molu d ul po molkelvinu kulon po kilogramu grej u sekundi vat po steradijanu vat po etvornome metru steradijanu katal po kubinome metru Znak Pas Nm N/m rad/s rad/s W/m J/K J/(kgK) J/kg W/(mK) J/m
3 2

4.3 Jedinice izvan SI

U tablici 4.5 daju se jedinice izvan SI sustava koje su prihvaene za uporabu sa SI jedinicama zbog njihove iroke uporabe ili zbog toga to se upotrebljavaju u posebnim podrujima. U tablici 4.6 daju se primjeri jedinica izvan SI koje su prihvaene za uporabu u posebnim podrujima. U tablici 4.7 daju se jedinice izvan SI sustava koje su prihvaene za uporabu u posebnom podrujima i ije su vrijednosti odreene pokusom.

Izra ena s pomou osnovnih SI jedinica m1kgs1 m2kgs2 kgs2 mm1s1 = s1 mm1s2 = s2 kgs3 m2kgs2K1 m2s2K1 m2s2 mkgs3K1 m1kgs2 mkgs A m3sA m2sA m3kg1s4A2 mkgs2A2 m2kgs2mol1 m2kgs2K1mol1 kg1sA m2s3 m4m2kgs3= m2kgs3 m2m2kgs3= kgs3 m3s1mol
3 1

Tablica 4.5: Jedinice izvan SI sustava koje su prihvaene

Veliina vrijeme Jedinica minuta sat dan ravninski kut stupanj minuta sekunda Znak min h d gon obujam masa tlak zraka i fluida litra metrika tona bar l, L t bar Vrijednost u SI jedinicama 1 min = 60 s 1 h = 60 min = 3 600 s 1 d = 24 h 1 = (p/180) rad 1 = (1/60) = (p/10 800) rad 1 = (1/60) = (p/648 000) rad 1 gon = (p/200) rad 1 l = 1 dm3 = 103 m3 1 t = 103 kg 1 bar = 105 Pa

V/m C/m3 C/m2 F/m H/m J/mol J/(molK) C/kg Gy/s W/sr W/(m2sr) kat/m3

48

49

Tablica 4.6: Jedinice izvan SI sustava koje su prihvaene za uporabu u posebnim podrujima
Veliina duljina brzina masa linearna gustoa jakost optikog sustava tlak tekuina u ljudskome tijelu plotina plotina tlak duljina popreni presjek Jedinica morska milja vor karat teks dioptrija milimetri stupca ive ar hektar bar angstrem barn mmHg a ha bar
A

4.4 Predmeci SI jedinica

CGPM je prihvatio i preporuio niz predmetaka i znakova za predmetke koji su prikazani u tablici 4.8. Pravila za ispravnu uporabu predmetaka: 1. Predmeci su tone potencije broja 10 (a ne npr. potencije broja 2). Primjer: Jedan kilobit predstavlja 1000 bita, a ne 1024 bita. 2. Predmeci se moraju pisati bez razmaka ispred znaka jedinice. Primjer: Centimetar se pie kao cm, 3. Ne smiju se upotrebljavati sastavljeni predmeci. Primjer: 106 kg mora se pisati 1 mg, 4. Predmetak se ne smije pisati sam. Primjer: 109/m3 ne smije se pisati kao a ne c m. a ne 1 mkg. G/m3.

Znak

Vrijednost u SI jedinicama 1 morska milja = 1852 m 1 morska milja u satu = (1852/3600) m/s 1 karat = 2104 kg = 200 mg

tex

1 tex = 106 kg/m = 1 mg/m 1 dioptrija = 1 m

1

1 mmHg = 133 322 Pa 1 a = 100 m2 1 ha = 104 m2 1 bar = 100 kPa = 10 Pa 1 A = 0,1 nm = 1010 m 1 b = 1028 m2
5

Tablica 4.7: Jedinice izvan SI sustava koje su prihvaene za uporabu u posebnim podrujima i ije se vrijednosti odreuju pokusom [2] Sastavljena nesigurnost (faktor pokrivanja k = 1) zadnjih dviju znamenaka broja dana je u zagradama.
Veliina energija Jedinca elektronvolt Znak eV Definicija 1 eV je kinetika energija koju zadobije elektron pri prolazu kroz potencijalnu razliku od 1 V u vakuumu. Vrijednost SI jedinica 1 eV = 1,602 177 33 (49)1019 J

Tablica 4.8: SI predmeci (2)

Faktor 101 10
2

Naziv deka hekto kilo mega giga tera peta eksa zeta jota

Znak da h k M G T P E Z Y

Faktor 101 10
2

Naziv deci centi mili mikro nano piko femto ato zepto jokto

Znak d c m m n p f a z y

103 10
6

103 10
6

109 masa atomska jedinica mase astronomska jedinica u 1 u = 1,660 540 2 (10)1027 kg 1 u jednak je 1/12 mase atoma nuklida 12C u njegovu osnovnome stanju. 1 ua = 1,495 978 706 91 (30)1011 m 1012 10
15

109 1012 10
15

duljina

ua

1018 1021 10
24

1018 1021 10
24

50

51

4.5 Pisanje naziva i znakova SI jedinica

1. Znakovi se ne piu velikim slovima, ali se prvo slovo znaka pie velikim slovom ako 1) naziv jedinice potjee od osobnog imena ili, 2) ako je znak na poetku reenice1). Primjer: Jedinica kelvin pie se kao znak K. 2. Znakovi se ne mijenjaju po pade ima2). 3. Iza znakova nikad se ne stavljaju toke, osim na kraju reenice. 4. Jedinice koje su sastavljene mno enjem vie jedinica moraju se pisati s tokom kao znakom mno enja ili s razmakom. Primjer: Nm ili N m 5. Jedinice koje su sastavljene dijeljenjem jedne jedinice drugom moraju se pisati s kosom crtom ili s negativnim eksponentom. Primjer: m/s ili ms1. 6. Sastavljene jedinice smiju ukljuivati samo jednu kosu crtu. Za slo ene kombinacije doputa se uporaba zagrada ili negativnih eksponenata. Primjer: Primjer: m/s2 mkg/(s A)
3

Pisanje brojeva 1. Izmeu skupina od po tri znamenke treba biti razmak i na lijevoj i na desnoj strani od desetinog mjesta (15 739,012 53). etveroznamenkasti brojevi mogu se pisati bez razmaka. Za odvajanje tisuica ne smiju se upotrebljavati toke3). 2. Matematike operacije mogu se primjenjivati samo na znakove jedinica (kg/m3), a ne na nazive jedinica (kilogram/kubini metar). 3. Mora biti jasno kojemu znaku jedinice pripada brojana vrijednost i koja se matematika operacija primjenjuje na vrijednost veliine: Primjeri: 35 cm48 cm, a ne 3548 cm 100 g 2 g, a ne 100 2 g

ili ms2, ili mkgs A ,

3 1

ali ne ali ne ni

m/s/s mkg/s3/A mkg/s3A

7. Znakovi se moraju razmakom odvajati od brojane vrijednosti Primjer: 5 kg ne 5kg 8. Znakovi jedinica i nazivi jedinica ne smiju se mijeati.

1)

Takva uporaba nije propisana hrvatskim pravopisom; stavljanje znakova jedinice na poetku reenice treba izbjegavati (nap. prev.). U izvorniku na engleskome jeziku stoji "u mno ini" (nap. prev.).
3)

2)

U izvorniku na engleskome jeziku stoji "zarezi" (nap. prev.).

52

53

5 Rjenik
[x] se odnosi na uputnicu br. [x] u poglavlju 7.
Akreditirani laboratorij: Laboratorij s priznanjem tree strane o svojoj tehnikoj strunosti, sustavu osiguranja kakvoe koji upotrebljava i svojoj nepristranosti. Vidi poglavlje 3.1.5. APEC: Azijsko-pacifika ekonomska suradnja APLAC: Azijsko-pacifika suradnja na akreditaciji laboratorija APLMF: Azijsko-pacifiki forum za zakonsku metrologiju APMP: Azijsko-pacifiki metroloki program Baza podataka BIPM-a o kljunim usporedbama: Vidi poglavlje 3.1.2. BIPM: (Bureau International des Poids et Mesures) Meunarodni ured za utege i mjere. Vidi poglavlje 3.1.1. BNM (Bureau National de Metrologie): Francuska nacionalna metroloka ustanova CCAUV: Savjetodavni odbor za akustiku, ultrazvuk i vibracije. Osnovan 1998. godine. CCEM: Savjetodavni odbor za elektricitet i magnetizam. Osnovan 1927. godine. CCL: Savjetodavni odbor za duljinu. Osnovan 1952. godine. CCM: Savjetodavni odbor za masu i srodne veliine. Osnovan 1980. godine. CCPR: Savjetodavni odbor za fotometriju i radiometriju. Osnovan 1933. godine. CCQM: Savjetodavni odbor za koliinu tvari Metrologiju u kemiji. Osnovan 1993. CCRI: Savjetodavni odbor za ionizacijsko zraenje. Osnovan 1958. godine. CCT: Savjetodavni odbor za termometriju. Osnovan 1937. godine. CCTF: Savjetodavni odbor za vrijeme i frekvenciju. Osnovan 1956. godine. CCU: Savjetodavni odbor za jedinice. Osnovan 1964. godine. CE, oznaka. Vidi poglavlje 2.2.3.
~ CEM: (Centro Espanol de Metrologa) panjolska nacionalna ustanova za metrologiju

DFM: (Dansk Institut for Fundamental Metrologi) Danska nacionalna metroloka ustanova. Dimenzija veliine: Izraz koji prikazuje jednu veliinu kojeg sustava veliina kao umno ak potencija faktora koji ine osnovne veliine tog sustava. [4] Dogovor o metru: Meunarodni dogovor uspostavljen 1875. godine radi osiguravanja svjetske ujednaenosti mjernih jedinica. Godine 2003. imao je 51 dr avu lanicu. Vidi poglavlje 2.2.1. Dogovorena istinita vrijednost (veliine): Vrijednost pripisana kojoj posebnoj veliini za koju je prihvaeno, katkad dogovorom, da za odreenu svrhu ima primjerenu nesigurnost. Katkad se naziva "dodijeljena vrijednost", "najbolja procjena vrijednosti", "dogovorena vrijednost" ili "referentna vrijednost". [4] Duljina podjeljka ljestvice: Razmak izmeu dviju uzastopnih oznaka na ljestvici mjeren du iste crte kao i duljina ljestvice. [4] EA: Europska suradnja na akreditaciji, nastala spajanjem EAL-a (Europske suradnje na akreditaciji laboratorija) i EAC-a (Europske akreditacije za potvrivanje) u studenom 1997. godine. Vidi poglavlje 3.2.2. EAC: Vidi EA. EAL: Vidi EA. EEC prvo ovjeravanje: Vidi poglavlje 2.2.1. EEC tipno odobrenje: Vidi poglavlje 2.2.1. EOTC: Europska organizacija za ocjenu sukladnosti e-oznaka: Vidi poglavlje 2.2.4. EPTIS: Europski informacijski sustav za ispitivanje strunosti, veza u poglavlju 6. Etalon za provjeru: Radni etalon koji se uobiajeno upotrebljava kako bi se osiguralo da se mjerenja ispravno provode [4] Etalon, posredniki: Etalon koji se upotrebljava kao posrednik za usporedbu etalona. [4] Etalon, prijenosni: Etalon, katkad posebne konstrukcije, koji se upotrebljava za usporedbu etalona na razliitim mjestima. [4] Etalon, skupni: Skup slinih tvarnih mjera ili mjerila koji upotrijebljeni zajedno tvore etalon koji se naziva skupnim etalonom. [4] Etalon: Vidi mjerni etalon. Etalonska (standardna) referentna tvar: Vidi referentna tvar, potvrena. EURACHEM: Vidi poglavlje 3.2.5. EUROLAB: Dragovoljna suradnja izmeu ispitnih i mjeriteljskih laboratorija u Europi. Vidi poglavlje 3.2.4. EUROMET: Suradnja izmeu nacionalnih metrolgijkih ustanova u Europi i Europskoga povjerenstva. Vidi poglavlje 3.2.1. Faktor ispravka: Brojani faktor kojim se mno i mjerni rezultat da bi se ponitila sustavna pogrjeka. [4] Faktor pokrivanja: Vidi poglavlje 2.1.6 GLP: Dobra laboratorijska praksa. Potvrdbena tijela odobravaju laboratorije u skladu s pravilima GLP OECD-a. Granica pogrjeke (mjerila): Krajnje vrijednosti pogrjeke doputene specifikacijama, propisima itd. za odreeno mjerilo. [4] GUM metoda: Vidi poglavlje 2.1.6.

CEN: (Comit Europene de Normalisation) Europski odbor za normizaciju. CGPM: (Confrence Gnrale des Poids et Mesures) Opa konferencija za utege i mjere. Odr ana prvi put 1889. godine. Odr ava se svake 4. godine. Vidi poglavlje 3.1.1. CIPM MRA: Vidi sporazum CIPM-a o uzajamnom priznavanju. CIPM: (Comit Internationale des Poids et Mesures) Meunarodni odbor za utege i mjere. Vidi poglavlje 3.1.1. CMC: Sposobnost umjeravanja i mjerenja. Vidi poglavlje 3.1.2. CMI: eka nacionalna metroloka ustanova COOMET: Euro-azijska suradnja nacionalnih metrolokih ustanova. Vidi poglavlje 3.2.6. CRM: Vidi referentne tvari, potvrene. CSIR-NML: Nacionalni metroloki laboratorij, nacionalna metroloka ustanova Ju ne Afrike CSIRO NML: Nacionalna metroloka ustanova Australije. Nacionalni mjeriteljski laboratorij NML nacionalni je laboratorij unutar Zajednike organizacije za znanstveno i industrijsko istra ivanje CSIRO.

54

55

GUM: Upute za iskazivanje mjerne nesigurnosti. Objavili su ih BIPM, IEC, ISO, OIML, IFFC (Meunarodni savez za kliniku kemiju), IUPAC (Meunarodna unija za istu i primijenjenu kemiju) i IUPAP (Meunarodna unija za istu i primijenjenu fiziku). [6] IEC: Meunarodno elektrotehniko povjerenstvo. ILAC: Meunarodna suradnja na akreditaciji laboratorija, vidi poglavlje 3.1.6.
IPQ: (Instituto Portugues da Qulidade) Portugalska nacionalna metroloka ustanova.

Metrologija, znanstvena Bavi se organizacijom, razvojem i odr avanjem mjernih etalona. Vidi poglavlje 1.2. Metrologija: Od grke rijei "metron" mjerenje. Znanost o mjerenju. [4] Metroloko podruje: Metrologija se dijeli u 11 podruja. Vidi poglavlje 2.1.1. MID: Smjernica o mjerilima. Vidi poglavlje 2.2.1. MIRS: Slovenska ustanova za etalone i metrologiju. Mjera, tvarna. Ureaj namijenjen da trajno tijekom uporabe obnavlja ili posti e jednu ili vie poznatih vrijednosti dane veliine. [4] Mjerena veliina: Posebna veliina podvrgnuta mjerenju. [4] Mjerenje: Skup postupaka kojima se odreuje vrijednost kakve veliine. [4] Mjerilo: Ureaj namijenjen za izvedbu mjerenja, samostalno ili u vezi s dodatnim ureajima. [4]

IRMM: Ustanova za referentne tvari i mjerenja, Sredite za zajednika istra ivanja pod Europskim povjerenstvom ISO: Meunarodna organizacija za normizaciju. Ispitivanje osposobljenosti (laboratorija): Odreivanje ispitnih mogunosti laboratorija usporedbom ispitivanja meu laboratorijima. Ispitivanje: Tehnika radnja koja se sastoji u odreivanju jednog ili vie svojstava odreenoga proizvoda, procesa ili usluge u skladu s jasno odreenim postupkom. [5] Istinita vrijednost (veliine): U engleskome jeziku u svezi s istinitom vrijednou radije se rabi neodreeni oblik jer bi moglo postojati mnogo vrijednosti podudarnih s definicijom odreene posebne veliine. [4] IUPAP: Meunarodna unija za istu i primijenjenu fiziku. Vidi poglavlje 3.1.8. Izraevina: Predmet oblikovan ljudskom rukom. Primjeri su izraevina izraenih za mjerenje uteg i mjerni tap. Izvedena (mjerna) jedinica: Vidi poglavlje 4.2. Izvedena suvisla mjerna jedinica: Izvedena mjerna jedinica koja se mo e prikazati kao umno ak potencija osnovnih jedinica faktorom razmjernosti jedan. [4] Izvedena veliina: Veliina definirana u kojemu sustavu jedinica kao funkcija osnovnih veliina toga sustava. [4] Izvjetaj o umjeravanju: Rezultati umjeravanja mogu se zabilje iti u dokumentu koji se katkad naziva potvrda o umjeravanju ili izvjetaj o umjeravanju. [4] JCRB: Zajedniki odbor BIPM-a. Vidi poglavlje 3.1.1. Jedinica (mjerna): Posebna veliina, tono odreena i prihvaena dogovorom, s kojom se usporeuju druge veliine iste vrste da bi se izrazile njihove velikoe u odnosu na tu veliinu. [4] Justervsenet: Norveki nacionalni metroloki institut. Klizenje: Spora promjena metrolokih znaajka mjerila. [4] Laboratorij koji ima svojstvo tree strane: Vidi poglavlje 2.1.7. Lanac sljedivosti: Neprekidni lanac usporedaba definira se na temelju sljedivosti. [4] Meunarodni (mjerni) etalon: Etalon priznat meunarodnim dogovorom da bi slu io kao meunarodna osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene veliine. [4] METAS: vicarski savezni ured za metrologiju i ovlaivanje, vicarska nacionalna metroloka ustanova. Metriki sustav: Mjerni sustav koji se temelji na metru i kilogramu. Naknadno se razvio u SI sustav. Vidi poglavlje 4. Metrologija, industrijska: Osigurava odgovarajue funkcioniranje mjerila koja se upotrebljavaju u industriji te u procesima proizvodnje i ispitivanja. Vidi poglavlje 1.2. Metrologija, temeljna: Ne postoji meunarodno prihvaena definicija izraza "temeljna metrologija", ali taj izraz oznauje najtoniju mjernu razinu u danoj disciplini. Vidi poglavlje 1.2. Metrologija, zakonska: Osigurava tonost mjerenja gdje mjerne vrijednosti mogu utjecati na zdravlje, sigurnost ili razvidnost financijskih transakcija. Vidi poglavlje 2.2.

Mjerna jedinica izvan sustava: Mjerna jedinica koja ne pripada odreenomu sustavu jedinica. [4] Mjerna jedinica: Posebna veliina, tono odreena i prihvaena dogovorom, s kojom se usporeuju druge veliine iste vrste da bi se izrazile njihove velikoe u odnosu na tu veliinu. [4] Mjerna metoda: Smislen niz postupaka, opisanih prema rodu, koji se upotrebljavaju za provedbu mjerenja. [4] Mjerna nesigurnost: Parametar pridru en rezultatu kojeg mjerenja koji opisuje rasipanje vrijednosti koje bi se razumno mogle pripisati mjerenoj veliini. [4] Obino se prihvaa procjena mjerne nesigurnosti u skladu s GUM-om. [6] Mjerna pogrjeka, apsolutna: Kad je potrebno razlikovati "pogrjeku" od "relativne pogrjeke", prva se katkad naziva "aposlutnom mjernom pogrjekom". Mjerna pogrjeka: Mjerni rezultat manje istinita vrijednost mjerene veliine. [4] Mjerna tonost: Tijesno slaganje izmeu mjernog rezultata i istinite vrijednosti mjerene veliine. [4] Mjerni etalon: Tvarna mjera, mjerilo, referentna tvar ili mjerni sustav namijenjen za odreivanje, ostvarivanje, uvanje ili obnavljanje jedinice ili jedne ili vie vrijednosti kakve veliine da bi mogli poslu iti kao referencija. [4] Mjerni etalon, meunarodni: Etalon priznat meunarodnim dogovorom da bi slu io kao meunarodna osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene veliine. [4] Mjerni etalon, nacionalni: Etalon priznat odlukom koje dr ave da bi u njoj slu io kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene veliine. [4] Mjerni etalon, odr avanje: Skup postupaka nu nih da bi se metroloke znaajke mjernog etalona odr ale unutar odgovarajuih granica. [4] Mjerni lanac: Niz elemenata kojeg mjerila ili sustava koji tvori put mjernog signala od ulaza prema izlazu. [4] Mjerni postupak: Skup postupaka, opisanih prema vrsti, koji se upotrebljavaju za provoenje pojedinih mjerenje u skladu s odreenom metodom. [4] Mjerni rezultat: Vrijednost dobivena mjerenjem pripisana kojoj mjernoj veliini. [4] Mjerni sustav: Cjelovit skup mjerila i druge opreme sastavljen za provedbu odreenih mjerenja. [4] Mjerno naelo: Znanstveni temelj mjerenja. [4] Mjerno podruje: Skup vrijednosti mjerenih veliina za koje se pogrjeka kojeg mjerila mora nalaziti unutar navedenih granica. [4] MKSA sustav: Sustav mjernih jedinica koji se temelji na metru, kilogramu, sekundi i amperu. Godine 1954. taj je sustav proiren tako da ukljuuje kelvin i kandelu. Nakon toga mu je dano ime SI sustav. Vidi poglavlje 4. MRA: Vidi Sporazum o meusobnome priznavanju.

56

57

Nacionalna metroloka ustanova: Vidi poglavlje 3.1.3 Nacionalni mjerni etalon: Etalon priznat odlukom koje dr ave da bi u njoj slu io kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene veliine. [4] Nadzor nad tr item: Slu i za provedbu zakonske metrologije. Vidi poglavlje 2.2.4. Najvee doputene pogrjeke (mjerila): Krajnje vrijednosti pogrjeke doputene specifikacijama, propisima itd. za odreeno mjerilo. [4] Nazivna vrijednost: Vidi vrijednost, nazivna. Nesigurnost poveana: Vidi poglavlje 2.1.6. Nezamjetljivost: Sposobnost mjerila da ne mijenja mjerenu veliinu. [4] NIST: (National Institut for Standards and Tehnology) Nacionalni metroloki institut SAD-a. NMI: esto upotrebljavana engleska kratica za nacionalni metroloki institut (National Metrology Institut). NMi-VLS: (Nederlands Meetinstitut) Nacionalna nizozemska metroloka ustanova NPL: (National Phisical Laboratory) Nacionalni metroloki institut Velike Britanije. NRC: Nacionalna vijee za istra ivanje. Institut za nacionalne mjerne etalone, Kanadski nacionalni metroloki institut OAS: Organizacija amerikih dr ava. Obnovljivost (mjernog rezultata): Tijesno slaganje izmeu mjernih rezultata iste mjerene veliine izvedenih u promijenjenim mjernim uvjetima. [4] Ocjena sukladnosti: Radnje koje osiguravaju dokaz da su zadovoljeni specificirani zahtjevi koji se odnose na proizvod, proces, sustav, osobu ili tijelo, tj. ispitivanje, pregled, potvrivanje proizvoda, osoblja i sustava upravljanja. Vidi poglavlje 2.1.7. Odr avanje mjernih etalona: Skup postupaka nu nih da bi se metroloke znaajke mjernog etalona odr ale unutar odgovarajuih granica. [4] Odstupanje: Vrijednost manje njezina referentna vrijednost. [4] Odziv: Ulazni signal mjernog sustava mo e se zvati poticajem, a izlazni odzivom. [4] OIML: (Organisation Internationale de Mtrologie Lgale) Meunarodna organizacija za zakonsku metrologiju. Opa konferencija za utege i mjere: Vidi CGPM. Osjetilo: Element mjerila ili mjernog lanca koji je izravno izlo en djelovanju mjerene veliine. [4] Osnovna (mjerna) jedinica: Mjerna jedinica koje osnovne veliine u odreenome sustavu veliina. [4] Ostvarenje jedinice: Vidi poglavlje 2.1.2. Otkrivalo: Ureaj ili tvar koja pokazuje prisutnost kakve pojave ne dajui nu no vrijednost pridru ene joj veliine, npr. lakmus-papir. [4] Podjeljak ljestvice Dio ljestvice izmeu dviju bilo kojih uzastopnih oznaka na ljestvici. [4] Podruje neosjetljivosti: Najvei raspon u kojemu se poticaj mo e promijeniti u oba smjera a da ne izazove promjenu odziva mjerila. [4] Pogrjeka (mjerila), najvea doputena: Krajnje vrijednosti pogrjeke doputene specifikacijama, propisima itd. za odreeno mjerilo. [4] Pogrjeka (mjerila), sustavna: Sustavna pogrjeka pokazivanja mjerila. [4] Pokazivanje (mjerila): Vrijednost (mjerljive) veliine koju daje mjerilo. [4]

Ponovljivost (mjerila) Sposobnost mjerila da pod odreenim uvjetima uporabe daje sline bliske odzive na opetovane primjene istih poticaja. [4] Ponovljivost (mjernog rezultata) Tijesno slaganje izmeu rezultata uzastopnih mjerenja iste mjerene veliine izvedenih u istim mjernim uvjetima. [4] Posredniki etalon: Etalon koji se upotrebljava kako posrednik za usporedbu etalona. [4] Posredniki ureaj: Naziv "posredniki ureaj" treba se upotrebljavati kad posrednik nije etalon. [4] Poticaj: Ulazni signal za koji mjerni sustav mo e se zvati poticajem, a izlazni odzivom. [4] Potvrda o umjeravanju: Rezultati umjeravanja mogu se zabilje iti u dokumentu koji se katkad naziva potvrda o umjeravanju ili izvjetaj o umjeravanju. [4] Povijest mjerne opreme: Vidi povijest umjeravanja. Povijest umjeravanja mjerne opreme: Potpun zapis o rezultatima umjeravanja kojega komada mjerne opreme ili mjernih izraevina tijekom duljeg razdoblja koji omoguuje vrednovanje dugorone stabilnosti toga komada opreme ili mjerne izraevine. Prag sposobnosti razluivanja: Najvea promjena (spora i jednolina) poticaja koja ne izaziva zamjetnu promjenu odziva mjerila. [4] Pramjera: Izraevina koja odreuje mjernu jedinicu. Pramjera kilograma (uteg od 1 kg) u Parizu danas je jedina pramjera u SI. Prijavljeno tijelo: Vidi poglavlje 2.2.4. Prijenosni etalon: Vidi etalon, prijenosni. Primarna metoda: Metoda najvie metroloke kakvoe koja se kad se primjenjuje mo e potpuno opisati i razumjeti te za koju se potpun bud et nesigurnosti mo e dobiti u SI jedinicama, iji se rezultati mogu prema tomu prihvaati bez upuivanja na etalon mjerene veliine. Primarna referentna tvar: Vidi referentna tvar, primarna. Primarni etalon: Etalon koji je odreen ili za koji je opepriznato da ima najveu metroloku kakvou, a ija se vrijednost potvruje bez upuivanja na druge etalone iste veliine. [4]. Vidi poglavlje 2.1.2. Primarni laboratorij: Laboratorij koji provodi meunarodno prihvaena temeljna metroloka istra ivanja i koji ostvaruje i uva etalone na najvioj meunarodnoj razini. Program ispitivanja strunosti: Vidi PTS. PTB: (Physikalisch-Technische Bundesanstalt) Njemaka nacionalna metroloka ustanova. PTS: Program ispitivanja sposobnosti, veza u poglavlju 6. Radni etalon: Etalon koji se redovito upotrebljava za umjeravanje ili provjeru tvarnih mjera, mjerila ili referentnih tvari. [4] Radno podruje: Skup vrijednosti mjerenih veliina za koje se pogrjeka kojeg mjerila mora nalaziti unutar navedenih granica. [4] Raspon ljestvice: Skup vrijednosti ogranienih krajnjim pokazivanjima na analognome mjerilu. [4] Raspon: Apsolutna vrijednost razlike izmeu dviju granica nazivnoga podruja. [4] Razdoblje umjeravanja: Vremenski odsjeak izmeu dvaju uzastopnih umjeravanja mjerila. Razred tonosti: Razred mjerila koja zadovoljavaju odreene metroloke zahtjeve kojima je svrha odr avanje pogrjeaka u navedenim granicama. [4]

58

59

Referentna tvar: Gradivo ili tvar kojoj su jedna ili vie vrijednosti svojstva dostatno istorodne i dobro odreene da bi se upotrebljavala za umjeravanje ureaja, ocjenu kakve mjerne metode ili za dodjelu vrijednosti gradivima. Referentna tvar, potvrena: Referentna tvar, s prilo enom potvrdom, kojoj su jedna ili vie vrijednosti svojstva potvrene postupkom koji utvruje sljedivost prema tonomu ostvarenju jedinice kojom se vrijednosti tog svojstva izra avaju i za koje je svaka potvrena vrijednost praena nesigurnou kod naznaene razine povjerenja. [4] Vidi poglavlje 2.1.3. Referentna tvar, primarna: Referentna tvar koja ima najviu metroloku kakvou i ija se vrijednost odreuje uporabom primarne metode. [3] Referentne vrijednosti: Obino dio referentnih uvjeta kojeg mjesta. Vidi takoer vrijednosti, odreene. Referentni etalon: Etalon koji openito ima najveu metroloku kakvou na danome mjestu ili u danoj organizaciji te iz kojeg se izvode mjerenja koja se tu provode. [4] Vidi poglavlje 2.1.2. Referentni uvjeti: Uvjeti uporabe propisani za ispitivanja tehnikih znaajka kojeg mjerila ili za meunarodnu usporedbu mjernih rezultata. [4] Relativna pogrjeka: Mjerna pogrjeka podijeljena istinitom vrijednou mjerene veliine. [4] Represivne mjere: (Za razliku od zatitnih mjera) upotrebljavaju se pri nadzoru nad tr item za otkrivanje svake nezakonite uporabe mjerila. Vidi poglavlje 2.2.3. Rezultat, ispravljeni: Mjerni rezultat nakon ispravljanja sustavne pogrjeke. [4] RMO: Regionalna metroloka organizacija. Vidi poglavlje 3.2 i sljedea poglavlja. SADCMET: Zajednica za razvoj ju ne Afrike (SADC) za suradnju na mjernoj sljedivosti. Vidi poglavlje 3.5.1. SCSC: Pododbor APEC-a za norme i ocjenu sukladnosti. Sekundarni etalon: Etalon kojem je vrijednost dodijeljena usporedbom s primarnim etalonom iste veliine. [4] SI jedinica: Jedinica SI sustava. Vidi poglavlje 4. SI sustav: Meunarodni sustav jedinica (Le Systme International dUnits) koji zadr ava slu benu definiciju svih SI osnovnih jedinica koje je odobrila Opa konferencija za utege i mjere. Vidi poglavlje 4. SIM: Sistema Interamericano de Metrologia, Normalizacin y Calidad, Meuameriki metroloki sustav regionalna je organizacija za metrologiju Amerika. Vidi poglavlje Slo eni etalon: Skup slinih tvarnih mjera ili mjerila koji njihovom zajednikom uporabom ini kakav etalon. Sluajna pogrjeka: Mjerni rezultat manje srednja vrijednost koja bi proizila iz beskonanoga broja mjerenja iste mjerene veliine izvedenih u uvjetima ponovljivosti. [4] Sljedivost: Svojstvo mjernog rezultata ili vrijednosti kojeg etalona po kojemu se on mo e dovesti u vezu s navedenim referentnim etalonima (obino dr avnim ili meunarodnim) neprekinutim lancem usporedaba koje imaju utvrene nesigurnosti. [4] SMU: (Slovensky Metrologicky Ustav) Slovaka nacionalna metroloka ustanova. SP: (Sveriges Provninigsoch Forskningsinstitut) vedska nacionalna metroloka ustanova. Sporazum o meusobnome priznavanju CIPM-a: MRA za nacionalne mjerne etalone i za potvrde o umjeravanju i mjerenju koje izdaju NMI-ovi. Vidi poglavlje 3.1.2. Sporazum o meusobnome priznavanju ILAC-a: Vidi poglavlje 3.1.6. Stabilnost: Sposobnost mjerila da odr ava svoje metroloke znaajke stalnim u vremenu. [4] Stalnica mjerila: Koeficijent kojim se mora pomno iti izravno pokazivanje mjerila da bi se dobila pokazna vrijednost neke mjerene veliine ili veliine koja se upotrebljava za izraunavanje vrijednosti te mjerene veliine. [4]

Standardno odstupanje, eksperimentalno: Veliina s koja za niz od n mjerenja iste mjerene veliine opisuje rasipanje rezultata, a dana je formulom za standardno odstupanje. [4] Sustav jedinica: Vidi sustav mjernih jedinica. Sustav mjernih jedinica: Skup osnovnih i izvedenih jedinica odreenog sustava veliina tono odreen u skladu s danim pravilima. [4] Sustavna pogrjeka: Mjerni rezultat manje srednja vrijednost koja bi proizila iz beskonanoga broja mjerenja iste mjerene veliine izvedenih u uvjetima ponovljivosti. [4] TBT: Tehnike zapreke trgovini. Temeljna metrologija: Vidi Metrologija, temeljna. Tonost mjerila: Sposobnost mjerila da daje odzive bliske istinitoj vrijednosti. [4] Tvarna mjera: Ureaj namijenjen da trajno tijekom uporabe obnavlja ili posti e jednu ili vie poznatih vrijednosti dane veliine, npr. uteg, obujamska mjera, granina mjerka ili referentna tvar. [4] Ugaanje mjerila: Proces koji dovodi mjerilo u funkcionalno stanje koje odgovara svrsi za koju se upotrebljava [4] Umjeravanje: Skup postupaka kojima se u odreenim uvjetima uspostavlja odnos izmeu vrijednosti veliina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav, ili vrijednosti koje prikazuje neka tvarna mjera ili neka referentna tvar i odgovarajuih vrijednosti ostvarenih etalonima. [4] Utjecajna veliina: Veliina koja nije mjerena veliina (veliina podvrgnuta mjerenju), ali utjee na mjerni rezultat. [4] Veliina (mjerljiva): Svojstvo pojave, tijela ili tvari koje se mo e kvalitativno razlikovati i kvantitativno odrediti. [4] VIM: Meunarodni rjenik osnovnih i opih naziva u metrologiji. [4] Vrijednost (mjerene veliine), preoblikovana: Vrijednost mjernog signala koji predstavlja odreenu mjerenu velianu. [4] Vrijednost (veliine): Velikoa koja posebne veliine koja se openito izra ava umnokom jedne mjerne jedinice kojim brojem. [4] Vrijednost ispravka: Vrijednost algebarski pribrojena neispravljenomu mjernom rezultatu radi ponitenja sustavne pogrjeke. [4] Vrijednost, nazivna: Zaokru ena pribli na vrijednost koje znaajke mjerila koja slu i kao uputa za njegovu uporabu. [4] Vrijednosti, izvedene: Uvjeti uporabe namijenjeni odr avanju metrolokih znaajka mjerila unutar odreenih granica. [4] WELMEC: Vidi poglavlje 3.2.3. WTO: Svjetska trgovinska organizacija. Zakonska metrologija: Vidi metrologija, zakonska. Zatitne mjere: (suprotno od represivnih mjera) Slu e za nadzor nad tr item i poduzimaju se prije stavljanja mjerila na tr ite, tj. mjerilo treba biti tipno odobreno i ovjereno. Vidi poglavlje 2.2.3.

60

61

6 Obavijesti i podaci o metrologiji veze

Obavijesti i podaci o... Akreditaciji u Europi Akreditiranim laboratorijima Akreditaciji u Americi Akreditaciji u azijsko-pacifikome podruju Analitikoj kemiji i pitanjima koja se odnose na kakvou u Europi Tehnikim projektima i usporedbama EUROMET-a Izvor EA, Europska suradnja na akreditaciji IAAC, Meuamerika suradnja na akreditaciji APLAC, Azijsko Pacifika suradnja na akreditaciji laboratorija EURACHEM Adresar EUROMET-a Kontakt Tajnitvo u COFRAC-u 37 rue de Lyon, FR-75012 Paris www.european-accreditation.org www.iaac-accreditation.org www.ianz.govt.nz/aplac/

Obavijesti i podaci o... Nacionalnim metrolokim ustanovama u Africi Nacionalnim metrolokim ustanovama u Amerikama Nacionalnim metrolokim ustanovama u azijsko-pacifikome podruju Nacionalnim metrolokim ustanovama u Europi Programima isptivanja sposobnosti koji se redovito organiziraju u EU-u Referentnim tvarima za kemijske anlize Regionalnim metrolokim organizacijama Uputama za zakonsko ureenje

Izvor SACMET SIM APMP, Azijsko Pacifiki metroloki program Adresar EUROMET-a EPTIS, Europski informacijski sustav o ispitivanju osposobljenosti baza podataka COMAR IRMM-a BIPM Projekt RegMet ISO, Meunarodna organizacija za normizaciju Baza podataka za pristup tr itu EC DG Trade BIPM "Crvena knjiga" IUPAP-a

Kontakt www.satmet.org www.sim-metrologia.org.br www.nmij.jp/apmp/

www.euromet.org www.eptis.bam.de

www.eurachem.ul.pt www.euromet.org www.europa.eu.int/index/en/lif/ reg/en_register_133012.html www.cenorm.be

www.irmm.jrc.be

Zakonodavstvu Europske zajednice Slu beni list Europskih zajednica1) Metrologija baza potataka CELEX Europskim nacionalnim normizacijskim tijelima Meuamerikoj regionalnoj metrologijskoj organizaciji Meunarodnim metrolokim organizacijama Bazi podataka o kljunim usporedbama Zakonkoj metrologiji u azijsko-pacifikome podruju Zakonskoj metrologiji u Europi Zakonskoj metrologiji, meunarodnoj Mjerenju, ispitivanju i analitikim laboratorijima u Europi Nacionalnim metrolokim ustanovama CEN (Europski odbor za normizaciju) SIM Meuameriki metroloki sustav BIPM Meunarodni ured za utege i mjere Objavljuje se u Metrologiji i bazi podataka BIPM-a o kljunim usporedbama APLMF, Azijsko-pacifiki forum za zakonsku metrologiju WELMEC OIML EUROlab BIPM

www.bipm.ogr idi na "korisne veze" www.regmet.dk i www.euromet.org www.iso.ch http://mkaccdb.eu.int/ www.bipm.fr www.iupap.org/commissions

Normama www.sim-metrologia.org.br Tehnikim zaprekama trgovini Pavillon de Breteuil, F-92312 Svres Cedex, France www.bipm.ogr.fr www.bipm.ogr/kcdb SI sustavu Znakovima, stalnicama itd. u fizici

www.aplmf.org/index.shtml Tajnitvo WELMEC-a www.welmec.org Tajnitvo u BIML-u, Pariz www.oiml.org www.eurolab.org www.bipm.ogr idi na ''korisne veze''

1)

Godine 2004. promijenjen je naziv Slu benog lista Europskih zajednica u Slu beni list Europske unije (nap. prev.)

62

63

7 Literatura
Uputnice su prikazane brojem (x) [1] Geoffrey Williams, Dr. University of Oxford, "The Assessment of the Economic role of Measurements and Testing in Modern Society". Final Report, European Commission DG Research, contract G6MA-2000-20002, July 2002. BIPM: The International System of Units, 7th edition 1998.1) CCQM: Report of the President of the Comit Consultatif pour la Quantit de Matiere, april 1995. BIPM, IEC, IFCC, ISO, IUPAC, IUPAP, OIML: International Vocabulary of Basic and General Terms in Metrology, 2nd edition 1993, ISBN 92-67-01075-1.2) ISO: Guide to the Expression of Uncertainty in Measurement, First edition 1995, ISBN 92-67-10188-9.3) ISO/IEC 17025, General requirements for the competence of testing and calibration laboratories, 19994) Preben Howarth: "Metrology in short", first edition 1999, ISBN 87-988154-0-7

[2] [3] [4] [5] [6] [7]

Napomene prevoditelja: 1) Prijevod 7. izdanja broure Meunarodni sustav jedinica objavio je 1999. godine DZNM. 2) Prijevod Meunarodnog rjenika osnovnih i opih naziva u metrologiji DZNM je objavio 1995. godine. 3) Prijevod GUM-a DZNM je objavio 1995. godine. 4) Normu ISO/IEC 17025 prihvatio je i objavio 1999. DZNM kao hrvatsku normu s oznakom HRN EN ISO/IEC 17025.

64