HLAENJE U PROCESNOJ INDUSTRIJI

Tehnika hlaenja je grana tehnike koja se bavi postupcima i pojavama hlaenja tijela. Zadatak tehnike hlaenja je postizanje temperatura niih od okoline i njihovo odravanje. Ona obuhvaa sve procese i postupke, kao i ureaje, postrojenja i komponente koji slue postizanju, odravanju i koritenju temperatura niih od okoline temperature.

Tehnika hlaenja ima iroku primjenu u raznim granama ljudske djelatnosti:

u domainstvu: hlaenje i smrzavanje namirnica kuanski hladnjaci i zamrzivai u trgovini: dio hladnog lanca, tu su rashladne komore i vitrine u prodajnim prostorima. u procesnoj i kemijskoj industriji: kontrola brzine odvijanja procesa, postizanje odgovarajuih topivosti kod smjesa, ukapljivanje plinova i njihovo skladitenje, hlaenje u naftnoj industriji u cilju uklanjanja voska, proizvodnja sintetike gume, petrohemija, farmaceutska industrija. proizvodnja i obrada metala: vlaenje zraka za visoke pei, toplinska obrada, sklapanje dijelova s dosjedima da bi se izbjeglo grijanje

laboratoriji: za ispitne stanice strojeva, vozila i ureaja koji rade pri niskim temperaturama, umjetna atmosfera u klimatizaciji: u cilju odravanja temperature i vlanosti zraka, hlaenjem ili grijanjem (toplinske pumpe) zraka ili medija za prijenos topline u klimatizacijskim postrojenjima. u medicini i biologiji: za lokalnu anesteziju, olakavanje stanja bolesnika, usporavanje metabolizma, konzerviranje krvi ili dijelova tijela namijenjenih transplantaciji, kriohirurgija u transportu: dio hladnog lanca kojeg ine proizvodnja, transport, distribucija i potronja. U cilju ouvanja kvalitete tokom transporta namirnice se moraju odravati na eljenoj temperaturi. Brodski rashladni ureaji slue za hlaenje skladita robe, provijanta, kontejnera ili spremnika za transport ukapljenih plinova. u sportu: klizalita, bob staze, proizvodnja umjetnog snijega

Ureaji za smrzavanje mogu se podijeliti na: - ureaji za smrzavanje u struji zraka - ploasti ureaji za smrzavanje - ureaji za smrzavanje pricanjem proizvoda hladnom tekuinom ili uranjanjem u hladnu tekuinu (npr. solna otopina)

Za smrzavanje u struji zraka, pri temperaturama oko 35 , koriste se tuneli s prisilnom cirkulacijom zraka u kojima se proizvodi ne kreu (arni tuneli), kao i tuneli u kojima se proizvodi kreu na transporteru ili u fluidiziranom sloju (kontinualni tuneli). Ureaji za smrzavanje pricanjem proizvoda tekuinom koja isparava ili umakanjem u takvu tekuinu (npr. tekui koji kod pritiska 1 bar isparava kod temperature 196 , pa se povrina proizvoda praktiki trenutno smrzne).

Za ostvarivanje hlaenja mogu se iskoristiti razne fizikalne pojave:

Promjena agregatnog stanja (kopnjenje krute materije, isparivanje tekuine, sublimacija) Ishlapljivanje tekuine Desorpcija plinova Strujanje velikim brzinama u vrtlonoj cijevi Termoelektrini efekt Ekspanzija komprimiranih plinova uz dobivanje mehanikog rada Priguni efekt (Joule Thomsonov efekt) Termomagnetski efekt Elektrokaloriki efekt

Hlaenje odvojenim procesima (kopnjenje leda, isparivanje tekuine, sublimacija suhog leda krutog ) moe trajati dok na raspolaganju stoji odreena materija. Nakon toga zalihu te materije treba obnoviti. To su odvojeni procesi (diskontinuirani). Neprekidno hlaenje moe se postii tako da se radna materija pogodnim krunim procesom nakon ostvarivanja efekta hlaenja ponovno vrati u prvobitno stanje uz utroak energije. Tako npr., koristei efekt hlaenja koji nastaje uslijed isparavanja, rada kompresijskih rashladnih ureaja...

Kompresor Ispariva Kondenzator Priguni ventil

Komprimira radnu materija od pritiska isparavanja do pritiska kondenzacije s ciljem da joj se temperatura podigne iznad temperature okoline. Kompresori se dijele na hermetike, poluhermetike i otvorene.

Dok radna materija isparava, ona apsorbira toplinu i hladi materije i/ili prostor kojeg elimo rashladiti.

Prema nainu rada isparivai se dijele na potopljene i suhe

Vrue pare radne materije iz kompresora se prvo hlade, kondenziraju, te pothlauju prije naputanja kondenzatora.

Prema nainu hlaenja kondenzatori se dijele na vodom hlaene, zrakom hlaene, i kombinirano, vodom i zrakom hlaene kondenzatore.

Dozira i priguuje radnu materija s pritiska kondenzacije na tlak isparavanja. Kapljevita radna materija prolazi kroz priguni ventil iz podruja visokog pritiska u podruje nieg pritiska. Zbog toga radna materija ekspandira i istodobno isparava. Termoekspanzijski ventil (TEV) ili ventil s plovkom na niskotlanoj strani (VPNT).

halogenirani derivati zasienih ugljikovodika (freoni) anorganske materije (voda, , amonijak), ugljikovodici (propan, izobutan) CFC clorofluorocarbons, (npr. R12) HCFC hydrochlorofluorocarbons HFC hydrofluorocarbons, (R407C)

Kod

ureaja s diskontinuiranim pogonom esto se koristi kruti adsorbent. Kod ovih ureaja se koriste procesi adsorpcije para ili plinova u krutim adsorbentima. Obzirom da je adsorbent kruta materija mora se proces odvijati naizmjenino s krutom ili plinovitom radnom materije.

Radne materije za apsorpcijske rashladne ureaje su smjese, najee dvojne. Umjesto kompresora tu imamo tzv. termokompresor, koji se sastoji iz generatora, apsorbera, prigunog ventila i pumpe). Za pogon ureaja se troi toplina, a ne mehaniki rad kao kod kompresijskih ureaja.

Najea radna materija za ove ureaje je voda. U tom su sluaju ovi rashladni ureaji primjenjivi za temperature iznad 0. Kod ovih se ureaja za pogon troi toplina, nema pokretnih dijelova i jednostavno je odravanje. Nedostatak je niska korisnost u usporedbi s kompresijskim parnim procesima, a kod koritenja vode kao radne materije i nemogunost postizanja niih temperatura.

Kod

ishlapljivanja prelaze molekule tekuine preko granine povrine izmeu tekuine i plina u nezasieni plin koji struji iznad tekuine. Pri ishlapljivanju se, ovisno o stanju granine povrine i plina iznad tekuine, moe pojaviti zagrijavanje ili hlaenje plina. Ishlapljivanjem se moe postii relativno mali rashladni uinak ako je stanje zraka blisko zasienju.

Ranque Hilschova vrtlona cijev

Ako se u cijev kakva je prikazana na slici tangencijalno upuhuje komprimirani zrak s temperaturom okoline, doi e uslijed pojava povezanih sa strujanjem velikim brzinama i djelovanjem centrifugalne sile do razdvajanja struje zraka na topliju i hladniju od okoline . Ovo hlaenje nije ekonomino. Primjenjuje se za male rashladne uinke.

Kod realnih plinova mogue je priguivanjem ostvariti rashladni efekt promjenu temperature. Da bi se plin mogao ukapljiti, treba mu sniziti tlak i temperaturu ispod kritinih vrijednosti, jer tek tu plinovita i kapljevita faza mogu usporedno postojati. Ako idealni plin priguujemo od nekog vieg pritiska p na tlak , njegova se temperatura ne mijenja. Realni plinovi se tako vladaju samo pri niim tlakovima, dok se pri viim tlakovima njihova temperatura vie ili manje mijenja.

-Lindeov postupak ukapljivanja temelji se na Joule - Thomsonovom prigunom efek

Periodini

rad: I faza adsorpcija plina (helija) u aktivnom uglju, pri emu se toplina adsorpcije odvodi hlaenjem pomou isparivanja tekueg vodika pod vakuumom. II faza: helij se uslijed odsisavanja desorbira iz aktivnog uglja, toplina desorpcije namiruje se toplinom akumuliranom u aktivnom uglju, zbog ega temperatura uglja opada.

Jedna od primjena je Stirlingov rashladni stroj. Koristio se ponajvie za postizanje vrlo niskih temperatura (30-77 K). Nedostaci su vezani za sloenu konstrukciju, cijenu, pouzdanost i rok trajanja. Trenutno je jo u fazi istraivanja.

1.U tehnici niskih temperatura, koristi se ciklus adijabatske demagnetizacije paramagnetskih soli. Koristi se promjena entropije pri promjeni magnetskog polja. 2.Koristi se za manje rashladne uinke, za hlaenje elektronikih sklopova, u svemirskoj tehnici i za vojne namjene.

Da

bi se toplina u rashladnom procesu prenijela s nie na viu temperaturu, potrebna su najmanje dva toplinska izmjenjivaa. Jedan od njih omoguuje da se toplina s hlaenog tijela prenese na radnu materija procesa, a drugi da se toplina od radne materije preda okoliu.

Kod parnih procesa radna materija mijenja agregatno stanje pri prolasku kroz ove izmjenjivae, pa govorimo isparivau/ kondenzatoru. Temperatura T1 predstavlja kod kondenzatora ulaznu temperaturu medija koji hladi radnu materija a kod isparivaa ulaznu temperaturu hlaenog medija.

-gdje je k [W/m2K] koeficijent prolaza topline, A [m2] povrina izmjenjivaa i Tm srednja temperaturna razlika koja se rauna kao

Poveanje faktora hlaenja moe se postii na vie naina: poveanjem povrine izmjenjivaa poveanjem protoka materije za prijenos topline koja u kondenzatoru hladi radnu materija poveanjem protoka hlaene materije u isparivau poveanjem koeficijenta prijelaza topline