KINEZITERAPIJA KOD PSIHIKIH

BOLESNIKA

Matej Jurkovi,Ivana
Monik,Andrej Mihali,Ivana
Krmpoti
 Openito o psihikim
bolesnicima
Mentalni poremeaj (psihiki poremeaj) je u najirem smislu
svaki poremeaj funkcija mozga koji utjee na miljenje,
osjeaje ili sposobnost osobe da komunicira sa svojom
okolinom .Znaajke mogu biti uporni,esti napadaji koji se
pojavljuju kao jedna epizoda ili njih par. Mnogi poremeaji koji
su opisani, imaju simptome koji jako variraju izmeu vie
specifinih poremeaja.

Uzroci psihikih poremeaja su esto nejasni. Teorije mogu

ukljuivati rezultate iz niza podruja. Mentalni poremeaji
obino definira kombinacije toga kako se osoba ponaa,
osjea, shvaa ili misli. To moe biti povezano s odreenim
regijama ili funkcije mozga, esto u drutvenom kontekstu.
Mentalni poremeaj je jedan aspekt mentalnog zdravlja.
Kulturna i vjerska uvjerenja, kao i drutvene norme treba
uzeti u obzir prilikom postavljanja dijagnoze.
 Usluge su sa sjeditem u psihijatrijskim bolnicama ili u
zajednici, a procjene provode psihijatri, kliniki
psiholozi i kliniki socijalni radnici, koristei razliite
metode, ali esto se oslanjaju na promatranja i
ispitivanja. Tretmani pruaju razne strunjake
mentalnog zdravlja. Psihoterapija i psihijatrijski lijekovi
su dvije glavne mogunosti lijeenja. Ostali tretmani
ukljuuju socijalne intervencije, grupne podrke i
samopomo. U manjem broju sluajeva moe biti
prisilno zadravanje ili lijeenje. Preventivni programi
su pokazali da smanjuju depresiju
 Uobiajeni mentalni poremeaji ukljuuju depresiju, to
utjee na oko 400 milijuna, demenciju koja pogaa oko
35 milijuna, i shizofreniju, to utjee na oko 21 milijuna
ljudi diljem svijeta. Stigma i diskriminacija mogu jo
vie utjecati na patnju i invalidnosti povezane s
mentalnim poremeajima, to je dovelo do raznih
drutvenih pokreta koji pokuavaju poveati
razumijevanje i izbjei socijalne iskljuenosti.
 Fizika aktivnost pozitivno djeluje na mentalno
zdravlje poboljanjem raspoloenja,smanjenje
stresa te smanjenjem anksioznosti. Taj dobitak u
fizikoj percepciji i samopotovanju je vaan u
smanjenju razvoja mentalnih bolesti. Svi oblici
vjebanja mogu pomoi u prevenciji i lijeenju
mentalnih bolesti i poboljanju mentalnog
zdravlja.Budui da su uinci vjebanja razliiti za
svakog od nas, svatko ima svoj individualni
program za vei uinak.
 Tu su fizioloki i psiholoki razlozi zato vjeba dovodi
do dobrog osjeaja. Fizioloki faktori ukljuuju
otputanje endorfina, koji dovodi do osjeaja
blagostanja. Zatim se lue dopamin i serotonin, koji su
ukljueni u prijenos impulsa u mozgu, koji su u veim
koliinama za vrijeme vjebanja.Poveanje tjelesne
temperature kroz vjebe smanjuje anksioznost, na
slian nain kao to djeluju topla kupka ili sauna . U
psihi vjebanje vas odvraa od stresova svakodnevnog
ivota koji stvaraju tjeskobu.
 Jo jedan psiholoki faktor koji poboljava mentalno
zdravlje je koncept "majstorstva". Kada pokrenete
novu vjebu postoji pravi osjeaj postignua i
zadovoljstva kad ponete svladavati zadanu vjebu i
doete do cilja.
 Za psihike poremeaje najvanije su pravilne vjebe
disanja te vjebe oputanja te se takoer koristi Bobath
terapija (Bobath je fizioterapijski koncept razvijen na
neurofiziolokoj osnovi. Ovu specijalnu fizioterapijsku
formu etablirali su 40-ih godina brani par Berta
(fizioterapeut) i Karel Bobath (neurolog). U narednim
desetljeima, sve do danas, koncept se razvija,
modificira i unapreuje u skladu s razvojem
neuroznanosti i fizioterapijske struke).
KRAJ!
https://www.youtube.com/watch?v=MXE0zX
0VJsY&nohtml5=False