BC Grbesa HR

Darko Grbea
Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja
Odreivanje grae zrna
Odreivanje veliine zrna
Odreivanje antioksidativne moi kukuruza
Prof. dr. sc. Darko Grbea
Izdava: Bc Insitut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb, Maruliev trg 5/I Hrvatska Recenzenti: Prof.dr.sc. Stjepan Muic Prof.dr.sc. Boris Varga CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 655616 ISBN 978-953-55075-0-5
Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Maruliev trg 5/I,10000 Zagreb, Hrvatska Direktor: tel.: 01 485-4071, fax: 01 485-4076, Komercijala: tel/fax: 01 485-4080, 485-4069 Sektor sjemenarstva: tel.: 01 485-4079, Zavod za kukuruz, Rugvica: tel.: 01 278-1111 Zavod za strne itarice i krmno bilje, Botinec: tel.: 01 654-5576 Dorada sjemena, Rugvica: tel.: 01 276-0055 www.bc-institut.hr, e-mail: bc-uprava@bc-institut.hr
Zagreb, 2008.
KAZALO
1 Znaenje kukuruza ..................5
1.1 Kukuruz je hrana, krma i bioetanol ............................5 1.2 Hranjivost......................................7
14 Mljevenje ..............................30
14.1 Svinje ........................................30 14.2 Perad ........................................31 14.3 Preivai ...................................31
2 Graa zrna ................................9

2.1 Endosperm ...................................9 2.2 Klica ............................................10 2.3 Omota .......................................11
15 Preporuke .............................31 16 Silaa Bc hibrida kukuruza ..............................32

16.1 Hranjivost silae Bc hibrida kukuruza ...................................32 16.2 Slaganje silae i tipa zrna Bc hibrida kukuruza ..................34 16.3 Sadraj suhe tvari .....................35 16.4 Visina konje ............................37 16.5 Sastav osnovnog obroka ..........37
3 Fizikalna svojstva ..................11

3.1 Hektolitarska masa .....................11 3.2 Teina 1000 zrna ........................12
4 Vlaga .......................................13 5 krob ......................................13

5.1 Sadraj .......................................13 5.2 Mjesto probave kroba ...............14 5.2.1 Svinje i perad ...........................14 5.2.2 Preivai ..................................15 5.2.3 Kunii .......................................16 5.3 Siliranje .......................................16
17 Literatura ..............................39 18 Tablice hranjivosti Bc hibrida kukuruza ...............................40

Bc 182 ..............................................40 Bc 244 ..............................................41 Bc 282 ..............................................42 Bc 288B ............................................43 Bc 304 ..............................................44 Bc 318 ..............................................45 Bc 354 ..............................................46 Bc 394 ..............................................47 Bc 408B ............................................48 Bc 418B ............................................49 Bc 462 ..............................................50 Bc 462B ............................................51 JUMBO 48 ........................................52 Bc 4982 ............................................53 PAJDA ............................................54 Bc 566 ..............................................55 Bc 572 ..............................................56 Bc 592 ..............................................57 Bc 5982 ............................................58 DUNAV .............................................59 Bc 666 ..............................................60 Bc 6661 ............................................61 Bc 678 ..............................................62 Bc 723 ..............................................63 Bc 778 ..............................................64
6 eeri ......................................17 7 Protein ....................................18

7.1 Sadraj .......................................18 7.2 Preivai .....................................19 7.3 Aminokiseline .............................20
8 Ulje ..........................................21
8.1 Sadraj .......................................21 8.2 Masne kiseline ............................22
9 Vlakna .....................................23
9.1 Funkcija ......................................23 9.2 Sadraj .......................................24
10 Energija ................................24 11 Minerali .................................28 12 Antioksidanti ........................29 13 Boje .......................................29
PREDGOVOR
Kukuruz je kultura iz koje se moe proizvesti veliki broj proizvoda, a malo ga proizvoda moe zamijeniti. Proizvodnja kukuruza, iako svake godine sve via, manja je od brzo rastuih potreba za prehranu ljudi, hranidbu ivotinja i proizvodnju etanola. Procjenjuje se da je danas, od ukupno 6 milijardi ljudi, 700 milijuna neishranjeno. Za njihovu prehranu, kao i za dodatnu prehranu prirasta puanstva od 2,6 milijardi do 2050., trebat e udvostruiti sadanju proizvodnju biljne i ivotinjske hrane za ljude. Osobito naglo se iri upotreba itarica za proizvodnju etanola. Izgaranjem etanola izluuje se za 21% manje ugljik (IV) dioksida nego izgaranjem benzina, pa je veina razvijenih drava svijeta zakonski propisala obavezu mijeanja etanola u benzin. Benzin drava lanica EU i Hrvatske trebao bi sadravati 5,75% etanola ve za dvije godine (2010). Kako se od 100 kg zrna itarica dobije najvie do 40 litara etanola, tada bi samo u EU trebalo najmanje 40 milijuna tona itarica, a u SAD 110 milijuna tona kukuruza za proizvodnju predviene koliine etanola u 2010. g. Kako cijena etanola prati visoke (100$/119 L) cijene sirove nafte, tako i cijena kukuruza raste s potranjom i cijenom etanola. Dananja visoka cijena itarica, a osobito kukuruza kao glavne hrane ivotinja, automatski povisuje cijenu hrane za ljude. Prema FAO i OECD (2007) projekciji, proizvodnja biogoriva e biti glavni dugoroni generator porasta cijena hrane za ljude koja e 2016. porasti za 20-50% od dananje cijene. Masivna proizvodnja kukuruza zahtjeva milijune tona duinih umjetnih gnojiva i moe zagaditi okolinu. Prole godine su SAD proizvele najvie kukuruza od 2. svjetskog rata, te se procjenjuje da je 95 milijuna tona nitrata otilo u vodotoke koji utjeu u Meksiki zaljev i uzrokovalo strano irenje algi. Nesumnjivo je da je proizvodnja etanola direktna konkurencija stoarstvu, te je poznavanje hranidbenih svojstava svakog hibrida kukuruza izuzetno vano za ostvarenje maksimalne animalne proizvodnje po kilogramu kukuruza. Kukuruz je najzastupljenije krmivo u obroku domaih ivotinja u Hrvatskoj. Istraivanja su pokazala razlike u hranjivosti zrna razliitih hibrida zrna kukuruza. Meutim, unato injenici da se najvea koliina proizvedenog kukuruza koristi u hranidbi ivotinja, malo je podataka o hranjivosti pojedinih hibrida kukuruza za najvanije vrste domaih ivotinja. Nadalje, danas kada je zabranjena nutritivna upotreba antibiotika, sve vie se istrauje sadraj tvari u hrani koje mogu povoljno djelovati na zdravlje ivotinja i ljudi. Kukuruz sadri rezistentni krob, antioksidante i druge tvari koje povoljno djeluju na zdravlje ljudi i ivotinja.
Bc Institut iz Zagreba je jedan od rijetkih proizvoaa sjemena u svijetu koji sustavno istrauje kemijska i fizikalna svojstva svojih hibrida, te tako omoguuje farmerima odabir hibrida koji po hranjivosti i utjecaju na zdravlje najbolje odgovaraju njihovoj stoarskoj proizvodnji. U prvom dijelu publikacije opisane su definicije i znaenje fizikalnih, kemijskih i hranidbenih svojstva zrna kukuruza za hranidbu ivotinja. U drugom dijelu publikacije tablino su prikazane petogodinje prosjene vrijednosti 75 svojstava za 35 Bc hibrida kukuruza. Isto tako, date su namjenske preporuke za koritenje svakog od 35 hibrida kukuruza. Knjiga je prvenstveno namijenjena ratarima, koji proizvode kukuruz i stoarima, koji koriste kukuruz, ali isto tako i obiteljskim gospodarstvima, te studentima.
Znaenje kukuruza
Kukuruz je sirovina iz koje se moe proizvesti veliki broj proizvoda, a malo ga proizvoda moe zamijeniti. Tradicionalno kukuruzno zrno se koristi kao hrana ljudi i ivotinja, te kao sirovina za brojne industrijske proizvode (npr. kukuruzni sirup). Danas, a osobito u skoroj budunosti, e se ogromne koliine zrna koristiti za proizvodnju bioetanola, a zelena i silirana cijela biljka kukuruza i za proizvodnju bioplina.
1.1
Kukuruz je hrana, krma i bioetanol
U zadnjih deset godina meunarodne organizacije i Vlade veine velikih drava donijele su odluke o smanjenju izluivanja ugljik dioksida koji uzrokuje zatopljenje, a nastaje izgaranjem ugljena, benzina i nafte. Kukuruz, eerna trska i uljarice rastu usvajanjem ugljik dioksida i atmosfere pa se izgaranjem biogoriva nastalih iz tih kultura oslobaa prije zarobljeni ugljik dioksid. Meutim, dio dioksida se proizvede pri izgaranju fosilnih goriva (plina i nafte) u proizvodnji umjetnih gnojiva i pri obradi, sjetvi i etvi. Uzevi sve navedeno u obzir, izgaranjem etanola u benzinskom motoru oslobodi se 1,94, a benzina 2,45 kg ugljik dioksida. Brojne drave, pa tako Europska Unija (EU) i Hrvatska, su zakonski propisale da benzin i nafta moraju do 2010. sadravati 5,75% bioetanola i biodizela bez obzira na njihovu cijenu. Bioetanol (alkohol) proizvode kvasci fermentacijom kroba kojeg (65-70%) sadri kukuruz ili eera iz repe ili trske. Preradom 1 tone zrna kukuruza dobije se 400 litara etanola. Prole godine (2007) proizvedeno je 60,3 milijardi litara etanola, od ega najvie iz itarica i eerne trske. U SAD je proizvedeno 26,7 milijardi litara iz kukuruza, a u Brazilu 18 milijardi iz eerne trske. U proizvodnji bioetanola utroeno je 91 milijun tona itarica to je ekvivalent 11,75% svjetske proizvodnje kukuruza. Unato vioj proizvodnji kukuruza u svijetu 2007. nego 2006. g. njegova cijena je dvostruko via nego prethodnih godina zbog veih zahtjeva proizvodnje. Pored drugih imbenika proizvodnja etanola je utjecala na porast cijene preko potronje velike koliine kukuruza, zakonske obveze koritenja etanola i ovisnosti njegove cijene o cijeni nafte. Kako cijena etanola prati visoku cijenu (100$/119 L) sirove nafte, tako povisuje i cijenu itarica. Elobeid i sur. (2006) su utvrdili da svaki porast cijene etanola za 0,10$ prati porast cijene kukuruza za 0,28$, odnosno da i mali porast cijene etanola snano povisuje cijenu kukuruza. SAD su najvei svjetski proizvoa (330 milijuna t), izvoznik (70 milijuna t) i preraiva (82 milijuna t) kukuruza u etanol, pa odreuju stanje itarica na svjetskom tritu. Predvia se da e se 110 milijuna t ili 32% proizvodnje koristiti za proizvodnju etanola u 2010. Vidimo da e SAD znatno veu koliinu kukuruza koristiti za proizvodnju etanola nego izvoziti, pa e ga manjkati na svjetskom tritu.
Kao sirovine za proizvodnju etanola u EU-27 se do sada najvie koristila penica (39%), ra (17%) jeam (9%), te dosta vina (16%), a manje kukuruza. Iako se trenutano malo (3,8 milijuna tona) itarica koristi za proizvodnju etanola, u skoroj budunosti (2010) za zamjenu 5,75% energije benzina iz etanola biti e potrebno 40 milijuna tona itarica. Prema FEFAC (2007) u hranidbi domaih ivotinja u EU-27 potroi se 470 milijuna tona krme, od ega je 50% vlastite voluminozne krme, a preostalih 50% ili 235 milijuna tona su: itarice - 62% uljarice i mahunarke - 5%, te nusproizvodi prehrambene industrije - 30%. Procjenjuje se da e cijene itarica i sojine same te ulja za 40-60% poveati cijenu stone hrane za perad, a stoarstvo EU-25 e ovo kotati dodatnih 10 milijardi eura u 2008. Cijena krme je najvei (60%) pojedinani troak u stoarstvu pa svaki njen vei porast stoari ne mogu kompenzirati, ve ga prenose na cijenu animalnih proizvoda. Kako stona hrana sudjeluje sa 15% u maloprodajnoj cijeni govedine i mlijeka, 30% svinjetine, te 50% peradskog mesa i jaja, tako e proporcionalno s rastom cijene krme rasti i cijena navedene hrane za ljude. U SAD porast cijene kukuruza povisio je maloprodajne cijene mesa za 4%, a jaja za 8% u 2007. Prema FAO i OECD (2007) projekciji proizvodnja biogoriva e biti glavni dugoroni generator porasta cijena hrane za ljude koja e 2016. porasti za 20-50% od dananje cijene. Iako se u Hrvatskoj ne proizvodi etanol iz itarica, u skoroj budunosti predvia se 250 000 do 500 000 t itarica pretvoriti u etanol. Nadalje, prema dostupnim podacima, u Maarskoj e se u etanol preraditi oko 2,0 milijuna, a u Srbiji 1,5 milijuna mjeavine kukuruza i penice, pa e na tritu biti za 20-30% manje kukuruza, penice i jema za domae ivotinje. Razdoblje visokih cijena kukuruza neposredno i snano ovisi o trajanju visokih cijena nafte (>65$/barelu ili 119 l) koje preusmjeravaju kukuruz u proizvodnju etanola, ostvarenja brazilskog plana proizvodnje etanola iz trske na 157 milijuna
ha, te vremena kada e se poeti primjenjivati tehnologija proizvodnje biogoriva iz lignoceluloze, a predvia se njihovo masovno koritenje 2012-2015 g. Pitanje je da li je moralno koristi kukuruz za proizvodnju etanola umjesto hrane? Mnogi, meu kojima su OECD i FAO, smatraju da je to zloin protiv ovjeanstva, osobito nerazvijenih drava koje ne mogu platiti visoku cijenu itarica potrebnih za prehranu ljudi i stoke. Nadalje, do 2030. svi obnovljivi izvori, ukljuujui i agrogoriva, davati e samo 9% svjetske potronje energije. Stoga je iluzija da agrogoriva mogu znaajno smanjiti globalno zatopljenje, ali njihova masovna proizvodnja ozbiljno naruava proizvodnju hrane za ljude i ivotinje. Proizvodnja etanola iz kukuruza je veliki biznis za multinacionalne kompanije. Naime, tri SAD kompanije kontroliraju 80% izvoza kukuruza, a samo Monsanto kontrolira 43% svjetskog trita sjemena kukuruza. Tri najvee SAD kompanije Monsanto, DuPont i Syngenta ostvarile su prodajom svojih proizvoda neto vie od 5 milijardi dolara u 2007. Stoga je opravdana sumnja meunarodnih institucija da je proizvodnja agrogoriva zapravo agrobiznis velikih kompanija. Najvei dio (75%) kukuruza iz SAD i dobar dio kukuruza iz Argentine, Kine i Brazila su genetski modificirani, a EU preferira ne-GM kukuruz pa su velike mogunosti Hrvatske za njegov izvoz. Iz svega reenog proizlazi da e kukuruz u bliskoj budunosti postati crno zlato i da treba poveati njegovu proizvodnju u Hrvatskoj da se zadovolje potrebe domaeg stoarstva i proizvodnje bioetanola, te neograniene mogunosti izvoza. U preporukama za koritenje Bc hibrida navedena je njegova pogodnost za proizvodnju etanola.
1.2
Hranjivost
Nagli i veliki porast proizvodnje etanola iz zrna itarica, osobito kukuruza u SAD djeluje na porast cijene kukuruza na domaem i svjetskom tritu to je dodatni razlog da se to bolje poznaje njegova hranjivost da bi se iz jednog kilograma zrna dobila to via proizvodnja a time i ekonomina proizvodnja. Kukuruz se odlikuje najboljom konzumacijom, najviim sadrajem energije u formi kroba i ulja, te bojila ksantofila i karotena meu itaricama. Kukuruz je najzastupljeniji sastojak obroka ivotinja. U poetnoj hrani za mlade ivotinje kukuruz sudjeluje sa 55-60%, a u tovu 60-70%. Kukuruz u ovim koliinama na najjeftiniji nain podmiruje 60% energetskih i do 20% proteinskih potreba mladih ivotinja, 75% energije i 30% proteinskih potreba svinja u tovu, te 75-80% energetskih i 47% proteinskih potreba junadi u tovu. Donedavno se smatralo da je zrno kukuruza ujednaenog sastava i hranjivosti. Meutim, istraivanja pokazuju da postoje razlike od 2 MJ/kg ME za perad izmeu uzoraka konvencionalnog kukuruza. Ilustrativna su istraivanja u Engleskoj gdje su uvezli kukuruz iz 15 drava i hranili pilie do 28 dana sa hranom koja je sadravala 55% kukuruza.
Na kraju tova pilii su imali 680-1.301 g i potroili su 1,43 do 2,67 kg hrane za kilogram prirasta. Ovi rezultati jasno pokazuju vrlo razliitu hranjivost kukuruza. Danas se dri da su razlike u kemijskom sastavu i fizikalnim svojstvima izmeu hibrida kukuruza dovoljno velike da hranjenje razliitim hibridima dovodi do razliite proizvodnje ivotinja. Unato ovome i injenici da se preko 80% proizvedene koliine kukuruza potroi u hranidbi ivotinja u selekciji, proizvodnji i trgovini konvencionalnih hibrida, malo se vodi rauna o njegovoj hranjivosti za pojedine vrste i kategorije domaih ivotinja. Hranjivost se u praksi ne mjeri ve procjenjuje iz podataka o sadraju i iskoristivosti (probavljivosti) hranjivih tvari kukuruza kod svake vrste ivotinja koje se hrane kukuruzom. Tonost procjene je to bolja to imamo vie podataka. Na primjer, europske tablice sadre 275 razliitih podataka o hranjivosti kukuruza. Poznavanje hranjivosti hibrida kukuruza je potrebno radi: (1) usporeivanja sa drugim hibridima i itaricama u proizvodnji, trgovini i izvozu zrna i sjemena, (2) sastavljanja krmnih smjesa i obroka sa hibridima kukuruza koje najbolje iskoritavaju vrste domaih ivotinja koje imamo na farmi (kokoi, svinje, krave, junad), (3) spreavanja metabolikih bolesti preivaa, (4) predvianja i planiranja visine stoarske i biljne proizvodnje, te zatite okolia od razine obiteljskog gospodarstva do razine drave. Danas se sve vie trai hrana koja sadri rezistentni krob, antioksidante i druge tvari koje povoljno djeluju na zdravlje ljudi i ivotinja. Stoga je Bc Institut ispitao sadraj fitinske kiseline i ute boje, te antioksidativni kapacitet svojih hibrida kukuruza. Bc Institut iz Zagreba je jedan od rijetkih proizvoaa sjemena u svijetu koji sustavno istrauje kemijska i fizikalna svojstva svojih hibrida, te tako omoguuje farmerima odabir hibrida koji po hranjivosti odgovaraju njihovoj stoarskoj proizvodnji. U 2007. je proizvedeno za 40% manje kukuruza u Hrvatskoj, a cijena u 2008. je dvostruko vea nego u 2006., te je poznavanje kemijskog sastava i fizikalnih svojstava svakog hibrida kukuruza presudno za maksimalno iskoritenje hranjivosti svakog zrna kukuruza u stoarstvu. Hrvatska je poznata po proizvodnji i izvozu sjemenskog kukuruza ije su prednosti konvencionalne metode selekcije, a neki od njih su vie hranjivosti od prosjeka. U SAD hibridi kukuruza proizvedeni konvencionalnim metodama i poviene hranjivosti imaju za 10-12% veu cijenu od genetski preinaenih (GM) hibrida kukuruza. Hrvatska se prepoznaje kao zemlja bez proizvodnje genetski preinaene hrane i iste okoline. Stoga je poznavanje hranjivosti konvencionalnim metodama selekcioniranog kukuruza veoma bitno za sastavljanje obroka iz kojega e ivotinje bolje iskoristiti hranjive tvari. Time e se ostvariti zarada i smanjiti zagaenje okoline.
Graa zrna
Kukuruzno zrno sastoji se od endosperma, klice, omotaa i drke zrna. Graa zrna farmeru je odlian pokazatelj hranidbenih i fizikalnih svojstava zrna. Iz tablice 1 je vidljivo da najvei dio mase zrna Bc hibrida od 83,77% ini endosperm, slijedi klica sa 11,35 %, pa kouljica ili omota 5% i sa manje od 1 % drka.
2.1
Endosperm
OMOTA
Endosperm se sastoji od dugih stanica u kojima su zapakirane granule kroba omotane proteinskom matricom. U endospermu se nalazi 98% kroba kukuruza, pa njegov udjel pokazuje sadraj kroba. Zrno kukuruza sastoji se od razliitih udjela caklavog i branastog endosperma te njihov omjer odreuje fizikalna i kemijska svojstva hibrida.
D EN
O S PE R M
ENDOSPERM CAKLAVI KLICA ENDOSPERM BRANASTI DRAK ZRNA
Slika 1. Graa zrna kukuruza
Branasti endosperm se nalazi u unutranjosti zrna i obavija klicu. Okrugle granule branastog endosperma su obavijene tankom proteinskom ovojnicom i okruene zranim depovima. Sastoji se od preko 90% kroba, te malo proteina i ulja. Branasti endosperm je skloniji lomu, ima manju hektolitarsku teinu, manje proteina i ulja, ali vie kroba od ronatog endosperma. Caklavi ili ronati endosperm su granule kroba obavijene debljim proteinskim omotaem od granula branastog endosperma, a proteinska matrica se ne mijenja tijekom suenja. Caklavi endosperm smjeten je ispod kouljice i slian je roini, a sastoji se od kroba, proteina i ulja. Obavija cijelo zrno i daje mu vrstou. Koliina caklavog endosperma u zrnu odreena je genetski i raste sa sazrijevanjem i gnojidbom duikom. Prema omjeru branastog i ronatog endosperma kukuruzno zrno se dijeli na: tvrdunce, polutvrdunce, poluzubane i zubane. Zrna s viim udjelom branastog endosperma su mekanija i daju sitniju meljavu, a s viim udjelom ronatoga su tvra i daju krupniju meljavu, pa se krob iz zubana bre probavlja od kroba iz tvrdunaca. Komercijalni hibridi sadre od 20 do 80 % kroba u caklavom endospermu. Tvrdunci sadre preteito zbijeni teki caklavi endosperm, pa im je kruna zrna zbijena, okrugla i bez udubljenja. Hibridi s viim udjelom caklavog endosperma sadre vie proteina, ulja, imaju vre (manje lomljivo) zrno i veu hektolitarsku masu i teinu 1000 zrna.
Endosperm Bc hibrida sadri 1,7 puta vie caklavog (63%) nego branastog (37%) endosperma, pa im svojstva vie odreuje caklavi nego branasti endosperm (tablica 1). Tablica 1. Graa zrna Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)
Dijelovi zrna Omota, % Klica, % Endosperm, % Caklavi,% od endosperma Branasti, % od endosperma Prosjek 4,98 11,25 83,77 63,18 36,82 Standardna devijacija 0,46 0,92 1,08 6,06 6,06 Najmanje 4,00 9,19 81,25 44,03 22,42 Najvie 6,10 13,47 85,89 77,58 55,97
Slika 2. Graa zrna Bc 462
Perad bolje iskoritava (polu)tvrdunce, hibride s viim udjelom ronatog nego branastog endosperma. Hibridi s visokim sadrajem caklavog endosperma su ukusniji zbog vieg sadraja ulja i za probavni sustav zdraviji zbog visokog udjela rezistentnog kroba. Junad bolje iskoritava krob hibrida s vie branastog endosperma. Naime, branasti endosperm se bre fermentira u buragu do propionske kiseline koja sadri vie energije nego octena kiselina. Prevelika koliina branastog endosperma u obroku krava moe dovesti do jakog pada kiselosti (pH) u buragu i acidoza a s njima je povezano manje uzimanje hrane i manja masnoa mlijeka.
2.2
Klica
Klica u pravilu ini 10-12% mase zrna kukuruza, nalazi se iznad drke i skladite je hranjiva i hormona za embrio. Klica je bogata uljem (33%), proteinom (18,4%), eerom i pepelom (10,8%). U njoj se nalazi 82,1% ulja - preteito triglicerida, 78,4% minerala i 69,3% eera kukuruza, te 26,2% od ukupnog proteina zrna kukuruza. Protein klice je znatno boljeg aminokiselinskog sastava nego protein endosperma, ak je hranjiv kao animalni protein. Iz tablice 1 vidljivo je da Bc
10
hibridi kukuruza sadre u prosjeku 11,25% klice, a razlike izmeu hibrida se kreu u rasponu od 9,19 do 13,47%. Veliina klice upuuje na sadraj proteina i ulja, pa to je vie klice u zrnu to je vei sadraj aminokiselina i ulja u zrnu, a hibridi pogodniji za hranidbu pilia i prasadi.
2.3
Omota
Vanjski tanki omota ili kouljica sjemena kukuruza ini 5% suhe mase zrna i pri mljevenju se izdvaja kao kukuruzne posije. Sastoji se od skoro iskljuivo (90%) vlakana i titi unutranjost zrna od mehanikih i biolokih oteenja.
Fizikalna svojstva
Suvremena istraivanja pokazuju da ne samo kemijska ve i fizikalna svojstva zrna utjeu na njegovu hranjivost.
3.1
Hektolitarska masa
Zrno kukuruza velike hektolitarske mase ima visoku energetsku vrijednost. Pri hektolitarskoj masi od 56 do 76 kg/hl mala je razlika (13,9 - 14,4 MJ/kg ME) u sadraju energije i proizvodnji svinja. Meutim, zrna laka od 60 kg/hl imaju manje energije jer sadre manje ulja koje je bogato energijom i sitnija su, pa je proporcionalno vei udjel vlaknastog omotaa u zrnu, a vlakna smanjuju probavljivost energije. Kokoi hranjene kukuruzom visoke (84 kg/hl) hektolitarske mase imale su bolju konzumaciju, proizvodnju jajne mase i iskoritenje hrane od kokoi hranjenih hibridima normalne hektolitarske mase. Moe se rei da je jako niska ili visoka hektolitarska masa dobar pokazatelj energetske vrijednosti zrna kukuruza. Prosjena hektolitarska masa 32 Bc hibrida kroz 5 godina iznosi 76,7 kg/hl to pokazuje njihovu visoku energetsku vrijednost (tablica 2). Utvrena hektolitarska masa znatno je via od minimalno potrebne (65 kg/hl) kako u Hrvatskoj tako i od prve (>72 kg/hl) klase zrna kukuruza u SAD. Isto tako, hektolitarska masa je pokazatelj udjela caklavog i branastog endosperma. Hibridi vie hektolitarske mase sadre vie ronatog, a hibridi manje hektolitarske mase vie branastog endosperma. Bc 462 sadri najvie ronatog endosperma i stoga ima najviu hektolitarsku masu, a Jumbo, koji ima manje ronatog endosperma, ima najmanju hektolitarsku masu. Tablica 2. Hektolitarska masa (kg/hl) Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)
Hektolitarska masa, kg/hl Prosjek 76,68 Standardna devijacija 2,37 Najmanja, Jumbo 71,46 Najvia, Bc 462 80,80
Perad treba hraniti s hibridima vie (> 78 kg/hl) hektolitarske mase.
11
Izuzetak su nezrela zrna kukuruza koja, iako imaju manju hektolitarsku masu od zrelih, imaju istu energetsku vrijednost. Istraivanja pokazuju da kilogram suhe tvari iz suhog ili vlanog (siliranog) nezrelog zrna kukuruza daje sline proizvodne rezultate u tovu svinja, goveda i janjadi kao suha zrela zrna kukuruza. Pravilno provedeno siliranje kota manje od suenja zrna kukuruza za postizanje iste probavljivosti i proizvodnih rezultata. Zato je za hranidbu svinja i goveda na vlastitoj farmi jeftinije silirati nego suiti zrno kukuruza.
3.2
Masa 1000 zrna
Masa 1000 zrna je dobar pokazatelj veliine zrna, volumena i specifine mase. Tovna junad bolje iskoritava hranjive tvari iz hibrida s veom (340 i 344 g) nego s manjom (310) masom 1000 zrna. Prema amerikim istraivanjima hibridi s viim udjelom ronatog endosperma su tei od hibrida s vie branastog endospema. Prosjena masa 1000 zrna Bc hibrida kukuruza je 355 g (tablica 3) i via je od 324 g kolika je prosjena masa 60 amerikih hibrida. Tea zrna imaju manju razgradnju kroba u buragu, pa su dobar pokazatelj razgradljivosti kroba. Tablica 3. Masa i volumen 1000 zrna Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)
Prosjek Masa 1000 zrna, g Volumen 1000 zrna, ml 355,18 447,43 Standardna devijacija 26,59 31,54 Najmanja 300,14 384,04 Najvia 417,50 529,75
Lom zrna
Otpor na lom je dobar pokazatelj sklonosti zrna oteenjima. Cijelo zrno se oteuje tijekom berbe, suenja, transporta i premjetanja. Hibridi s vie loma su skloniji kvarenju masti koje jedu plijesni, te sadre manje energije. Naime, lom kukuruza ima za 3% ili oko 481 kJ/kg manju energetsku vrijednost, viu koncentraciju opasnih mikotoksina od cijelog zrna kukuruza. Najmanji je lom kada se zrno bere pri vlazi od 22%, a via ili nia vlaga povisuje ga. Mehaniki oteena zrna tijekom berbe se dodatno lake oteuju u kasnijim manipulacijama. Suenje, osobito naglo, na temperaturama preko 800C je stres koji izaziva pucanje i lom zrna. Isto tako, kretanje kukuruza kroz transportne sustave uzrokuje udaranje koje dovodi do loma zrna i stvaranja sitnih estica koje su manje hranjive vrijednosti. Karakteristike zrna koje su povezane sa lomom su: (1) omjer ronatog i branastog endosperma, (2) prosjena masa zrna, (3) kvaliteta i koliina perikarpa, (4) gustoa zrna, (5) hektolitarska ili masa, (6) veliina i oblik zrna. Veina od ovih svojstava je nasljedna, ali selekcioneri kukuruza ne daju veliku panju ovim svojstvima.
12
Zrna otpornija na lom imaju vii udjel ronatog, a manje branastog endosperma, pa je to razlog zato se Bc 462 manje lomi od hibrida Dunav. Manji lom imaju i hibridi sa viim sadrajem ulja i proteina.
Vlaga
Kukuruz se treba brati pri vlazi od 22 - 25% radi smanjenja mehanikih oteenja perikarpa zrna tijekom berbe i manipulacije. Via i nia vlaga ine zrno sklonije mehanikim oteenjima. Kukuruz se treba skladititi na vlazi 10-15% da bi se izbjeglo kvarenje od strane kukaca, bakterija i plijesni. Vlaga iznad 13% omoguuje aktivnost kukaca koji stvaraju uvjete za rast plijesni koje zagrijavaju kukuruz na preko 65 C. Nadalje, voda ne sadri energiju pa svaki 1% vlage smanjuje sadraj energije za 50 kJ/kg zrna kukuruza. Zato se krmiva usporeuju pri istom sadraju vlage, a u tablicama prikazane vrijednosti su preraunate na 12% vlage. Isto tako, svakih 1% vie vlage u zrnu povisuje potronju energije pri mljevenju za 7%. Visokovlano zrno kukuruza s 30-35% vlage se silira ili na drugi nain (dodavanje ugljik dioksida, kiselina) konzervira. Vlano zrno sadri manje ronatog endosperma pa je probavljivije, te njegova suha tvar ima najmanje za 5% vie energije za preivae i svinje od suhe tvari osuenog zrna kukuruza.
krob
Najvei dio (60-80%) pojedene koliine hrane ivotinje upotrebljavaju kao izvor energije, a krob itarica je glavni izvor energije za visokoproizvodne domae ivotinje. Odrasle monogastrine ivotinje najvie energije dobivaju iz glukoze osloboene razlaganjem kroba u crijevima, a preivai iz hlapljivih masnih kiselina stvorenih fermentacijom kroba u predelucima. Meutim, mozak, plod i ivci preivaa koriste samo glukozu kao izvor energije pa njen manjak dovodi do opasnih bolesti ivotinja kao to je ketoza krava. Kukuruz sadri najvie (64,1%) kroba meu itaricama, a on je i najvaniji (50-75%) izvor energije za perad, svinje i visoko proizvodne krave i junad. Zato hrana odraslih svinja mora sadravati najmanje 33% kroba, hrana dojnih krmaa 42%, a visoko mlijenih krava (>30 kg/d mlijeka) treba sadravati 20-25% kroba. Previe kroba kroz dulje razdoblje nije dobro za rasplodne ivotinje jer se debljaju, a u krava vie od 30% u suhoj tvari obroka moe izazvati acidoze.
5.1
Sadraj
U zrnu kukuruza najvie kroba sadri endosperm (87,6%), a samo malo klica (8,3%) i omota (7,3%). Meutim, iz endosperma potjee 98% kroba zrna kukuruza pa to je vii udjel endosperma to je vie i kroba u zrnu.
13
Tablica 4. Prosjeni sadraj kroba u Bc hibridima kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)
krob, % Prosjek 63,46 Standardna devijacija 1,03 Najmanje Bc 448 61,48 Najvie u Bc 778 65,06
Sadraj kroba je jako ujednaen kako izmeu svih ispitanih hibrida tako i zubana i tvrdunaca (tablica 4) i vrlo slian sadraju (64%) kroba u francuskim hibridima. U pravilu rani hibridi sadre samo neto manje kroba od kasnih hibrida. Meu Bc hibridima najvie kroba sadri Bc 778, a najmanje Bc 448 (tablica 4). Hibridi s viim sadrajem kroba su pogodniji za hranidbu svinja i junadi te za proizvodnju etanola kao goriva.
5.2
5.2.1
Mjesto probave kroba

Svinje i perad
Kao to je ve reeno, krob je glavni izvor energije za intenzivno hranjene visokoproizvodne ivotinje, pa kako je prilino ujednaen sadraj kroba izmeu hibrida, samo male razlike u probavljivosti znaajno utjeu na koliinu energije koju e ivotinja dobiti iz zrna kukuruza. Probavljivost pokazuje koliki dio (%) od pojedene koliine kroba se u probavnom traktu apsorbira (upije) kao glukoza u organizam ivotinje. Probavljivost kroba kukuruza u cijelom probavnom traktu peradi, svinja i goveda je 97% ili skoro pa potpuna i nema vee razlike izmeu hibrida kukuruza. Suvremena istraivanja pokazuju da je za proizvodnju i osobito zdravlje ivotinja od presudne vanosti ne samo koliko se kroba kukuruza probavi u cijelom ve koliko ga se probavi u pojedinim dijelovima probavnog trakta. Tako je za preivae vano koliko se kroba probavi u buragu, a za perad i svinje koliko se kroba probavi u pojedinim dijelovima tankog i u debelom crijevu. Mjesto probave kroba odreuje brzina probavljivosti u crijevima monogastrinih ivotinja, pa se prema brzini probave krob dijeli na: brzoprobavljivi, sporoprobavljivi i rezistentni krob. Brzoprobavljivi krob se za 2 sata potpuno probavi do glukoze u gornjem dijelu crijeva, pa donji dio crijeva nema dovoljno energije i zato koriste aminokiseline kao njen izvor. Naime, crijeva prva koriste glukozu i tek kada se ona namire, proputaju je u metabolizam pa ivotinje hranjene s puno brzoprobavljivog kroba sporije rastu. Sporoprobavljivi krob se za 2-4 sata probavi u donjem dijelu tankog crijeva i stalno opskrbljuje metabolizam ivotinje glukozom. Pilii hranjeni istom koliinom kroba od kojega je jedan dio sporoprobavljivi bolje rastu od onih hranjenih samo brzoprobavljivim krobom. Naime, ako se sav krob brzo probavlja, sva osloboena glukoza se ne moe apsorbirati, pa ivotinja dobije manje energije.
14
Rezistentni ili otporni krob ne mogu razgraditi enzimi monogastrinih ivotinja, pa on slui kao hrana za poeljne mlijeno kiselinske bakterije u crijevima monogastrinih ivotinja. Stoga perad i svinje hranjene s dovoljnom koliinom rezistentnog kroba manje obolijevaju od proljeva. Tablica 5. Brzina probave kroba odabranih Bc hibrida kukuruza u crijevima peradi (% od ukupnog kroba)
Hibridi Bc 462 Bc 4982 Bc 566 Brzoprobavljivi krob, % 66,80 71,49 73,82 Sporoprobavljivi krob, % 22,43 21,85 18,17 Otporni krob, % 10,77 6,65 8,01
Bc hibridi kukuruza s viim udjelom ronatog endosperma sadre vie sporoprobavljivog i otpornog kroba. Meu Bc hibridima najvie rezistentnog i sporoprobavljivog kroba sadri Bc 462 (tablica 5), te je on odlian izbor za hranidbu peradi.
5.2.2
Preivai
Pojedenu hranu, osobito ugljikohidrate, prvo iskoriste mikroorganizmi u buragu preivaa (goveda, ovaca i koza), a zatim se konanim proizvodima fermentacije hrani ivotinja. Mikrobnom fermentacijom u buragu nastane 5-8 L/d hlapljivih masnih kiselina koje su najvaniji izvor energije, a proteini koje mikrobi sadre (45-60%) su najvaniji izvor aminokiselina za preivae. Na krobu nastane vea masa mikroba nego na vlaknima pa ivotinje hranjene s vie kroba dobiju vie hlapljivih masnih kiselina i aminokiselina. Zato se visokoproizvodne krave i junad hrane obrokom s visokim ueem kroba. Nadalje, mikrobi u buragu bre razgrauju branasti od ronatog endosperma, pa iz zubana nastaje vea koliina kiselina (energije) nego iz tvrdunaca. Dio kroba koji se razgradi u buragu naziva se razgradljivi krob, a dio kroba kojeg ne razgrade mikrobi buraga, ali se probavi u crijevima, naziva se nerazgradljivi ili rezistentni krob. Ako se goveda hrane velikom koliinom zrna hibrida s visokim sadrajem branastog endosperma, tada u buragu moe nastati velika koliina mlijene kiseline koja uzrokuje acidoze buraga. Manja je opasnost od acidoze ako se goveda hrane Bc hibridima s viim sadrajem ronatog endosperma. Tablica 6. Visina razgradnje kroba (% od ukupnog kroba) Bc hibrida kukuruza u buragu (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)
Razgradljivi krob u buragu, % Prosjek 60,15 Standardna devijacija 4,61 Najmanja Bc 462 49,20 Najvia Bc 778 74,72
15
Mikrobi buraga najbolje probavljaju hranu i rastu kada je visina razgradnje kroba slina visini razgradnje proteina u buragu. Prema amerikim istraivanjima, optimalna razgradnja proteina u buragu je 60-65%. Iz tablice 6 je vidljivo da je prosjena razgradnja kroba suhog zrna Bc hibrida u buragu dovoljno visoka za maksimalnu mikrobnu sintezu i dovoljno niska da sprijei pojavu acidoza u pravilnoj hranidbi. Razgradnja kroba Bc hibrida je slina francuskim (60%), te znatno manja nego kod (74%) amerikih hibrida kukuruza, a razlog ovome je vii sadraj ronatog endosperma u naim nego amerikim hibridima kukuruza. Naime, sadraj ronatog endosperma strogo (r=0.87) smanjuje, a branastog povisuje visinu razgradnje kroba u buragu, pa Bc 462 ima najmanju, a Bc 778 najviu razgradnju kroba u buragu.
5.2.3
Kunii
Probavni sustav kunia prilagodio se iskoritenju hranjivih tvari iz voluminozne a ne koncentratne krme kao to je kukuruz. Visoko krobni obrok se nepotpuno probavi u tankom crijevu pa ga dosta doe u slijepo crijevo gdje omoguuje izuzetno brzi rast mikroba. Ako se tamo nalaze mikrobi koji proizvode toksine, prvenstveno Clostridium siroforme, velika koliina kroba dovodi do pojave enteritisa i mogue visoke smrtnosti kunia. Hrana mladih kunia moe sadravati do 13, a tovnih do 18% kroba. U hranidbi kunia trebamo koristiti hibride s puno branastog, a malo rezistentnog kroba, a zrno se ne smije fino samljeti.
5.3
Siliranje
U hranidbi krava i junadi u Hrvatskoj dosta se koriste krobom bogatom silaom klipa (59%) ili zrna te cijele biljke kukuruza (10-15%). krob iz silaa se znatno vie i bre razgradi u buragu od kroba suhog zrna. Silira se vlano zrno s manjim sadrajem ronatog endosperma, a tijekom siliranja zrna i klipa vlano zrno se melje, a tijekom siliranja biljke gnjei. Sve reeno povisuje, u pravilu, za 30% probavljivost kroba u buragu, pa ona iznosi 89% u silai zrna, klipa i biljke u odnosu na 60% u suhom zrnu. Amerika istraivanja na 72 hibrida kukuruza pokazuju da siliranje znatnije povisuje razgradnju ronatog nego branastog endosperma u buragu. Stoga je za hranidbu junadi zrna s viim udjelom ronatog endosperma bolje silirati nego suiti. Nadalje, silira se zrno s viim sadrajem vlage koje je nezrelije, pa se krob bre razgrauje u buragu. Sa svakih 1% vie suhe tvari u silai zrna smanjuje se za 2% razgradljivost kroba u buragu. Isto vrijedi i za krob iz silae cijele biljke kukuruza. Tako se u buragu razgradi 95% kroba iz silae cijele biljke sa 69% vlage i samo 80% iz silae cijele biljke kukuruza sa 55% vlage.
16
Treba imati na umu da je burag preivaa prilagoen probavi prvenstveno vlakana a ne kroba, pa svaka nepravilnost u hranjenju s velikim koliinama kroba i malim koliinama vlakana dovodi ivotinje u opasnost od pojave acidoze. Tako prevelika koliina (>30%) kroba, odnosno zrna (>65% ) itarica, a malo (<20-23%) vlakana, osobito dugih (>3-4 cm) ili pufera (natrij bikarbonata i magnezij oksida) u obroku, zatim davanje velike koliine (>3 kg) itarica u jednom hranjenju ili gladovanje 12-24 h, te neprilagoenost buraga itaricama, mogu dovesti do pada pH i pojave acidoze. Acidoze u prosjeku smanjuju za 3 kg/d mlijenost, masnou na niskih 2,9%, a sadraj proteina na 3,4%, te opasno povisuju uestalost acidoze (kiselost manja od 5.5-5) i posljedino laminitisa (epavost) ivotinja. Nadalje, tovna junad hranjena visokim udjelom kroba u obroku ima niski pH sadraj buraga i crijeva to tijekom ekanja ivotinja za klanje povisuje rizik pojave krvarenja uzrokovanog bakterijom Escherichiom colli koja je opasna za ljude konzumente juneeg mesa. Kako je opasnost od acidoze vea u krava nego junadi u tovu, one trebaju u hrani imati najmanje 30, a junad najmanje 10% voluminozne krme, najbolje sijena lucerne. Isto tako, junad se moe hraniti kasnim hibridima s viim udjelom branastog, a krave ranim do srednje kasnim hibridima dobro gnojenim jer oni sadre vie ronatog endosperma u zrnu. Nerazgradljivi ili rezistentni krob ne pojedu mikrobi buraga ve doe u crijeva gdje se njegovim razlaganjem oslobodi glukoza koja se direktno koristi za sintezu laktoze mlijeka i kao izvor energije za ivce i fetus, pa krava manje obolijeva od ketoza. Meutim, crijeva preivaa ne mogu razloiti sav krob kao crijeva monogastrinih ivotinja, pa njemaki normativi za krave preporuuju 5-7% nerazgradljivog kroba u suhoj tvari obroka ili do 1 kg/d, a to se dobije hranjenjem krava sa 2 kg/d hibrida Bc 462. Zakljuno, junad treba toviti hibridima s visokim sadrajem razgradljivog kroba kao to su kasni hibridi, a krave hraniti ranim i srednje kasnim hibridima sa srednjim i niskim sadrajem razgradljivog kroba, odnosno s viim udjelom ronatog endosperma u zrnu.
eeri
Zrna Bc hibrida sadre u prosjeku 1,5% eera u 88% suhe tvari i nema bitne razlike (+/-0,5%) izmeu hibrida namijenjenih za hranidbu ivotinja. Sastoje se od saharoze, glukoze i fruktoze, brzo i potpuno su probavljivi, a prema dosadanjim spoznajama pospjeuju uzimanje hrane u svinja, kako fermentaciju silaa tako i suhe tvari u buragu, a nemaju bitan utjecaj na proizvodnju pilia u tovu. eer sadri manje energije od kroba pa svakih 1% vie eera smanjuje sadraje energije za svinje i perad.
17
Protein
ivotinje trebaju protein hrane kao izvor aminokiselina iz kojih one grade i obnavljaju vlastiti protein. Zanimljivo je da bezmasno tijelo svih ivotinja u svim stadijima ivota sadri stalnih 20-22% proteina. Mladunci brzo rastu i jedu manje hrane nego odrasle ivotinje pa im hrana treba sadravati vie proteina. Tako mladunci trebaju najmanje 20% proteina, tovne ivotinje 14-18%, a za odrasle bree svinje i krave najmanje 12% proteina u zrakosuhoj tvari obroka. Svi raznovrsni proteini ivotinje sastoje se od istih aminokiselina, a razlikuju se samo po koncentraciji pojedine aminokiseline. Prva funkcija proteina hrane je kao izvor esencijalnih aminokiselina (nezamjenjive ili nenadoknadive) koje ivotinja treba za sintezu vlastitih proteina, a ne moe ih sintetizirati. Esencijalno je 9-10 od ukupno 22 aminokiseline u proteinu. Esencijalne aminokiseline su: lizin, metionin, triptofan, treonin, izoleucin, leucin, histidin, fenilalanin, arginin i valin. Druga funkcija proteina je osigurati dovoljno duika i ugljika za sintezu nebitnih aminokiselina. Nebitne - neesencijalne (zamjenjive ili nadoknadive) aminokiseline ivotinja moe sintetizirati jednu iz druge, a poluesencijalne aminokiseline samo iz esencijalnih aminokiselina (cistin iz metionina, tirozin iz fenilalanina) ili su potrebne samo u odreenom razdoblju ivota pojedinim kategorijama (glutamin, arginin, taurin) ivotinja. Zrno kukuruza sadri najmanje (8-9%) proteina meu itaricama koje se uzgajaju u Hrvatskoj. Pored niskog sadraja loa je i kvaliteta proteina koji sadri nedovoljno bitnih aminokiselina, osobito lizina i triptofana. Meutim, hrana (obroci) sadre najvie (>60%) kukuruza, pa on podmiruje dobar dio (20-47%) proteinskih potreba domaih ivotinja. Najviu koncentraciju proteina sadri klica (17-20%), osrednju endosperm (8-9%) i najmanje omota (4-6%). Protein klice je boljeg aminokiselinskog sastava od proteina endosperma, ali kako je endosperm najzastupljenija komponenta u zrnu, iz njega potjee 75%, a iz klice 25% proteina zrna.
7.1
Sadraj
Sadraj proteina u zrnu komercijalnih hibrida kukuruza je prilino ujednaen (SD<1%), a razlike su odreene: genotipom, godinom proizvodnje, gnojidbom duikom, agrotehnikom i klimom. Meutim, i male razlike u sadraju proteina izmeu hibrida nisu zanemarive zbog visokog udjela zrna u obroku ivotinja. Iz tablice 7 se vidi da Bc hibridi u prosjeku sadre neto vie (8,37 %) proteina nego francuski (8,1 %) i ameriki (8,27 %). Iako je kukuruz siromaan proteinom, zbog visokog prinosa i zbog visokog udjela u hrani, on je najjeftiniji izvor nebitnih aminokiselina jer podmiruje 20 % proteinskih potreba peradi, 30 % potreba svinja i skoro polovinu (50%) potreba junadi u tovu.
18
Tablica 7. Sadraj sirovog proteina u Bc hibridima kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)
Sirovi protein, % Prosjek 8,37 Standardna devijacija 0,62 Najmanje Bc 778 7,26 Najvie Bc 462 9,86
Na razlike u sadraju proteina nisu djelovali okolini imbenici jer su istraivani Bc hibridi proizvedeni primjenom sline umjereno intenzivne agrotehnike i rasli su u slinim agroekolokim uvjetima (tablica 7). Vii sadraj proteina u zrnu je povezan sa viim udjelom klice od endosperma, viim udjelom ronatog od branastog endosperma i drugim manje vanim razlikama izmeu endosperma i klice. (Polu)tvrdunci sadre vie proteina jer su u njima male granule kroba okruene proteinskim omotaem i jo sadre oko 4% vrlo gustog perikarpa koji je bogat (27,7%) proteinom. Hibridi s viim sadrajem proteina su dobar i jeftini izvor nebitnih aminokiselina za sve vrste i kategorije ivotinja kada se primjereno nadopune sojinom samom ili drugim izvorom esencijalnih aminokiselina (lizina, triptofana i metionina).
7.2
Preivai
Preivai ne ovise o aminokiselinskom sastavu hrane jer najvei dio (60-80%) potrebnih aminokiselina dobivaju iz proteina mikroorganizama nastalih u buragu. Oni sadre 45-60% kvalitetnog proteina vrlo slinog aminokiselinskom sastavu proteina mlijeka i tijela ivotinje. Vano je da u buragu nastane to vea koliina mikroba (1-3 kg/d), a koliko e nastati ovisi o tome kako hranimo mikrobe. Hrana preivaa treba sadravati protein i energiju koju mogu iskoristiti mikrobi buraga. Najmanje 65% proteina hrane bi trebao biti razgradivi protein jer samo njega mikrobi mogu upotrijebiti za sintezu vlastitog proteina. Kako je protein kukuruza niske (43%) razgradnje u buragu, on se odlino nadopunjuje sa visoko (>70%) razgradljivim proteinom sami uljarica. Pored razgradivog proteina mikrobi moraju istovremeno dobivati i energiju iz razgradivog kroba. Dakle, u metabolizam preivaa ulaze aminokiseline koje potjeu iz (1) mikrobnog proteina sintetiziranog u buragu i (2) nerazgraenog proteina hrane pa se njihov zbroj naziva metabolike bjelanevine. Sinteza mikrobnog proteina istovremeno ovisi o koliini kroba i proteina kukuruza koje mikrobi mogu iskoristiti za rast. Zato se potencijal svakog krmiva za sintezu mikrobnog proteina, pa tako i kukuruza, prikazuje po koliini koja moe nastati iz razgradivog kroba i iz razgradivog proteina, a rijetka su krmiva iz kojih moe po oba izvora nastati ista koliina mikrobnog proteina. Kukuruz sadri dosta kroba pa iz njega mikrobi mogu stvoriti vie proteina (97 g/kg) nego iz razgradnje njegovog proteina (64.5 g/kg).
19
Zato se danas obrok preivaa sastavlja od razliitih krmiva tako da sadri jednaku koliinu metabolikih bjelanevina koje se mogu sintetizirati na osnovu koliine razgradivog kroba (energije) (MBE) i koliine razgradivog proteina u buragu (MBN). Tablica 8. Prosjeni sadraj (g/kg) razgradivog proteina, probavljivog nerazgradivog proteina i metabolikog proteina u zrnu Bc hibrida kukuruza
Frakcije proteina Razgradivi protein Probavljivi nerazgradivi protein Metaboliki protein po razgradivom proteinu Metaboliki protein po razgradivom krobu Prosjek 46,99 17,46 64,45 96,71 Standardna devijacija 4,57 1,70 6,26 4,61 Najmanje 35,36 13,14 48,50 85,04 Najvie 56,12 20,85 76,97 105,93
Bc hibridi kukuruza imaju slian sadraj frakcija proteina (tablica 8) kao francuski koji sadre 64 g/kg MBN i 84 g/kg MBE.
7.3
Aminokiseline
Protein hrane, da bi opskrbio ivotinju potrebnim aminokiselinama, mora se sastojati od najmanje 50% esencijalnih aminokiselina i 50% duinih spojeva za sintezu nebitnih aminokiselina. Da bi se protein iskoristio, omjer probavljenih esencijalnih aminokiselina u hrani treba biti isti kao u tijelu i proizvodu ivotinje. Kukuruz u odnosu na potrebe ivotinja sadri malo (8%) proteina loeg aminokiselinskog sastava jer se sastoji od vie ( 54%) nebitnih nego (46%) bitnih aminokiselina (tablica 9). Nadalje, kukuruz sadri puno manje bitnih aminokiselina od potreba ivotinja, a osobito je siromaan lizinom i triptofanom, dok metionina sadri kao ostale itarice. Tablica 9. Sadraj aminokiselina u zrnu Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)
Aminokiselina Lizin Treonin Metionin Cistin Met+Cis Triptofan Prosjek 0,25 0,31 0,17 0,21 0,38 0,05 Standardna devijacija 0,02 0,03 0,02 0,02 0,04 0,00 Najmanje 0,19 0,23 0,13 0,16 0,29 0,04 Najvie 0,30 0,36 0,21 0,25 0,45 0,06
20
Izoleucin Valin Leucin Arginin Histidin
0,31 0,41 1,03 0,39 0,24
0,03 0,04 0,10 0,04 0,02
0,23 0,31 0,78 0,29 0,18
0,36 0,49 1,23 0,46 0,29
Sadraj aminokiselina u ispitivanim hibridima kukuruza je zbog neto vieg sadraja proteina blago vii od vrijednosti iznesenih u francuskim i amerikim krmnim tablicama. S porastom razine proteina raste i sadraj neesencijalnih i nekih esencijalnih aminokiselina. Iako su razlike u sadraju aminokiselina izmeu hibrida male, one znaajno utjeu na proizvodne rezultate ivotinja. Tako smo u naim istraivanjima nali dobru (r=0,51) povezanost sadraja proteina u kukuruzu sa zavrnim teinama pilia u tovu. Osim reenog, kukuruz je bogat (1,54%) glutaminskom kiselinom koja slui kao izvor energije miiima crijeva i tako tedi upotrebu esencijalnih aminokiselina kao izvora energije. Isto tako, glutaminska kiselina poveava duljinu resica crijeva u odbite prasadi te na taj nain spreava atrofiju crijeva.
Ulje
Ulje (mast) iz hrane opskrbljuje ivotinju koncentriranom energijom za koritenje ili skladitenje i esencijalnim masnim kiselinama koje ivotinja treba, a ne moe ih sintetizirati. Jedinica (%) ulja kukuruza sadri 2,25 puta vie energije od kroba i proteina, te daje oko 10% energije kukuruza. Sve masne kiseline, ukljuujui i esencijalne, imaju strukturne funkcije, a stupanj njihove nezasienosti daje f luidnost staninim membranama. Esencijalne masne kiseline imaju dvostruku vezu na 6 ili 3 ugljkovom lancu od krajnje metilne (CH3) skupine i imaju vie fizioloku nego energetsku ulogu u hranidbi ivotinja. Nekoliko esencijalnih masnih kiselina slui kao sirovina za sintezu staninih hormona prostaglandina i drugih eikosanoida koji su moni fizioloki regulatori staninih funkcija. Eikosanoidi reguliraju gruanje krvi, krvni tlak, kontrakciju miia i imunosni odgovor. Dodavanje ulja povisuje uzimanje hrane i poboljava njenu teksturu, zdravlje i plodnost ivotinja, te smanjuje pranjavost hrane. Ulje je nosa vitamina topivih u mastima (A, D, E i K) koji su bitne tvari za sve procese u stanicama tijekom cijelog ivota ivotinje.
8.1
Sadraj
Kukuruz sadri vie (3,6%) ulja nego penica, jeam i tritikale. U zrnu kukuruza najvie masti je smjeteno u klici (82,6%), pa endospermu (15,4%) i najmanje u omotau (2%).
21
Ulje zrna je bogato (85%) nezasienim masnim kiselinama koje sadre vie energije nego zasiene masne kiseline. Kukuruz sa 1% vie ulja od prosjeka ima vie energije, a time i viu vrijednost za stoare. Prosjeni sadraj (3,60%) i varijabilnost (SD0,26%) ulja u zrako suhoj tvari 32 Bc hibrida zrna kukuruza kroz pet godina (tablica 10) je vrlo slian prosjeku (3,70,4%) od 2.634 analize francuskog kukuruza (Sauvant i sur., 2002) i prosjeku od 3,69% od 659 analiza amerikog kukuruza (NRC, 2001). Na variranje sadraja ulja u kukuruzu znaajnije djeluje genetski imbenik - hibrid, nego okolini imbenici - gnojidba, lokacija i gustoa sklopa kukuruza. Tablica 10. Sadraj ulja (%) u Bc hibridima kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)
Ulje (sirova mast), % Prosjek 3,60 Standardna devijacija 0,26 Najmanje Bc 778 2,83 Najvie Bc 462 4,29
Bc hibridi kukuruza s viim sadrajem ulja su bolji u hranidbi peradi i svinja nego preivaa. Male razlike u sadraju ulja (0,5%) se odraavaju na proizvodnju peradi zato to svakih 0,1 % ulja povisuje sadraj ME za 35 kJ. Pilii i kokoi bolje iskoritavaju hranu s hibridima kukuruza koji sadre vie ulja.
8.2
Masne kiseline
Ulje kukuruza je odlian izvor nezasienih esencijalnih masnih kiselina linolne i linolenske i visoko potentne forme vitamina E koji su bitni za zdravlje ivotinja i ljudi. Kvaliteta ulja je odreena omjerom nezasienih prema zasienim masnim kiselinama. Tablica 11. Sadraj (%) najzastupljenijih masnih kiselina u zrnu Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)
Masna kiselina Palmitinska (C16:0) Stearinska (C18:0) Oleinska (C18:1) Linolna (C18:2) Linolenska (C18:3) Prosjek 0,34 0,06 0,82 1,73 0,03 Standardna devijacija 0,02 0,00 0,06 0,13 0,00 Najmanje 0,27 0,04 0,65 1,36 0,02 Najvie 0,40 0,07 0,98 2,06 0,04
Tablica 11 pokazuje da kukuruzno ulje obiluje nezasienim masnim kiselinama (86,7%), pa tako i zrno Bc hibrida ima najvie linolne (1,73%) i oleinske kiseline (0,82%). Meu Bc hibridima najvie oleinske kiseline ima Bc 462, a linolne Bc 418b. Zrno kukuruza u pravilu sadri malo n-3 masnih kiselina (0,05%). Nezasiene i dugolanane masne kiseline sadre vie metabolike energije nego zasiene i pridonose sa 10 % ME kukuruza.
22
Glavna prednost kukuruznog pred drugim uljima je njegova visoka odrivost. Razlog ovome je visoki sadraj linolne kiseline koja je zbog smjetaja na drugom ugljkovom lancu glicerola zatiena od oksidacije i njenih tetnih posljedica po zdravlje ivotinja. Nadalje, ulje kukuruza je stabilno i zbog visokog sadraja prirodnih antioksidanata koji obuhvaaju tokole (vitamin E) i druge fenolne spojeve. Linolna kiselina je omega 6 esencijalna masna kiselina koja izgrauje membrane stanica i lipoproteine, te se iz nje stvaraju tvari bitne za plodnost ivotinja. U hrani nesilica treba biti najmanje 1,2-1,5 % linolne kiseline koja povisuje krupnou jaja. Hrana pilia treba sadravati najmanje 1,2 % ove kiseline. Isto tako, prasad i krmae trebaju u hrani imati 1,5-1,8 % linolne kiseline. Koliina i sastav masti hrane odreuju sastav masti trupa svinja i peradi. Nae trite trai vrstu slaninu koja se dobije hranjenjem svinja jemom. Meutim, mast svinja hranjenih kukuruzom umjesto jemom sadri vie (12 : 9,2%) linolne kiseline i ima vii jodni broj, pa je trbuna slanina mekana. Meutim, vii udjel nezasienih masnih kiselina u masti trupa, iako daje mekanu slaninu, povoljno djeluje na zdravlje ljudi. Utvrene razlike u sadraju pojedinih masnih kiselina su odraz razlika u sadraju ulja, a ne u sastavu ulja pojedinih Bc hibrida kukuruza (tablica 11). U hranidbi peradi te prasadi i krmaa treba koristiti Bc hibride sa viim sadrajem ulja jer e ivotinje takvu hranu radije jesti i dobivati kako vie linolne kiseline tako i vie energije.
9
9.1
Vlakna
Funkcija
Vlakna su nekrobni ugljikohidrati, uglavnom celuloza, hemiceluloza, pektin te lignin koji su neprobavljivi dio krmiva za enzime peradi i svinja, pa ona nisu izvor energije za mlade ivotinje. Mlada perad i svinje ne mogu, a odrasle svinje mogu probaviti dio vlakana hrane zahvaljujui enzimima mikroorganizama slijepog i debelog crijeva. Ipak, ona nisu izvor energije za ove ivotinje i ograniavaju njeno iskoritenje iz organske tvari. Preivai, zahvaljujui brojim mikroorganizmima u buragu, te kunii i konji zahvaljujui mikrobima u slijepom i debelom crijevu, dobro iskoritavaju vlakna obroka, pa su produkti fermentacije vlakana vaan izvor energije za biljojede. Vlakna su, kemijski gledano, najraznovrsnija hranjiva tvar, te ih je teko odrediti kao jednu tvar. Stoga se odreuju na razliite naine, ovisno o prilagoenosti probavila njihovom iskoritenju. Stara metoda odreivanja sirovih vlakana je vrlo neprecizna jer od prisutne koliine sastojaka vlakana odreuje samo sadraj celuloze, ali ne i hemicelulozu, lignin i pektin.
23
Zbog toga je za analizu voluminozne krme kojom se hrane preivai, razvijena metoda neutralnog detergenata odreivanja vlakana (NDF) koja odreuje sadraj ukupne biljne stanine stjenke ili strukturna vlakna koja je suma sadraja celuloze, hemiceluloze, lignina i donekle pektina. Zato je sadraj NDF za 2-4, a ADF za 1.25 puta vei nego sirovih vlakana u zrnu kukuruza.
9.2
Sadraj
Zrno kukuruza sadri najmanje vlakana meu itaricama, te je i to jedan od razloga njegove visoke probavljivosti, konzumacije i energetske vrijednosti. Razlog ovome je injenica da 51% vlakana potjee iz omotaa i drke zrna kojih je najmanje (5%) u zrnu, a samo 12% iz endosperma kojega je najvie (84%) u zrnu kukuruza. Naime, prema Watsonu (2001) u zrnu kukuruza najvie vlakana sadre omota (90%) i drka zrna (95%), slijedi aleuronski endosperm (50%), pa klica (11%), a najmanje krobni endosperm (1%). U tablici 12 su prikazane karakteristine vrijednosti sadraja frakcija vlakana u zrnu Bc hibrida kukuruza. Kada se gledaju frakcije vlakana, zrno sadri najvie (9,07%) NDF koji se sastoji od 6,2% hemiceluloze i 2,78% ADF (celuloza+lignin). Vlakna kukuruznog zrna sadre dvostruko vie hemiceluloze (%NDF-%ADF) od celuloze (%ADF-%ADL). Vrlo mali (0,34%) je sadraj lignina u zrnu, a njime je najbogatiji vrh kukuruza. Bc hibridi u usporedbi s amerikim i francuskim sadre neto manje svih frakcija vlakana. Tablica 12. Sadraj frakcija vlakana u zrnu Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)
Frakcije vlakana Neutralna detergent vlakna (NDF), % Kisela detergent vlakna (ADF), % Lignin (ADL), % Prosjek 9,07 2,78 0,34 Standardna devijacija 0,65 0,27 0,10 Najmanje 7,33 2,35 0,14 Najvie 10,39 3,47 0,59
Openito, zrno kukuruza pa tako i Bc hibrida sadri malo svih frakcija vlakana, a osobito lignina (tablica 12) koji preko ogranienja probavljivost smanjuje hranjivu vrijednost i konzumaciju krmiva.
10
Energija
Domae ivotinje moraju svakodnevno hranom dobivati tvari iz kojih crpe energiju, a to su ponajprije ugljikohidrati, zatim ulje (masti) i najmanje proteini. Energiju ne sadri voda i pepeo kukuruza. Energija u zrnu kukuruza se naziva bruto energija, a ivotinja ju crpi nakon konzumacije samo iz probavljenog, apsorbiranog i metaboliziranog dijela proteina, masti i kroba (grafikon 1).
24
Energetska vrijednost kukuruza se mjeri kao razlika izmeu energije u zrnu kukuruza i energije ostale nakon odbijanja energije u gubicima (grafikon 1). Tijekom transformacije energije kukuruza u energiju proizvoda, energija se gubi u: (1) neprobavljenim tvarima kukuruza u fecesu (balege), (2) neiskoritenim probavljenim tvarima u plinovima i mokrai, te (3) metabolizmom hranjiva proizvedenoj toplini (grafikon 1). to se manje energije kukuruza gubi tijekom njegove probave i metabolizma, to je via njegova energetska vrijednost. Kako se domae ivotinje razlikuju po grai probavnog trakta i metabolizmu, razliitu koliinu energije iskoriste iz istog zrna kukuruza perad, svinje i goveda. Dakle, energetska vrijednost kukuruza pokazuje koliko se kilograma mesa, mlijeka i jaja moe proizvesti iz energije kilograma kukuruza kada su ostale potrebne hranjive tvari prisutne u hrani u dovoljnoj koliini.
Grafikon 1. Metaboliki put iskoritenja energije iz kukuruza u domaih ivotinja
Bruto (BE) ili ukupna energija je ukupna kemijska energija u zrnu kukuruza koja se oslobodi kao toplina nakon sagorijevanja uzorka u kalorimetru u uvjetima istog O2 i tlaka od 25 atmosfera. Sadraj bruto energije se moe predvidjeti iz kemijskog sastava jer svaka jedinica hranjive tvari uvijek ima istu koliinu bruto energije u svim krmivima. Tablica 13. Toplina (energija) osloboena sagorijevanjem 1 g hranjive tvari (kJ/g)
Hranjive tvari Protein 23,6 Ulje 39,8 krob 17,3 eeri 16,0 Vlakna 18,9
Mala je razlika u sadraju bruto energije u suhoj tvari izmeu zrna (18,8 MJ/kg) i stabljike kukuruza (18 MJ/kg) jer se slina koliina topline oslobodi spaljivanjem kroba i vlakana.
25
Meutim, mi intuitivno znamo da e pilii hranjeni zrnom kukuruza koje je bogato (64%) krobom rasti, a hranjeni kukuruzovinom bogatom (70%) vlaknima umrijeti, zato to ne mogu razgraditi vlakna pa iz njih dobiju 0 kJ energije. Preivai mogu iskoristiti vlakna, dodue manje nego krob, pa iz suhe tvari zrna iscrpe samo 8,45 ili 45%, a iz stabljike 4,6 MJ/kg ili 25% od bruto energija. Zato bruto energija nije dobar pokazatelj energetske vrijednosti kukuruza za ivotinje. Ona je samo poetak odreivanja iskoritenja energije prisutne u hranjivim tvarima u zrnu kukuruza. Probavljiva energija (PE) se definira kao dio ukupne energije krmiva umanjene za energiju neprobavljivih sastojaka hrane izluenih fecesom.
PE = Bruto energija - Energija fecesa

Probavljiva energija se nalazi u probavljenim i apsorbiranim tvarima tj. u glukozi, masnim kiselinama i aminokiselinama. Zato vrsta i koliina hranjiva te njihova probavljivost bitno odreuju sadraj probavljive energije u kukuruzu. Kako voda i pepeo ne sadre energiju, koliina kroba, ulja i proteina pri istom sadraju vlage odreuju razlike u sadraju energije u kukuruzu. U pravilu, svinje probave visokih 90% zrna kukuruza, pa je probavljiva energija 90% od bruto energije. Ulje ima dvostruko vie energije od kroba pa povisuje sadraj probavljive energije. Kako kukuruz sadri malo vlakana i prilino stalnu koliinu kroba, samo razlike u sadraju ulja utjeu na razlike u sadraju energije izmeu hibrida. Danas se sadraj probavljive energije koristi za procjenu energetske vrijednosti hrane za biljojede pa je u tablicama prikazano koliko energije iz svakog Bc hibrida dobiju konji i kunii. Probavljiva energija ne vodi rauna o daljnjim gubicima energije iz organizma u hranjivima izluenim urinom i plinovima. Metabolizirajua energija (ME) se dobije kada se od probavljive energije oduzmu gubici energije u metanu i duinim spojevima mokrae (ureja, hipurna kiselina, kreatinin, alantonin) te ne-duinim spojevima kao to su glukouronska i limunska kiselina.
ME = Probavljiva energija - Energija mokrae - Energija metana

Metabolizirajua energija je energija krmiva u zadranim hranjivim tvarima u ivotinji i stoji joj na raspolaganju za metabolike funkcije odravanja, proizvodnje rasta i razmnoavanja, pa se jo naziva i zadrana energija, raspoloiva ili fizioloka energija. Kako kukuruz sadri malo vlakna i proteina, to je metabolika energija 87% od bruto ili 97% od probavljive energije za svinje. Energiju probavljenih hranjivih tvari kukuruza u metabolizmu najbolje iskoritavaju svinje, slijede perad pa goveda. Razlog ovome je to svinje meu domaim ivotinjama najbolje probave krob, masti i vlakna kukuruza te iz njih izvuku najvie energije.
26
Slijedei gubitak energije je u obliku topline koja nastaje tijekom pretvorbe metabolike u neto energiju. Neto ili ista energija kukuruza je ona koliina energije krmiva koja nakon svih gubitaka ostane ivotinji za podmirenje potreba odravanja osnovnih ivotnih funkcija, za stvaranje novih tjelesnih sastojaka (rast), ugradnju u plod (razmnoavanje) i stvaranje proizvoda (mlijeko, vuna i jaja). U pravilu, najvei dio energije zadranih hranjivim tvarima se gubi u obliku topline (tablica 14) pri njihovoj transformaciji u istu energiju, pa goveda 60%, a svinje 70% metabolike energije iskoriste kao neto energiju. Tablica 14. Koliina pojedine energije koju svinja crpi iz 1 g probavljenih hranjivih tvari kukuruza (kJ/g)
Hranjive tvari Metabolike energije Neto energije Neto % od metabolike Protein 17,3 11,0 63 Ulje 39,8 27,0 68 krob 17,3 12,7 73 eeri 16,0 11,6 72,5 Vlakna 17,0 12,0 70
Zato je najbolja metoda procjene energetske vrijednosti kukuruza odreivanje sadraja neto energije za laktaciju koja pokazuje koliko se energije iz 1 kg kukuruza iskoristi za proizvodnju mlijeka. Standardni kukuruz sadri 7,45 MJ/ kg neto energije, a kilogram mlijeka 3,2 MJ, te se po sadraju energije iz 1 kg kukuruza moe proizvesti 7,45/3,2 = 2,3 kg mlijeka. Tablica 15. Sadraj energije u zrnu Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32 hibrida kroz 5 godina)
Vrsta energije (MJ/kg) Bruto energija Metabolika energija za goveda Neto energija za laktaciju krava Metabolika energija za svinje Metabolika energija za perad Probavljiva energija za kunie Probavljiva energija za konje Prosjek 17,29 12,10 7,65 14,31 13,56 13,45 11,66 Standardna devijacija 0,17 0,07 0,10 0,14 0,18 0,00 0,04 Najmanje 16,85 11,86 7,43 13,98 13,18 13,44 11,58 Najvie 17,60 12,28 7,97 14,62 13,88 13,46 11,76
Iz tablice 15 vidljivo je da kukuruz daje najvie metabolike energije svinjama (14,31 MJ/kg), pa peradi (13,58 MJ/kg) i najmanje govedima (12,10 MJ/kg). Meu Bc hibridima kukuruza Bc 462 daje najvie energije peradi (13,88 MJ/ kg) i svinjama (14,62 MJ/kg), a Bc 592 govedima.
11
Minerali
Sadraj pepela u zrnu kukuruza je pokazatelj sadraja soli makroelemenata (kalija, fosfora, magnezija, kalcija, natrija, klora i sumpora).
27
Zrno kukuruza kao i drugih itarica je jako siromano kalcijem kojega sadri 0,02%, dok piliima treba 1% ili 50 puta vie, a kokoima nesilicama 3,5% ili 175 puta vie. Sreom vapnenac je jeftin, a bogat (38%) kalcijem. Sadraj ostalih minerala je slian drugim itaricama. Sadraj nekih minerala u zrnu Bc hibrida kukuruza je pokazatelj mineralnog sastava i on se ne razlikuje bitnije od mineralnog sastava drugih hibrida (tablica 16). Mineralni sastav je vrlo promjenjiv jer je odraz sadraja i dostupnosti minerala iz tla i jo vie zaprljanosti zrna esticama tla (praina). Tablica 16. Sadraj pepela i nekih minerala u zrnu Bc hibrida kukuruza (12% vlage, 32 hibrid kroz 5 godina)
Minerali Pepeo, % Kalcij, % Fosfor, % Fitatni fosfor, % Fitinski fosfor od ukupnog % Kalij, % Magnezij, % Natrij, mg/kg Cink, mg/kg Mangan, mg/kg eljezo, mg/kg Bakar, mg/kg Prosjek 1,30 0,02 0,28 0,22 79,10 0,42 0,10 116 21 4 17 3,81 Standardna devijacija 0,10 0,00 0,02 0,02 4,14 0,05 0,02 29 5 1 3,21 1 Najmanje 1,09 0,01 0,25 0,18 65,77 0,29 0,07 73 14 1,60 9,8 2,2 Najvie 1,54 0,02 0,34 0,25 86,17 0,50 0,14 167 31 5,70 25,1 5,80
Kukuruz sadri znaajniju (0,28%) koliinu fosfora koji je zbog povezanosti s fitinskom kiselinom (79%) slabo (28%) iskoristiv za perad i svinje. Fitinska kiselina vee fosfor, ali i oksidante jer je snani antioksidant. Zato u hranidbi peradi i svinja treba koristi hibride s manjim koliinama fitinskog fosfora. Sadraj mikroelemenata cinka, bakra i mangana u zrnu kukuruza je znatno manji od potreba ivotinja, pa se potrebna koliina podmiruje kroz vitaminsko mineralne dodatke.
12
Antioksidanti
ivotinje trebaju kisik da bi dobile energiju. Meutim kisik, je i potencijalni otrov za ivotinje i ljude. Slobodni radikali su uglavnom spojevi kisika, ali i
28
duika s jednim ili vie nesparenih elektrona kojega nastoje uzeti od drugih spojeva u tijelu ivotinje to dovodi do oteenja vitalnih funkcija ivotinje. Slobodne radikale proizvodi: okolina (previsoka temperatura i vlaga, zagaenje, radijacija), hrana (oksidirane nezasiene masne kiseline, malo oksidanta, previe eljeza, previe mikotoksina i drugih tetnih tvari) i organizam ivotinje (bakterije, virusi i obrambena tijela). Slobodni radikali su ukljueni u nastanak i razvoj brojnih bolesti srca, plua, bubrega, ivaca i drugih organa ljudi i ivotinja. ivotinju od stalnog napada slobodnih radikala brane antioksidanti koji neutraliziraju slobodne radikale. Kukuruz sadri ne samo hranjive tvari ve i antioksidante koji povoljno djeluju na kvalitetu hrane i zdravlje ivotinja. Kukuruz sadri najvie antioksidanata meu itaricama. Od brojnih prirodnih antioksidanta kukuruz sadri vitamin E (17 mg/kg) i druge fenolne spojeve, zein, fitinsku kiselinu, te karotenoide (vitamin A ekvivalent - 2.324 IJ/kg koji svi zajedno zdrueno djeluju protiv opasnih slobodnih radikala ili oksidanta. Meutim, antioksidanti se tijekom skladitenja troe pa je prikazana antioksidativna mo zrna Bc hibrida kukuruza nakon jedne godine skladitenja. Teko je procijeniti koliko se antioksidanta troi tijekom skladitenja kukuruza, pa smo uveli pojam minimalna antioksidativna mo koja potjee od antioksidanata koji se nisu potroili tijekom skladitenja zrna kukuruza. Antioksidativna sposobnost ili mo prikazana je u ekvivalentima jakog antioksidanta troloksa i to je vrijednost via to je antioksidativna mo zrna kukuruza vea (tablica 17), a hrana s takvim kukuruzom manje kvarljiva i zdravija za ivotinje. Meu Bc hibridima najviu mo ima Bc 462 zbog visokog sadraja utih boja i zeina (proteina), a najmanju Dunav koji sadri malo proteina. Tablica 17. Minimalna antioksidativna sposobnost Bc hibrida kukuruza (iskazana kao M troloksa/g)
Antioksidativna sposobnost Prosjek 26,31 Standardna devijacija 4,83 Najmanje Dunav 20,49 Najvie Bc 462 43,35
13
Boje
Nae trite trai utu boju brojlerskih pilia i jaja jer ju povezuje s prirodnom hranom. uti kukuruz sadri dosta karotenoidnih pigmenata ksantofila i karotena koji boje potkonu mast i jaja, te imaju snano zatitno antioksidativno djelovanje. Ukupna koliina svih karotenoidnih pigmenata u Bc hibridima mjerena je kao jakost ute boje pomou aparata Minolta Chroma Meter CR-410 (Japan).
29
Tablica 18. Intenzitet ute boje zrna Bc hibrida kukuruza

Intenzitet ute boje Prosjek 31,42 Standardna devijacija 2,70 Najmanje Bc 778 25,96 Najvie Bc 462 37,59
Najvaniji uti pigmenti (ksantofili) u zrnu kukuruza su lutein, zeaksantin i kriptaksantin i 75% ih je smjeteno u ronatom endospemu. Vie ute boje, a time i jau mo bojanja i antioksidativnu sposobnost imaju hibridi s vie ronatog endosperma u zrnu (tablica 18). Boje se tijekom skladitenja razaraju, pa smo mi izmjerili njihovu koliinu u kukuruzu nakon jedne godine, a dobivene vrijednosti pokazuju minimalnu koncentraciju boja u zrnu Bc hibrida kukuruza. Nae trite za razliku od peradi trai bijelu i vrstu slaninu svinja. Kukuruz je najekonominiji izvor energije za svinje, ali karotenoidni pigmenti mogu dati utu boju svinjskoj slanini. Meutim, najnovija istraivanja pokazuju da uti kukuruzi daju slanini slinu boju kao jeam i bijeli hibridi kukuruza Bc 38W.
14
Mljevenje
Perad kukuruza znatno mijenja njegova hranidbena svojstva. Funkcija mljevenja kao najeeg oblika prerade zrna kukuruza je, izmeu ostalog, poveati probavljivost kroba u probavnom traktu i omoguiti njegovu ravnomjernu izmijeanost s ostalim sastojcima krmnih smjesa. Neprimjerena meljava zrna moe umanjiti hranidbeni potencijal pojedinog hibrida kukuruza. Hibridi s viim udjelom branastog endosperma lake se melju, pa se troi manje energije. Za smanjenje veliine estica od 1000 na 600 m blago raste potronja energije sa 2,7 na 3,8 kW/t, ali daljnje usitnjavanje na 400 m udvostruuje potronju energije na 8,1 kW/t. Zato je krupnoa mljevenja kompromis izmeu dobiti ostvarene viom probavljivosti i trokova sitnijeg mljevenja.
14.1 Svinje
Krupnoa mljevenja je vana za ekonominu svinjogojsku proizvodnju. Ako je zrno krupno mljeveno, slabije se iskoritavaju hranjive tvari iz njega pa ivotinja sporije raste, a ako je branasto tada se troi puno energije za mljevenje, a brano moe izazvati ireve u svinja. Pravilo je da to je svinja mlaa treba joj sitnija meljava za dobro iskoritenje hrane i visoke priraste. Hrana za prasad, osobito ako se peletira, melje se na krupnou od 0,5 mm, za svinje u tovu na 0,66-0,75 mm, a za krmae na veliinu 0,4-0,6 mm. Neujednaena veliina estica dovodi do loe izmijeanosti smjese. Za pravilnu izmijeanost kukuruza s ostalim sirovinama vano je da su estice ujednaene krupnoe. Varijabilnost veliine estica zrna kukuruza ne bi trebala biti vea od 10%. Za pravilnu izmijeanost smjese trajanje mijeanja kukuruza s ostalim
30
komponentama ovisi o vrsti mijealice. Kada se smjese rade u horizontalnoj mijealici tada mijeanje traje 15 min, a u vertikalnoj mijealici 5-10 min nakon dodavanja zadnje komponente.
14.2 Perad
Perad odabire hranu na temelju njenih taktilnih (dodirnih) i optikih svojstava kao to su veliina, oblik i gustoa estica kukuruza. Kako kukuruz ini 55-60% hrane pilia, njegova taktilna svojstva odreuju uzimanje cijele smjese. Kada se pilii hrane branastom hranom, kukuruz bi trebalo mljeti na krupnou od 0,7-0,9 mm, jer oni loije probavljaju vee ili sitnije estice hrane. Naime, sitne estice smanjuju razvoj miinog eluca peradi, a on je glavni regulator kretanja hrane. to je kukuruz finije samljeven to je bri prolaz hrane kroz probavni sustav peradi, pa je manja probavljivost hranjivih tvari. Preporuuje se kokoi nesilice hraniti krupnije samljevenim krmivima tijekom toplinskog stresa.
14.3 Preivai
to je zrno kukuruza finije samljeveno to je via razgradnja njegovog kroba u buragu. Tako je niska (15%) razgradnja cijelog zrna u buragu, a sitno (<0,34 mm) mljevenog je potpuna ili 100%. Sa svakih 0.1 mm veom ili manjom krupnoom estica od 1,2 mm smanjuje se ili raste razgradnja kroba u buragu za 3%. Nadalje, peletiranje povisuje razgradnju kroba sa 60 na 64%, ekstrudiranje na 77%, a ekianje na 8 i 6%. Zato se u hranidbi preivaa mora voditi rauna i o krupnoi mljevenja i tipu hidrotermike prerade jer oni znatno povisuju razgradnju kroba u buragu, pa neprimjereno hranjenje moe dovesti do acidoza buraga.
15
Preporuke
Hrana ivotinja ini 60-70% trokova stoarske proizvodnje, te se svaka nepravilnost u procjeni hranjivosti oituje smanjenom proizvodnjom, a time i zaradom stoara. Meutim, danas se hrana vrednuje ne samo kroz hranjivost ve i kako utjee na zdravlje ivotinje i kvalitetu proizvoda, te na ouvanje okoline. Sve naprijed navedeno stvorilo je novi koncept prikazivanja hranjivosti u EU, a koji je primijenjen u vrednovanju Bc hibrida kukuruza, pa ove tablice sadre, pored standardnih podataka, i informacije o iskoritenju kroba i proteina u predelucima, te fosfora i aminokiselina u crijevima radi zatite okoline od prekomjernog zagaenja duikom i fosforom. Isto tako, dat je sadraj razgradivog kroba masnih kiselina, antioksidanta i boja koji djeluje na zdravlje ivotinje, zdravstvenu vrijednost mesa i jaja za ljude. Nadalje, date su fizikalne vrijednosti zrna koje se lagano odreuju, a upuuju na hranidbena svojstva.
31
Zbog svega reenog, odreeno i prikazano je 76 svojstva 32 Bc hibrida kukuruza i to na temelju petogodinjih mjerenja. Na temelju svih podatka date su preporuke za koju vrstu i kategoriju ivotinja je pojedini hibrid najpogodniji.
16
Silaa Bc hibrida kukuruza daje energiju za visoku mlijenost i prirast junadi
16.1 Hranjivost silae Bc hibrida kukuruza

Silaa cijele kukuruzne biljke (silaa kukuruza) je glavno voluminozno krmivo obroka visokomlijenih krava i intenzivno tovljene junadi u SAD i Europi. Silau kukuruza, u odnosu na silae drugih voluminoznih krmiva, odlikuje laka i f leksibilna proizvodnja i spremanje, visoka jenost i sadraj suhe tvari kao i prinos zelene mase od preko 60 t/ha. Silaa kukuruza sadri znatno vie energije i krave je mogu znatno vie pojesti nego silau trava pa daje vie mlijeka. Nadalje, silaa kukuruza ima svojstva voluminoznog krmiva zbog vlakana i koncentratnog krmiva zbog kroba. to znai da kada imamo dovoljnu proizvodnju voluminozne krme kukuruz ostavimo za zrno, a kada je zbog sue ili drugih razloga niska proizvodnja voluminozne krme tada siliramo cijelu biljku kukuruza. Hranjivost pokazuje koliko se mlijeka ili mesa moe proizvesti iz silae kukuruza kada ju ivotinje jedu po volji. Hranjivost najvie ovisi o sadraju poeljnih hranjivih tvari i njihovoj probavljivosti. Krave crpe vie energije iz probavljivih dijelova biljke kukuruza kao to su zrno, list i komuina nego iz stabljike i oklaska. Udjel stabljike i zrna varira sa klimatskim prilikama tijekom rasta biljke. Tablica 19 pokazuje sastav zelene biljke za silau kukuruza sa 44% suhe tvari. Suha tvar, u prosjeku, sadri 44% zrna i ima najviu (94%) probavljivost pa daje i najvie (50-80%) energije silai kukuruza. Poslije zrna list i komuina su najprobavljiviji, te porast njihovog udjela u biljci povisuje energetsku vrijednost silae. Tablica 19. Prosjeni udjel pojedinih tkiva u cijeloj biljci kukuruza i njihova prosjena probavljivost
Tkivo List Zrno Stabljika Komuina, svila Oklasak % u suhoj tvari 12 44 24 8 10 Probavljivost, % 70 94 60 72 45
Istraivanja u Wisconsinu (SAD) su pokazala da najbolji hibridi daju i do 150 kg mlijeka po hektaru vie od prosjenih hibrida kukuruza, odnosno hibridi koji imaju vii udjel i prinos zrna i lista su hranjiviji od konvencionalnih hibrida (tablica 3).
32
Tablica 20. Postotni (%) udjel u suhoj tvari zelene biljke Bc hibrida kukuruza sa 35% suhe tvari
Hibridi Bc 408 B Bc 418 B Bc 462 B Bc 4982 Bc Pajda Bc 566 Bc 572 Bc 5982 Prosjek Zrno 48,56 48,57 43,56 51,35 53,66 53,59 52,89 52,31 50,56 Komuina 6,03 7,05 6,54 5,53 6,92 6,47 6,93 5,69 6,4 List 17,58 16,73 20,10 14,86 14,60 15,00 16,54 14,87 16,29 Stabljika 17,73 17,54 18,60 19,33 14,72 15,96 14,05 18,72 17,08 Oklasak 10,10 10,11 11,20 8,93 10,10 8,98 9,58 8,39 9,67
Potencijal hibrida kukuruza za silau mjeri se na zelenom kukuruzu jer lo nain siliranja moe umanjiti hranjivost i najboljih hibrida kukuruza. Analizirani Bc hibridi kukuruza pri sadraju suhe tvari od 35% imaju vii udjel visokoiskoristvih dijelova biljke - zrna i lista od prosjeka pa zato njihova silaa sadri vie energije (tablica 20). Tablica 21. Probavljivost dijelova i cijele biljke kukuruza (%)
hibrid/dijelovi list komuina zrno oklasak stabljika cijela biljka 462 B 65,48 68,26 93,14 58,75 61,13 75,25 418 B 62,58 65,33 89,27 57,72 54,75 72,33 5982 62,02 66,77 94,81 54,54 55,42 73,95 572 61,06 68,09 96,15 63,67 54,40 76,60 666 77,18 78,21 98,62 79,21 66,21 86,03 678 68,12 73,92 95,22 64,08 63,96 80,30 Prosjek 66,07 70,09 94,53 62,99 59,31 77,41
Vidimo da meu odabranim dijelovima najviu in vitro probavljivost u buragu ima zrno (94%), slijedi komuina i list, a najmanju stabljika. Meu hibridima koenim u isto vrijeme hibridi kasnije vegetacije (Bc 666 i 678) i imaju viu in vitro probavljivost suhe tvari u buragu, a time i vie energije. Kemijski sastav zelene biljke (tablica 23) Bc hibrida kukuruza pokazuje da oni kao i svi hibridi sadre malo proteina iz kojeg krava moe proizvesti manje od 1 kg mlijeka, ali zato sadre energije u vlaknima i NET-u (krobu) za proizvodnju 2-2,5 kg mlijeka. Vlakna su vana za zdravlje probavnog sustava krave i proizvodnju mlijene masti. Meutim, previe vlakana prikazanih kao NDF smanjuje konzumaciju silae, a vlakna prikazanih kao ADF smanjuje probavljivost silae kukuruza.
33
Ameriki strunjaci smatraju da dobra silaa cijele biljke kukuruza ne bi smjela sadravati vie od 54% NDF i 33% ADF vlakana jer tada sadri malo zrna koje je glavni izvor energije. Iz tablice 23 se vidi da Bc hibridi cijele biljke kukuruza sadre optimalnu koliinu vlakana, odnosno manje NDF i ADF vlakana od najvie dozvoljenih i optimalnih 25-30% kroba. Suha tvar silae kukuruza sadri znatnije koliine vitamina A (5.000 IJ) i vitamina D (200 IJ) Prosjeni prinos zelene mase Bc hibrida kukuruza u gustom sklopu i intenzivnoj agrotehnici kree se u rasponu od 60-70 t/ha. Tablica 23. Kemijski sastav (% ) i energetska vrijednost suhe tvari zelene mase Bc hibrida kukuruza
Bc hibridi Pepeo Sirovi protein Sirova mast krob Neutralna detergent vlakna (NDF) Kalcij Fosfor 418 B 462 462 B Pajda 566 572 5982 666 678 728
3,96 6,54 1,68 29,19
3,73 8,02 2,54 30,14
4,00 7,06 1,97 30,00
3,59 7,28 2,41 30,81
3,79 6,8 1,84 30,11
3,2 6,32 1,49 30,35
3,34 7,46 1,57 30,76
3,27 6,42 1,42 30,12
3,56 6,50 2,00
3,42 6,41 2,12
33,22 30,42
48,94
48,77
50,7
47,42
49,76 44,97
45,85
44,72
43,72
45,24
0,24 0,18
0,24 0,27
0,21 0,27
0,18 0,21
0,23 0,25
0,21 0,21
0,22 0,22
0,20 0,24
0,21 0,24
0,23 0,23
Kalij
0,9
0,86
0,88
0,97
1,02
0,94
0,87
1,01
0,98
1,04
Kilogram suhe tvari ili 3 kg svjee mase navedenih Bc hibrida kukuruza s 35% suhe tvari sadre 6,65-7,07 MJ NEL to je dovoljna koliina energije za proizvodnju 2,0-2,2 kg/d mlijeka s 4% mlijene masti. Isto tako, silaa navedenih Bc hibrida kukuruza u koliini od 18-22 kg/d dopunjena s 2 kg dopunske smjese s 35% proteina omoguuje prosjeni prirast od 1300 g/d u tovu simentalske junadi od 350-650 kg.
16.2
34
Slaganje silae i tipa zrna Bc hibrida kukuruza
Mlijenost visokomlijenih krava je najee ograniena konzumacijom nedovoljne koliine energije i proteina.
Glavni izvor energije za visokomlijene krave je krob ija prevelika koliina (> 30% u suhoj tvari) i brza fermentacija mogu smanjiti uzimanje hrane i masnou mlijeka te uzrokovati acidozu buraga. Silaa kukuruza sadri 50% zrna (tablica 22) pa dodavanje silae zrna kukuruza obroku na bazi puno silae cijele biljke kukuruza moe dovesti do navedenih smetnji. Zato je silau hibrida kukuruza s dosta branastog endosperma (zubani) bolje nadopuniti sa zrnom kukuruza u tipu (polu)tvrdunaca (tablica 24). Poeljna kiselost (pH) buraga bi trebalo biti 6,5-6,7, u pravilu via od 6, da bi se izbjegla pojava acidoza i s njom povezanih metabolikih bolesti. Tablica 24. Utjecaj tipa endosperma zrna kukuruza na kiselost (pH) buraga
Silaa kukuruza u tipu zubana* Tip zrna kukuruza Zuban pH buraga Prosjek Minimum pH < 6,0 sati pH < 5,8 sati 6,01 5,48 10,71 2,47 6,23 5,66 7,10 1,25 Tvrdunac
*Suha tvar obroka sastojala se od:37,3% silae kukuruza, 23,7% zrna kukuruza, 9,9% silae lucerne i 29,9% krmne smjese
Kao to je vidljivo iz tablice 24 poeljniji je pH buraga krava hranjenih tvrduncima nego zubanima. Nadalje, krave hranjene tvrduncem imaju manje vremena kiselost ispod 5,8 pa su manje sklone acidozama i niskoj masnoi mlijeka. Zrno kukuruza u tipu (polu)tvrdunaca sadri vie caklavog (ronatog) endosperma pa se njegov krob manje i sporije fermentira u buragu to povoljno djeluje na kiselost buraga. Sadraj caklavog endosperma u zrnu Bc hibrida kukuruza i fermentacija kroba prikazani su u tablicama u dodatku. Ako je silaa biljke od hibrida kukuruza u tipu zubana, odnosno s manje caklavog i vie branastog endosperma tada krave treba hraniti zrnom Bc hibrida u tipu (polu)tvrdunaca, odnosno s viim udjelom caklastog endosperma (Bc 462, Bc 262 ili Eta) jer se njihov krob manje i sporije probavlja u buragu pa je manja vjerojatnost za pojavu metabolikih smetnji povezanih s acidozom.
16.3 Sadraj suhe tvari

Da bi se dobila najvia hranjivost i ostvarilo dobro siliranje Bc hibrida kukuruza oni se trebaju silirati kada sadre oko 35% (30-35%) suhe tvari (65-70% vlage) ili kada je mlijena crta na polovini zrna (slika 3).
35
Kukuruz siliran u fazi mlijene crte na polovini zrna daje vie mlijeka jer ima veu probavljivost kroba, odnosno daje vie energije kravama za proizvodnju mlijeka (tablica 25). Tablica 25. Utjecaj stadija konje na hranjivost silae kukuruza
Pokazatelji Mlijenost (kg/d) Zrna kukuruza u balegi, % Probavljivost kroba u buragu, % Ukupna probavljivost kroba Mlijena linija 21,4 3,1 72,0 96,0 Crna linija 20,0 9,0 56,0 87,0
Pojava mlijene crte ovisi od uvjeta rasta pa nije uvijek najbolji pokazatelj potrebnog sadraja vlage u zelenoj biljci za dobro siliranje i kasnije iskoritenje silae. Kada je mlijena crta na polovini zrna tada treba zapoeti mjeriti sadraj vlage u cijeloj biljci. Kukuruz siliran s viim sadrajem suhe tvari od 35% ima tvrdo zrno (ne moe se slomiti izmeu prstiju) pa je manje probavljivo, a to se vidi po veem udjelu zrna i oklaska u balegi. Pravilo je da se zelena masa s viim sadrajem suhe tvari treba sitnije usitnjavati. Neki autori preporuuju teoretsku duinu sjeckanja biljke od 1,85 cm. Meutim, presitna sjeka (1,95 cm) smanjuje probavljivost vlakana i ne stimulira adekvatno preivanje i luenje sline. Zato je zelenu masu s visokim sadrajem suhe tvari (>40%) bolje sjeckati na veu teoretsku duljinu 2,54 cm, a zrno gnjeiti kroz valjke zazora 2 mm da bi se poveala probavljivost oklaska i kroba (tablica 26) i postigla visoka mlijenost krava.
36
Tablica 26. Duljina sjeke stabljike i krupnoa mljevenja zrna za silau kukuruza
Duljina sjeke biljke, cm Prerada zrna, mm Sadraj suhe tvari, % Krupnoa > 19,0 mm (%) Probavljivost ukupnih vlakana % Probavljivost kroba,% Unos suhe tvari, kg/d Mlijenost,kg/d
1Suha
1,95 0,0 43,6 18,6 20,1 79,4 21,9 35,4 2,0 43,6 6,4 29,7 83,2 21,8 36,1 8,0 43,0 13,1 30,6 75,8 22,2 36,0 2,0 42,7 12,1 35,4 87,7 22,1 37,9
2,54 8,0 39,9 25,3 23,2 75,3 21,9 34,1
tvar obroka krave je sadravala: 38% silae kukuruza, 6% sijena lucerne i 56% koncentrata
U pravilu dobro usitnjena silaa kukuruza bi trebala imati sljedeu distribuciju estica: 4-8% krupnije od 1,91 cm, 45-65% krupnoe 0,78-1,91 cm, 30-40% 0,2 -0,78 cm i manje od 5% estice sitnije od 0,3 cm.
16.4
Visina konje
Kada farma ima dovoljno voluminozne krme, tada je poeljno da se kukuruz za silau kosi na najmanje 15 cm i najvie 45 cm iznad tla. Naa istraivanja pokazuju da je Bc hibride najbolje kositi na visini 30 cm od tla. Na ovaj nain se smanjuje prinos suhe tvari po hektaru, ali raste mlijenost jer manje probavljivi dio stabljike ostaje na polju. Nadalje, donji dio stabljike sadri nitrate i mikotoksine koji mogu biti opasni po zdravlje krava. Osim toga, visoka konja titi tlo od erozije.
16.5
Sastav osnovnog obroka
Krave jedu manju koliinu proteinima i mineralima izbalansiranog obroka i daju manje mlijeka kada je silaa kukuruza jedino voluminozno krmivo. Razlog ovome je visoki sadraj lako fermentirajueg kroba i spora probavljivost vlakana. Zato krave imaju viu proizvodnju kada se osnovni obrok sastoji od 33-66% silae kukuruza i 66-33% silae leguminoza i trava. Obrok krava u suhostaju ne smije sadravati vie od 15 kg silae kukuruza jer se krave debljaju. Meutim suha tvar obroka krava, u laktaciji bi trebala sadravati najmanje 40% silae kukuruza. 37
Tablica 27. Standardi silae kukuruza

Hibridi Gustoa sjetve Gnojidba - ovisno o tipu tla, sadraju organske tvari, predkulturi i eljenom prinosu Priprema tla SPREMANJE SILAE KUKRUZA Suha tvar pri siliranju Visina konje iznad tla, cm Teoretska duljina sjeke suhog kukuruza s manje od 35% vlage, odnosno puno suhe tvari Teoretska duljina sjeke, cm Teoretska duljina sjeke, cm Zazor na valjcima za drobljenje zrna Odsustvo zemlje Inokulant Zidovi silosa Zbijanje Otvaranje 30 - 35 % > 15 (to je silaa sua, to je visina konje via) 0,65 cm Najmanje 40 % (polu)tvrdunci (Bc 462) radi rezistentnog kroba, 50 % hibridi sa visokim prinosom zrna ili lista Normalna ili za 5.000 do 7.500 biljaka vie, prema preporuci proizvoaa 180 - 240 kg N/ha; 250 - 280 kg/ha K2 O; 80 - 100 kg/ha P2O5 Uobiajena
0,95 cm (kada kombajn nema ureaja za drobljenje zrna) 1,9 cm (kada kombajn ima ureaj za drobljenje zrna) 1-3 mm Kotai traktora, prikolica i sva oprema, te silos ne smiju biti zaprljani tlom Inokulanti koji spreavaju naknadno zagrijavanje ili sadre bakteriju Lactobacillus buchneri (Alltech Biotehnologija, Zagreb) Glatki, nepropusni, prekriveni folijom, druga folija po povrini silosa Svo vrijeme spremanja silae, ona se sabija. U dobro sabijenu silau se ne moe ugurati prst. Silaa se koristi nakon 21 dan od zavretka spremanja KVALITETA SILIRANJA
Kiselost, pH % OD SUHE TVARI Mlijena kiselina, % Octena kiselina, % Propionska kiselina, % Maslana kiselina, % Amonijak, % od SP Etanol, % Kvasci i plijesni
3,8 - 4,2
4,0 - 6,0 ili vie od 70 % od ukupnih kiselina < 2,0 < 0,10 <0,10 < 58,0 < 0,5 <100.000 CFU/g
38
17 Literatura
U pisanju ovoga teksta koriteni su podaci iz sljedeih publikacija: Degussa, AG, 2001. The amino acid composition of feedstuffs. Degussa Feed Additive, Frankfurt/Main, Germany. National Research Council (NRC). 2001. Nutrient Requirement of Dairy Cattle. Seventh Revised Edition. National Academic Press, Washington, D.C. Sauvant, D., Perez, J.M. and Tran, G. 2004. Tables of Composition and Nutritional Value of Feed Materials. Wageningen Academic Publisher & INRA Paris. Summers, J.D., 2001. Maize: Factors affecting its digestibility and variability in its feeding value. In: Bedford, M.R., Partridge, G.G. (Ed.), Enzymes in Animal Nutrition. CAB International. 109-124. White, J. Pamela and L.W. Johnson 2003. Corn: Chemistry and Technology American Association of Cereal Chemists, Inc. St. Paul, Minnesota, USA.
39
Bc 182
Preporuuje se za tov pilia, nesilice, prasad, suprasne krmae i nazimice, mlijene krave
Osnovni kemijski sastav Vlaga Pepeo Protein Mast Vlakna Neduine ekstraktivne tvari Kalcij Fosfor Fitatni fosfor Fitatni od ukupnog fosfora Kalij Neutralna detergent vlakna Kisela detergent vlakna Lignin krob - ukupni - razgradljiv u buragu - nerazgradjiv u buragu Antioksidativna mo Aminokiseline Lizin Treonin Metionin Cistin Metionin + cistin Triptofan Izoleucin Valin Leucin Arginin Histidin Energije Bruto energija Metabolika energija za goveda Neto energija za goveda Metabolika energija za svinje Metabolika energija za perad Probavljiva energija za kunie Probavljiva energija za konje % 12.00 1.54 9.00 4.10 1.79 71.57 0.02 0.31 0.25 80.60 0.49 9.39 2.97 0.22 62.67 60.64 39.36 27,80 % 0.27 0.33 0.19 0.23 0.42 0.05 0.33 0.45 1.13 0.42 0.26 MJ/kg 17.45 12.15 7.43 14.41 13.73 13.45 11.68 Graa zrna Omota Klica Endosperm - caklavi - branavi Fizikalna svojstva zrna 1000 zrna - teina, g 1000 zrna - volumen, ml utina (CIE Lab) Masne kiseline Palmitinska Stearinska Oleinska Linolna Linolenska % 4.29 10.89 84.82 62.54 37.46
358.42 453.09 30.95 % 0.39 0.06 0.94 1.97 0.03
M troloksa/g
Probavljive aminokiseline, % svinje perad 0.22 0.23 0.28 0.29 0.17 0.18 0.20 0.21 0.37 0.39 0.04 0.05 0.29 0.31 0.39 0.41 1.05 1.08 0.38 0.40 0.23 0.23 Frakcije proteina za preivae Razgradljivi protein Mikrobni protein Probavljivi nerazgraeni protein Metabolizirajui protein po razgradljivom proteinu Metabolizirajui protein po razgradljivom krobu g/kg 3.87 51.25 19.04 70.29 101.10
40
Bc 244
Osnovni kemijski sastav Vlaga Pepeo Protein Mast Vlakna Neduine ekstraktivne tvari Kalcij Fosfor Fitatni fosfor Fitatni od ukupnog fosfora Kalij Neutralna detergent vlakna Kisela detergent vlakna Lignin krob - ukupni - razgradljiv u buragu - nerazgradjiv u buragu Antioksidativna mo Aminokiseline Lizin Treonin Metionin Cistin Metionin + cistin Triptofan Izoleucin Valin Leucin Arginin Histidin Energije Bruto energija Metabolika energija za goveda Neto energija za goveda Metabolika energija za svinje Metabolika energija za perad Probavljiva energija za kunie Probavljiva energija za konje % 12.00 1.30 8.64 4.29 1.48 72.29 0.02 0.30 0.23 79.17 0.31 8.63 2.95 0.40 63.49 51.21 48.79 23.15 % 0.26 0.32 0.18 0.22 0.40 0.05 0.32 0.43 1.08 0.41 0.25 MJ/kg 17.41 12.28 7.44 14.50 13.38 13.45 11.62 Graa zrna Omota Klica Endosperm - caklavi - branavi Fizikalna svojstva zrna 1000 zrna - teina, g 1000 zrna - volumen, ml utina (CIE Lab) Masne kiseline Palmitinska Stearinska Oleinska Linolna Linolenska % 4.17 10.54 85.29 74.94 25.06
336.50 412.78 30.95 % 0.40 0.07 0.98 2.06 0.04
M troloksa/g
41
Bc 282
347.52 429.77 32.30 % 0.34 0.06 0.83 1.75 0.03
M troloksa/g
42
Bc 288B
316.12 405.36 27.17 % 0.38 0.06 0.92 1.92 0.03
M troloksa/g
43
Bc 304
Preporuuje se za tov svinja i junadi

358.54 457.65 30.84 % 0.35 0.06 0.85 1.79 0.03
M troloksa/g
44
Bc 318
Pogodan za hranidbu svih vrsta i kategorija domaih ivotinja

300.14 384.04 25.17 % 0.34 0.05 0.82 1.72 0.03
M troloksa/g
45
Bc 354

353.29 436.97 24.62 % 0.35 0.06 0.84 1.77 0.03
M troloksa/g
46
Bc 394

355.15 454.88 26.83 % 0.34 0.05 0.82 1.72 0.03
M troloksa/g
47
Bc 408B

374.63 472.61 27.71 % 0.34 0.06 0.82 1.73 0.03
M troloksa/g
48
Bc 418B

362.42 465.33 28.39 % 0.36 0.06 0.86 1.81 0.03
M troloksa/g
49
Bc 462
Preporuuje se za tov pilia, rasplodni pomladak peradi, suprasne krmae i nazimice

346.70 422.18 34.15 % 0.35 0.06 0.86 1.80 0.03
M troloksa/g
50
Bc 462B

373.84 454.23 31.32 % 0.34 0.05 0.82 1.72 0.03
M troloksa/g
51
JUMBO 48

424.68 546.97 29.32 % 0.37 0.06 0.88 1.86 0.03
M troloksa/g
52
Bc 4982
Preporuuje se za tov svinja i junadi, mlijene krave

336.37 427.66 29.46 % 0.33 0.05 0.80 1.68 0.03
M troloksa/g
53
PAJDA
Preporuuje se za tov svinja i junadi, mlijene krave i proizvodnju bioetanola

401.26 428.00 33.92 % 0.34 0.06 0.83 1.74 0.03
M troloksa/g
54
Bc 566

385.75 487.88 29.13 % 0.32 0.05 0.79 1.65 0.03
M troloksa/g
55
Bc 572
Preporuuje se za tov svinja i junadi, te proizvodnju bioetanola

388.67 485.64 31.38 % 0.32 0.05 0.78 1.64 0.03
M troloksa/g
56
Bc 592
Pogodan za hranidbu svih vrsta i kategorija domaih ivotinja, te proizvodnju bioetanola

360.36 456.68 29.35 % 0.30 0.05 0.74 1.54 0.03
M troloksa/g
57
Bc 5982

353.95 453.67 28.69 % 0.32 0.05 0.78 1.65 0.03
M troloksa/g
58
DUNAV

365.22 462.58 29.47 % 0.33 0.05 0.81 1.69 0.03
M troloksa/g
59
Bc 666

386.98 478.00 27.47 % 0.34 0.05 0.82 1.72 0.03
M troloksa/g
60
Bc 6661

358.40 459.32 30.20 % 0.32 0.05 0.78 1.64 0.03
M troloksa/g
61
Bc 678

379.53 473.11 30.28 % 0.33 0.05 0.81 1.70 0.03
M troloksa/g
62
Bc 723

364.20 476.55 26.69 % 3.43 45.40 16.87 62.26 95.07
M troloksa/g
63
Bc 778

341.92 457.04 25.96 % 0.27 0.04 0.65 1.36 0.02
M troloksa/g
64
Saetak
U prvom dijelu publikacije opisane su definicije i znaenje fizikalnih, kemijskih i hranidbenih svojstava zrna kukuruza za hranidbu ivotinja. U drugom dijelu publikacije tablino su prikazane petogodinje prosjene vrijednosti 75 svojstava trideset i pet Bc hibrida kukuruza kao i preporuke za njihovo koritenje. Isto tako, izneseni su kriteriji kvalitete kukuruza za silau i hranidbena svojstva Bc hibrida kukuruza u hranidbi mlijenih krava. Knjiga je prvenstveno namijenjena ratarima koji proizvode kukuruz i stoarima koji koriste kukuruz, ali isto tako i obiteljskim gospodarstvima, te studentima.
Prof. dr. sc. Darko Grbea predaje Hranidbu ivotinja na Agronomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Objavio je 125 radova u domaim i stranim asopisima, knjigu Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva te etiri poglavlja u Prirunik o proizvodnji i upotrebi stone hrane - krme. Savjetnik je brojnih proizvoaa krmnih smjesa i najveih hrvatskih mlijenih farmi. Dvostruki je stipendist Cochran fellowship Programa amerikog ministarstva poljoprivrede. Odrao je preko 100 predavanja o hranjivosti krmiva i hranidbi krava diljem Hrvatske.
Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d.

Maruliev trg 5/I 10000 Zagreb, Hrvatska
ISBN 978-953-55075-0--5
9 789535 507505

BC Grbesa HR

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

BC Grbesa HR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Darko Grbea

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Odreivanje grae zrna

Odreivanje veliine zrna

Odreivanje antioksidativne moi kukuruza

Prof. dr. sc. Darko Grbea

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

2 Graa zrna ................................9

15 Preporuke .............................31 16 Silaa Bc hibrida kukuruza ..............................32

3 Fizikalna svojstva ..................11

4 Vlaga .......................................13 5 krob ......................................13

17 Literatura ..............................39 18 Tablice hranjivosti Bc hibrida kukuruza ...............................40

6 eeri ......................................17 7 Protein ....................................18

10 Energija ................................24 11 Minerali .................................28 12 Antioksidanti ........................29 13 Boje .......................................29

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Kukuruz je hrana, krma i bioetanol

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Slika 1. Graa zrna kukuruza

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Slika 2. Graa zrna Bc 462

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Perad treba hraniti s hibridima vie (> 78 kg/hl) hektolitarske mase.

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Masa 1000 zrna

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Mjesto probave kroba

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Izoleucin Valin Leucin Arginin Histidin

0,31 0,41 1,03 0,39 0,24

0,03 0,04 0,10 0,04 0,02

0,23 0,31 0,78 0,29 0,18

0,36 0,49 1,23 0,46 0,29

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

PE = Bruto energija - Energija fecesa

ME = Probavljiva energija - Energija mokrae - Energija metana

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Tablica 18. Intenzitet ute boje zrna Bc hibrida kukuruza

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Silaa Bc hibrida kukuruza daje energiju za visoku mlijenost i prirast junadi

16.1 Hranjivost silae Bc hibrida kukuruza

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

Bc hibridi kukuruza u hranidbi ivotinja

3,96 6,54 1,68 29,19

3,73 8,02 2,54 30,14

4,00 7,06 1,97 30,00

3,59 7,28 2,41 30,81