Professional Documents
Culture Documents
DIENCEPHALON Morphologia Interna - PP
DIENCEPHALON Morphologia Interna - PP
(morphologia interna)
THALAMUS
(substantia grisea)
I. Specifina jedra
Ova jedra su reciprono povezana sa odreenim,
ogranienim podrujima kore velikog mozga, koja
imaju jasno definisanu funkciju (III-VI sloj). U
sluaju ablacije kortikalnih podruja, dolazi do
atrofije zavisnih jedara. Prema glavnim funkcijama,
dele se na relejna (limbika, senzitivna i motorna) i
asocijativna jedra.
THALAMUS
(substantia grisea)
I-1. NCC. ANTERIORES
THALAMI
1.1 Nc anterodorsalis
1.2. Nc. anteromedialis
1.3. Nc. anteroventralis
Karakteristike:
- Relejna limbika jedra.
- Ukljetena su izmeu traka
medijalne medularne lamine
u prednjoj talamikoj kvrici.
THALAMUS
(substantia grisea)
I-2. NCC. DORSALES
THALAMI
2.1. Nc. dorsalis lateralis (karika u
limbikom sistemu)
2.2. Nc. lateralis posterior (asocijativno
kognitivno jedro)
2.3. Ncc. pulvinares
(nc. pulvinaris anterior/inferior/
medialis/lateralis)
NCC. POSTERIORES THALAMI
(zajedno sa prethodnom grupom,
grade tzv, dorzolateralnu grupu
jedara): Nc. limitans/posterior/
suprageniculatus.
THALAMUS
(substantia grisea)
I-3. NCC. VENTRALES THALAMI (VP)
3.1. Ncc. ventrobasales
(nc. ventralis posterolateralis/posteromedialis)
3.2. Ncc. ventrales mediales
(nc. basalis ventralis medialis/principalis
ventralis medialis/submedialis)
3.3. Nc. ventralis posterior inferior
3.4. Ncc. ventrales laterales
(nc. anterior ventrolateralis/
posterior ventrolateralis)
3.5. Nc. ventralis anterior
(pars magnocellularis/principalis)
3.6. Nc. ventralis intermedius
3.7. Nc. ventralis posterior internus
3.8. Nc. ventroposterior parvocellularis
THALAMUS
(substantia grisea)
I-4. NCC. MEDIALES
THALAMI
4.1. Nc. mediodorsalis
(pars parvocellularis
lateralis/magnocellularis
medialis/paralamainaris)
4.2. Nc. medioventralis
Karakteristike:
- Asocijativno jedro (u sprezi je sa
asocijativnim frontalnim korteksom)
- Uloga u regulaciji afektivnog
ponaanja, pamenja, stanja svesti i
izraavanja linosti.
- Relejno jedro izmeu prefrontalnog
korteksa i hipotalamusa.
THALAMUS
(substantia grisea)
II. Integrativna ili nespecifina jedra
Ova jedra su sastavni deo sistema odgovornog
za sveukupni nivo modane aktivnosti i
reflektuju opte stanje svesti i motivacije.
Nespecifina su grupa jer ostvarauju
povezanost sa strijatumom i razliitim
podrujima kore velikog mozga (I sloj)
THALAMUS
(substantia grisea)
II-1. NCC. INTRALAMINARES
1.1. Nc. centralis lateralis
1.2. Nc. centralis medialis
1.3. Nc. centromedianus
1.4. Nc. paracentralis
1.5. Nc. parafascicularis
Karakteristike:
- Integrativna ili nespecifina jedra.
- Nalaze se u centru talamusa, u
medijalnoj medularnoj lamini i sa njom
su okruena.
- Veze sa neostrijatumom ukazuju da su
ova jedra ukljuena u kontrolu pokreta
ili da je neostrijatum ukljuen u
regulaciju stanja svesti i budnosti.
THALAMUS
(substantia grisea)
II-2. NCC. MEDIANI
2.1. Nc. parataenialis
2.2. Ncc. paraventriculares thalami
(anterior et posterior)
2.3. Nc. reuniens
2.4. Nc. commissuralis rhomboidalis
Karakteristike:
Integrativna ili nespecifina jedra.
Lee neposredno uz zid III
modane komore u talamikoj
adheziji.
Slabije su razvijena kod oveka
THALAMUS
(substantia grisea)
II-3. NC. RETICULARIS THALAMI
Zbog svog poloaja (izmeu zadnjeg kraka
kapsule interne i spoljne medularne lamine)
i funkcije, ovo jedro se ne moe uklopiti u
optu predstavu o jedrima talamusa.
Ovo jedro dobija vlakna iz svih jedara
talamusa i iz mnogih podruja kore velikog
mozga. Njegova eferentna vlakna su
inhibitorna na neurone talamusa i povezana
su sa retikularnom formacijom
mezencefalona.
Izgleda da je ovo jedro odgovorno za
selektivno fokusiranje panje na odreene
senzorne informacije.
THALAMUS
(substantia alba)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
EPITHALAMUS
(morphologia interna)
Organum subcommissurale
Cirkumventrikularni organ,
posebno je izraen u fetusa i
novoroeneta; lociran je
ventralno od zadnje komisure.
Obzirom da sadri fenestrirane
kapilare, u njemu ne funkcionie
mehanizam krvno-modane
barijere.
EPITHALAMUS
(gl. pinealis s. corpus pineale)
iarica ili epifiza je lezdani organ trouglastog oblika, veliine
10 x 8 x 4 mm i teine oko 2 g.
Lei iznad pretektalnog polja, iz
meu gornjih kolikula, i pokri
vena zadebljanjem uljevitog
tela.
Funkcija: 1) Neuroendokrina
kontrola prednjeg renja hipofize
2) Bioloki sat cirkadijanog i
cirkanualnog ritma
3) Cirkumventrikularni organ
EPITHALAMUS
(substantia grisea)
RELEJNA JEDRA
- Cellulae cholinergicae
epithalamicae
1. Nc. habenularis medialis
2. Nc. habenularis lateralis
3. Ncc. pretectales (Area pretectalis)
3.1. Nc. pretectalis anterior
3.2. Nc. tractus optici
3.3. Nc. pretectalis olivaris
3.4. Nc. pretectalis posterior
Funkcija: refleks zenice na
svetlost
EPITHALAMUS
(morphologia interna)
Substantia alba
1.
Commissura habenularum
Povezuje habenule i sadri ukrtena vlakna
medularnih pruga. Deo je limb. sistema.
2. Commissura posterior s. epithalamica
Sadri vlakna koja povezuju gornje kolikule i pretektalna polja sa PSy jedrima III, kao i
veze oba FLM (fasc. long. med.)
3. Tr. habenulointerpeduncularis;
Fasc. retroflexus
Refleksni put koji vezuje habenularno i
interpedunkularno jedro; vlakna se ukrtaju u habenularnoj komisuri i oznaavaju granicu izmeu mezen i diencefalona.
METATHALAMUS
(morphologia interna)
1. Nc. dorsalis corporis
geniculati lateralis
(stratum koniocellulare/
magnocellulare/parvocellulare)
2. Nc. ventralis corporis geniculati
lateralis s. nc. pregeniculatus
3. Folium intergeniculatum
4. Ncc. corporis geniculati
medialis
(nc.ventralis/dorsalis/
magnocellularis)
METATHALAMUS
(substantia grisea)
Ncc corporis geniculati medialis
predstavljaju delove jednog istog
jedra kod oveka, koje je relejno
jedro u akustinom sistemu.
Ncc corporis geniculati lateralis,
slino prethodnom, kod oveka je
relejno jedro u optikom sistemu. U
njemu nastaje fuzija signala koji
dolaze iz odgovarajuih delova dve
retine. Tela neurona ovog jedra
rasporeena su u 6 slojeva. Slojevi
II, III, V, primaju impulse iz
istostranog oka.
SUBTHALAMUS
(substantia grisea)
1. Nc. subthalamicus
2. Ncc. campi perizonalis (H, H1, H2)
2.1. Nc. campi medialis (H)
2.2. Nc. campi dorsalis (H1)
2.3. Nc. campi ventralis (H2)
3. Zona incerta
- Cellulae dopaminergicae zonae
incertae
HYPOTHALAMUS
(substantia grisea)
I.
1.
2.
3.
HYPOTHALAMUS
(substantia grisea)
IV. Area hypothalamica lateralis
1.
2.
3.
4.
Area preoptica
Ncc. tuberales laterales
Nc. perifornicalis
Nc. tuberomammilaris
Zonae hypothalamicae
a) Zona periventricularis
b) Zona medialis
c) Zona lateralis
- Cellulae dopaminergicae areae
hypothalamicae posterioris
- Cellulae dopaminergicae zonae
medialis et areae anterioris
hypothalamicae
HYPOTHALAMUS
(substantia grisea et alba)
HYPOTHALAMUS
(substantia alba)
1. Fasc. longitudinalis posterior
s. dorsalis
2. Commissura supraoptica
dorsalis
3. Fibrae striae terminalis
4. Fornix
5. Tractus
hypothalamohypophysialis
5.1. Fibrae paraventriculo
hypophysiales
5.2. Fibrae
supraopticohypophysiales
6. Fasc. mammillotegmentalis
7. Fasc. mammillothalamicus
8. Fasc. medialis telencephali
9. Fibrae periventriculares
10. Commissura supraoptica
ventralis
11. Tr. retinohypophysialis
HYPOPHYSIS s.
GLANDULA PITUITARIA
I. ADENOHYPOPHYSIS
1. Pars tuberalis
2. Pars intermedia
3. Pars distalis
II. NEUROHYPOPHYSIS s.
LOBUS POSTERIOR
1. Infundibulum
2. Lobus nervosus s. pars
nervosa
HYPOPHYSIS
(portni sistem hipofize)
CIRKUMVENTRIKULARNI ORGANI
(organum vasculosum laminae terminalis;
organum subfornicale;
organum subcommissurale)