TRITA KAPITALA U BIH

Regulacije i institucije trita kapitala u BiH

Mjesta gdje se vre financijske transakcije su uglavnom burze i
bankarska industrija
Kontrolu potivanja i zatitu trita sprovodi drava preko
svojih institucija; Sredinja banka, Komisija za vrijednosne
papire, Registar vrijednosnih papira, agencije i uredi, ovisno od
administrativnog ustroja.
Financijsko trite BiH je mlado i tek se poinje razvijati
Dobar indikator razvoja financijskog trita u BiH jest injenica
da nema trita novca
Moe se tvrditi da su trita kapitala ovdje jo uvijek u
inicijalnom razdoblju evolucije, to je praeno turbulentnim
dogaajima
Efekat globalne krize
 SUDIONICI NA TRITU
KAPITALA
Financijsko trite u BiH je relativno nerazvijeno
Glavni sudionici na tritu kapitala u BiH jesu:
Komisija za vrijednosne papire
Registar vrijednosnih papira
Investicijski fondovi (IF)
Tvrtke za upravljanje fondovima (DUF)
Brokerske kue
Depozitne banke
Custodian banke
Brokeri i investicijski savjetnici
SARAJEVSKA BURZA VRIJEDNOSNIH
PAPIRA SASE

U Federaciji BiH osnovno trite kapitala je Sarajevska burza

(SASE) .

Drutva za upravljanje i investicijski fondovi imaju znaajno

mjesto na tritu kapitala u FBiH.

PIF-ove karakteriziraju dva osnovna trenda - trgovanje

dionicama PIF-ova biljei prosjean rast prometa i vrijednosti
dionica, dok se odvija i proces koncentracije vlasnitva,
odnosno smanjenje broja dioniara
Na burzama u BiH, procedure trgovanja su sredstvima
kontinuiranog metoda (MFTS -viestruko odreeno razdoblje)
i periodinim drabama na kojima presudnu ulogu igra
cijena.
KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE
U FEDERACIJI BIH

Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH je samostalna

specijalizirana institucija osnovana Zakonom

Temeljnu misiju komisije ini uspostavljanje i razvoj trita

kapitala, obavljanje funkcije regulatora trita, nadzora
transparentnosti i zakonitosti poslovanja sudionika na
tritu vrijednosnih papira
U nadlenosti Komisije je regulacija uvjeta i naina za
funkcioniranje i poslovanje te vrenje nadzora nad
institucijama i sudionicima na tritu kapitala.

Komisiju ini pet lanova. Zadatci i ovlasti ove komisije

utvreni su zakonom ...
 OSNOVNE PRETPOSTAVKE ZA
FUNKCIONIRANJE MODELA FINANCIRANJA
RAZVOJA I STRATEKIH PROJEKATA
EMISIJOM VRIJEDNOSNIH PAPIRA
I. Ubrzati reforme i kreirati zakonski okvir
II.Izvrna i zakonodavna tijela BiH da
uinkovito djeluju
III.Provoenje utvrenih stratekih
opredjeljenja svih razina vlasti
IV.Razvoj infrastrukturnih projekata i
elektroenergetskih objekata
V.Ukljuivanje privatnog financiranja
Pripremljeni projekti koje je mogue
financirati vrijednosnim papirima
o.Dvije vrste stratekih razvojnih projekata
.razvoj cestovnog i eljeznikog prometa
.razvoj i izgradnju elektroenergetskih objekata
Karakteristike
Karakteristiketrita
tritakapitala
kapitalauuBiH
BiH
Postojee trite kapitala karakteristino je za nerazvijene i siromane
zemlje
Razvoj Bosne i Hercegovine je usporen zbog nepovoljne strukture i
nekvalitetnih investicija
Razvijeno trite kapitala djeluje na razvoj kroz pozitivan utjecaj na: ...
Razina investiranja u Bosni i Hercegovini trenutano ovisi o stranoj
tednji
Male zemlje trebaju iskoristiti priliku i urediti trite kapitala da ne
ograniava ulaganja vani i da stimulativno djeluje na ulaganja u zemlji
Bosna i Hercegovina takoer nije imuna na shvaanja da su banke i trite
kapitala dvije suprotstavljene institucije
Mirovinski fondovi u Bosni i Hercegovini nisu reformirani i oni se jo
uvijek ne pojavljuju na tritu kapitala
Investicijski fondovi (PIF-ovi) osnovani su i formirani kao posljedica
masovnog emitiranja certifikata (vauera)
U Bosni i Hercegovini jo nemamo razvijene fondove rizinog kapitala
(engl: venture capital)
Bosna i Hercegovina se susrela s novim izazovom kako da razrijei problem
neuinkovitosti sudstva
 INVESTITORI
Na financijskom tritu susreemo dva tipa investitora. U prvu skupinu
spadaju veliki investitori dok drugu skupinu ine mali (sitni) ulagai.
Polovina depozita (tednje) u Bosni i Hercegovini potjee od stanovnitva
Ova skupina nije dovoljno "upuena" u pravila koja vae na tritu
kapitala i ne raspolae dovoljnim informacijama kako bi mogla donositi
"ispravne " odluke.
Ako Bosna i Hercegovina uspije organizirati trite kapitala koje e moi
pozitivno odgovoriti investitorskim eljama, dogodit e se ono to mnoge
zemlje ele razvijeno trite kapitala.
Intervencija drave je nuna kako u uspostavljanju regulative, tako i u
vrenju kontrolne funkcije
U nedostatku razvijenog trita kapitala, srednja, a posebno velika
drutva nailaze na ogranienja u rastu kapitala.
Postojanje razvijenog trita kapitala omoguuje irok broj investitora
Ako ne postoji razvijeno trite kapitala, onda ne postoji ni osnovni
mehanizam za diversifikaciju ulaganja i rizika
 ORGANIZACIJA BURZE

Trgovanje vrijednosnim papirima u BiH odvija se

preko dvije burze, koje se nalaze u Sarajevu i
Banjoj Luci.
Ove dvije burze su organizirane na istim
regulatornim principima
Burzovni indeksi su bitni indikatori na tritima
kapitala
Postoji nekoliko indeksa na burzama BiH, od kojih su
najvaniji indeksi Sarajevske burze (SASE) SASX-10,
SASX-30 i BIFX, i indeksi Banjaluke burze (BLSE)
BIRS, ERS10, FIRS
ORGANIZACIJA BURZE
Osnovni ekonomski indikatori za BiH: 2001. -
2008.
Br. Indikatori 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Nominalni BDP (u
1. milijunima KM) 13,821 14,505 15,786 16,928 19,121 21,759 24,716
Trenutane cijene

Realni BDP
2. 4.9 3.8 6.3 3.9 6.9 6.0 5.4
(stopa rasta %)

Prosjena godinja
3. 0.4 0.6 0.4 3.8 6.1 1.5 7.4
inflacija

Prihodi prorauna ope

4. 37.1 41.5 40.4 42.1 44.9 45.4 44.1
vlade

Rashodi prorauna
5. 37.2 40.8 38.8 39.6 42.0 44.1 46.1
ope vlade

Ukupna bilanca prorauna

6. -0.1 0.7 1.6 2.4 2.9 1.3 -2.0
ope vlade

Novac u irem smislu

7. 36.7 37.9 43.3 47.7 52.7 56.6 51.4
(M2)

Kredit nevladinom
8. 30.5 35.0 37.3 44.3 48.3 54.7 57.8
sektoru

Bruto slubene rezerve

9. 2,484 2,793 3,479 4,225 5,452 6,699 6,296
(u milijunima KM)

Deficit tekueg rauna

10. -2,450 -2,814 -2,579 -2,933 -1,505 -2,252 -3,675
(u milijunima KM)
ANALIZA TRITA KAPITALA U BIH
Pregled trita kapitala u BiH od 2004.
do 2010. godine
ANALIZA TRITA KAPITALA U BIH

Promet na SASE i BLSE od 2004. do

2010.
ANALIZA TRITA KAPITALA U BIH

Trina kapitalizacija na SASE i BLSE od

2004. do 2010.
ANALIZA TRITA KAPITALA U BIH

Relativni odnos prometa u KM ostvarenog na SASE i

BLSE od 2004. do 2010
ANALIZA TRITA KAPITALA U BIH

Relativni odnos trine kapitalizacije u KM ostvarene na SASE i

BLSE od 2004. do 2010.
ANALIZA TRITA KAPITALA U BIH

Relativni udio ukupnog prometa na tritu kapitala u BiH prema BDP-

u od 2004. do 2010.
.
ANALIZA TRITA KAPITALA U BIH

Kretanje ukupnog prometa ostvarenog na tritu kapitala u

BiH od 2004. do 2010..
 ANALIZA TRITA KAPITALA U BIH
Trite kapitala u BiH i regulativni okvir financijskog izvjetavanja s
obzirom na Nobesovu klasifikaciju raunovodstvenih sustava
 ANALIZA TRITA KAPITALA U BIH
Detaljniju razradu klasifikacijskog modela Nobesa i Portera daje se u
sljedeoj tablici
MIKROORIJENTIRANI MAKROORIJENTIRANI

Jako, razvijeno trite kapitala Slabo, nerazvijeno trite kapitala

Velika disperzija vlasnitva, veliki broj
eksternih dioniara
Razdvojeno raunovodstvo i
raunovodstvo za porezne svrhe
Razvijeno i konkurentno revizorsko
trite
Slaba disperzija vlasnitva, mali broj
internih
dioniara
Jedinstveni sustav raunovodstva,
podreen raunovodstvu za porezne
svrhe
Nerazvijeno revizorsko trite s malim
brojem revizora

Trite kapitala u BiH i sustav financijskog izvjetavanja mogu se

kategorizirati kao makroorijentirani, odnosno pod snanim
utjecajem ostvarivanja dravnih ciljeva gdje trite kapitala
nema veliku ulogu u financiranju poduzea, ve je ta uloga
 J I !! !
L A N A PAN
HVA
 RAZVIJENA TRITA KAPITALA

Razvoj trine ekonomije bez napretka i dobro

uspostavljenog financijskog trita skoro da nije
mogu
Poduzetnici daju smisao financijskom tritu
Mjesta gdje se vre financijske transakcije su
uglavnom burze i bankarska industrija
Specijalizirane institucije (mikrokreditne organizacije,
tedionice, osiguravajua drutva, investicijski fondovi)
Poduzea trebaju kapital za razliite svrhe: obrtni i
dugoroni
Raspoloivost financiranja kroz burzu doputa
poduzeu fleksibilniju kapitalnu strukturu
 RAZVIJENA TRITA KAPITALA

Investicijska sredstva se mogu pribaviti putem

zajmovnog kapital ili vlasnikog kapitala.
Razlikujemo primarno trite kapitala i sekundarno
trite kapitala to omoguava brzu promjenu
strukture vlasinitva i investicionih portfelja
Trite kapitala u svim zemljama trinoga
gospodarstva je institucionalnog karaktera
Predmet kupoprodajnih transakcija na tritu
kapitala je iskljuivo kapital, odnosno novana
sredstva dugoronog karaktera
Klasini ekonomisti su izjednaavali tednju s
kapitalom - Adam Smith
 RAZVIJENA TRITA KAPITALA

tednja jest dio stvorenoga bogatstva, ali je i

odljev dohotka iz gospodarstva
Izvori kapitala u okviru jedne nacionalne
ekonomije mogu biti samo tednja novostvorene
vrijednosti i preraivaka" funkcija bankarsko-
financijskog sektora
Osnovni motiv za odlaganje potronje je vee ili
vie adekvatno troenje u kasnijem razdoblju
Duina roka odlaganja troenja je zavisna od niza
imbenika
Sa stajalita vlasnika, tednja moe imati svoj
pojavni oblik kao:
o tednja pojedinaca ili stanovnitva
o
 RAZVIJENA TRITA KAPITALA

Motivi za tednju su kompleksni i razliiti

Sve motive za tednju pojedinaca moemo svrstati
u dvije skupine i to u skupinu nematerijalnih i
materijalnih motiva
Sa stajalita uspjenog funkcioniranja trita
kapitala i nacionalnoga gospodarstva materijalni
motivi su znaajniji i vaniji od nematerijalnih
Opseg tednje zavisan je od razvijenosti
financijsko-tednih institucija i njihova
instrumentarija
Motivi tednje gospodarskog sektora su raznovrsni
i mnogobrojni
RAZVIJENA TRITA KAPITALA

tednja
tednja nije
nije sama
sama sebi
sebi cilj.
cilj. Ona
Ona se
se kao
kao takva,
takva, koristei
koristei
mehanizam
mehanizam trita
trita kapitala,
kapitala, transformira
transformira uu kapital
kapital
Zahvaljujui
Zahvaljujui tednji
tednji se
se ostvaruju
ostvaruju osnovni
osnovni ciljevi
ciljevi razvojne
razvojne
politike nacionalne ekonomije
U trinim gospodarstvima korisnici kapitala imaju sve osobine
ii karakteristike
karakteristike poduzetnika,
poduzetnika, a a skup
skup njihovih
njihovih aktivnosti
aktivnosti ini
ini
poduzetnitvo
poduzetnitvo
UU suvremenim
suvremenim uvjetima
uvjetima poslovanja
poslovanja ii razvijenim
razvijenim trinim
trinim
gospodarstvima
gospodarstvima sve sve je
je ei
ei sluaj
sluaj da
da se
se uu istoj
istoj osobi
osobi nae
nae ii
vlasnik
vlasnik ii korisnik
korisnik kapitala
kapitala
Osnovni
Osnovni razlog
razlog kapitalnog
kapitalnog samofinanciranja
samofinanciranja lei
lei uu koritenju
koritenju
beneficija i poreznih povlastica
Korisnici kapitala u zemljama u kojima postoji i funkcionira
trite
trite kapitala
kapitala susu poduzetnici
poduzetnici ii to:
to:
pojedinci
pojedinci

RAZVIJENA TRITA KAPITALA

Osnovna
Osnovna funkcija
funkcija trita
trita kapitala
kapitala jest
jest alokacija
alokacija kapitala
kapitala od
od
suficitnih
suficitnih k
k deficitnim
deficitnim trinim
trinim subjektima
subjektima
Funkcionalno
Funkcionalno trite
trite ne
ne mora
mora biti
biti ii uinkovito
uinkovito
Tri su zadae funkcionalnog trita kapitala:
Koncentracija
Koncentracija ii sueljavanje
sueljavanje ponude
ponude ii potranje,
potranje,
Uspostava
Uspostava trine
trine cijene
cijene ii
Distribucija
Distribucija informacija
informacija
Razvijena trita kapitala su:
izgradbeni
izgradbeni dio
dio financijskog
financijskog sustava
sustava
nude
nude alternativu
alternativu uu pronalasku
pronalasku izvora
izvora financiranja
financiranja
nude
nude alternativu
alternativu za
za investicije
investicije
spadaju meu najvanije pokazatelje stanja ekonomije
U trino razvijenim zemljama nain funkcioniranja, bankarske
operacije i tehnologija rada na tritu kapitala odvijaju se na
RAZVIJENA TRITA KAPITALA

Uinkovitost
Uinkovitost trita
trita kapitala
kapitala svake
svake zemlje
zemlje pod
pod utjecajem
utjecajem je:
je:
akumulirane
akumulirane tednje,
tednje,
razvijenosti bankarskog sustava,
poticaja tednje poreznome politikom zemlje,
razvijenosti
razvijenosti dugoronih
dugoronih vrijednosnih
vrijednosnih papira,
papira,
razvijenosti
razvijenosti burzi
burzi na
na kojima
kojima se
se trguje
trguje dugoronim
dugoronim
vrijednosnim
vrijednosnim papirima,
papirima,
uinkovitost
uinkovitost trita
trita novca,
novca,
ukupne stabilnosti zemlje i
samog trinog ambijenta i njegove razvijenosti.
Globalna
Globalna trita
trita kapitala
kapitala jesu
jesu Amerika,
Amerika, Azija
Azija ii Europa
Europa
Svako
Svako trite
trite ima
ima svoje
svoje osobine,
osobine, aa to
to su:
su: nain
nain organizacije
organizacije ii
njegova
njegova regulacija,
regulacija, radno
radno vrijeme,
vrijeme, vrste
vrste instrumenata
instrumenata kojima
kojima
se
se trguje,
trguje, sudionici
sudionici uu trgovanju,
trgovanju, vrste
vrste naloga,
naloga, nain
nain njihova
njihova
izvravanja,
izvravanja, likvidnost
likvidnost ii volatilnost.
volatilnost.
RAZVIJENA TRITA KAPITALA
Poslovanje na financijskom tritu u razvijenim trinim
gospodarstvima
 Trita kapitala u tranzicijskim
zemljama

Tranzicija (prijelaz) je pojam kojim se oznaavaju tzv.

tranzicijske zemlje, zemlje koje su u prijelazu iz komandnog
u trino gospodarstvo, tj. iz socijalizm u kapitalizam
Najznaajnije karakteristike same tranzicije su: sporost,
skupoa, tekoe pri djelovanju samoga procesa i
dramatine promjene u dva smjera
Najbitniji dogaaji koji se zbivaju u zemljama u tranziciji
predstavljeni su kroz sedam navedenih kriznih udara:
drastian pad industrijske proizvodnje,
zamiranje investicijskih ulaganja,
sporo osvajanje novih trita i ukljuivanje u svjetske
tijekove robe i usluga,
prespori dotok stranog kapitala,
nagli porast nezaposlenosti i osiromaenje veine
stanovnitva,
prespora afirmacija policentrinoga prostornoga razvoja,
L
LJJU
UDDS
SKKII K
KAAP
PIIT
TA
ALL--P
PRRII
AAO
OZZN
NAAN
NJJU
U II O
OBBR
RAAZ
ZOOV
VA
ANNJJU
U

Zato mnogi ljudi ne mogu da se zaposle?

Paradoks - u BiH imamo puno nezaposlenih
kadrova a privredi nedostaju strunjaci
Sistem obrazovanja prua formalno
obrazovanje
Veliki broj privatnih obrazovnih institucija
Ako u BiH ima toliko obrazovanih ljudi, zato
onda to ne moemo da pretoimo u rast BDP-a i
ivotnog standarda?
Ljudski Kapital ne obian rad je onaj koji moe
da dovede do rasta produktivnosti i BDP-a
ZAPOSLENOST
ZAPOSLENOSTI DRUTVENO EKONOMSKI
I DRUTVENO RAST
EKONOMSKI I RAZVOJ
RAST I RAZVOJ

Okunov Zakon nas upuuje da i danas ubrzan rast i razvoj

podrazumijeva rast zaposlenosti i ne moe se postii
poveanje proizvodnje bez dodatnih radnih asova
Inflatorne razine nezaposlenosti < 4%
Primarni zadatak politike ekonomije i aktuelnih vlasti u
Bosni i Hercegovini - Poveati stope rasta BDP-a kako bi
dolo do smanjenja stope nezaposlenosti i poveanja
ivotnog standarda.

LJUDSKI KAPITAL-PRIA O ZNANJU I OBRAZOVANJU

Agregatna proizvodna funkcija

Y= A F (K, KG
,R,L,H,)
Y- proizvodnja
A nivo tehnologije u privredi
K nivo kapitala-opreme
KG- stok javnog kapitala -
infrastruktura
R prirodni resursi
L asovi rada
H ljudski kapital

Jasno se pravi razlika izmeu asova uloenog rada (L) i

ljudskog kapitala (H) tj. kvalifikacija, znanja i
sposobnosti u radu kao faktora proizvodnje
 ORGANIZACIJA BURZE

Okunov Zakon - rast zaposlenosti odnosno smanjenje

nezaposlenosti neminovno dolazi kao rezultat rasta BDP-a
u u
iznad normalne
t t-(dugorone)
1= - (g
stope rasta
yt
g)y
ut stopa nezaposlenosti u tekuoj godini (t)
ut-1 stopa nezaposlenosti u prethodnoj godini (t-1)
koeficijent koji pokazuje intenzitet uticaja promjene stope rasta domaeg
proizvoda u
odnosu na normalnu stopu , na promjenu stope nezaposlenosti
gyt - stopa rasta bruto domaeg proizvoda u tekuoj godini (t)
gy - dugorona normalna stopa rasta bruto domaeg proizvoda

U praksi je koeficijent < 1 - to znai da poveanje stope

rasta domaeg proizvoda od 1% dovodi do smanjenja stope
nezaposlenosti za manje od 1%
Reforma Sistema
Obrazovanja
Strateki Cilj: Proirenje obaveznog
obrazovanja
Strategija: Uvoenja obaveznog srednjokolskog ili strukovnog-
zanastskog obrzovanja
Strateki cilj: Poveanje kvaliteta sadraja u
fomalnom obrazovanju
Strategija 1: Reformisanja sadraja knjiga u osnovnokolskom,
srednjokolskom i visokom obrazovanju uz stabilisanje
vremena njihovog vaenja

Strategija 2: Poveanja uea prakse u

obrazovnom sistemu
Strateki cilj: Pojeftinjenja obrazovanja za
stanovnitvo i drutvo u cjelini
Strategija : Obezbjeivanja mogunosti prenosa udbenika sa
generacije na generaciju
Reforma Sistema
Obrazovanja
Strateki cilj poveanje kontrole kvaliteta u
sistemu obrazovanju
Strategija 1: Postroavanja kriterijuma za sticanje viih zvanja iz
oblasti nauke kao to su magistri i doktori

Strategija 2: Poveavanja znaaja inspekcije i kontrole kvaliteta u

obrazovnim institucijama

Strateki cilj povezivanje sa privredom

Strategija 1: Poveanja uea prakse u

obrazovnom sistemu
Strategija 2: Usaglaavanja broja upisnika u srednje kole i na
fakultete srazmjerno potrebama privrede
Reforma Sistema
Obrazovanja
Nakon to je zavren strateki plan, potrebno je
pristupiti izradi Akcionog Plana ijom se primjenom
strateki plan ima provesti u praksi
Akcioni Plan
Naziv strategije (stratekog plana) koji se implementira:
________________________________
Ime i prezime odgovorne osobe za akcioni plan:
______________________________________
Tabela akcionih koraka-taktika koje treba provesti
Potrebni resursi
Akcioni korak- Odgovorna Datum Datum Mjere za praenje
Napomene
taktika osoba poetka zavretka postignutih rezultata
Ljudi Finansije Oprema Informacije

 Smjernice za
pokretanje privrede
Drava treba vie da se angauje na pomaganju i
usmjeravanju privrede
Strateki planovi razvoja na entitetsom i nivou BiH
Razvoj stratekih djelova privrede : poljoprivreda, turizam,
izvozno perspektivne grane
Povoljnija poslovna klima za strane investicije
Stimulativna Fiskalna politika
Osnivanje dravnih preduzea u nekoj
Mjere kojima
oblastidrava moe stimulisati privredu
Direktno subvencionisanje
Izgradnja neophodne infrastrukture
Izgradnja povoljnije poslovne klime
Opratanje poreskih dugova
Voenje stimulativne fiskalne politike
Donoenje i promjena odgovarajuih
zakona
Protekcija domae proizvodnje putem
uvoznih dabina
ZAKLJUA
K Sporednu hipotezu 1: Niske nadnice u BiH su direktno
povezane sa visokom stopom nezaposlenosti. - potvrdili smo
pomou ekonomske relacije za realnu nadnicu
Glavnu hipotezu :Klju visoke nezaposlenosti se nalazi u niskom
stepenu privredne aktivnosti odnosno malom bruto domaem
proizvodu. potvrdili smo oslanjajui se na Okunov zakon i na
njegovo principijelno vaenje na teritoriji BiH potvreno podacima u
Tabeli 1
Sporednu hipotezu 2: Problem nezaposlenosti vrlo je
destruktivan za populaciju uopte pa tako i za ljude u BiH. potvrdili
smo uz pomo potvrenih Sociolokih stavova o znaaju rada i
zaposlenja za ovjeka
Sporednu hipotezu 3: Problem nezaposlenosti i niske stope
privrednog rasta su povezane i sa nedovoljnim kvalitetom sistema
obrazovanja u Bosni i Hercegovini. potvrdili smo povezujui
ekonomsku formulu za agregatnu proizvodnu funkciju, koja pravi
razliku izmeu asova rada (L) i ljudskog kapitala (H) kao faktora
proizvodnje, sa injenicom da u BiH imamo mnotvo nezaposlenih
kadrova dok privredi nedostaju strunjaci
Reforma Sistema Obrazovanja + Strateki podsticaj
 KOTACIJSKO/DILERSKO
TRITE
Tabela 4: Postignuti rezultati u kontroli velikih poreskih obveznika
2010-2011-2012
% Razlike % Razlike
UINO/Veliki poreski
2010 2011 2012 2011-2010 2011- 2012-2011 2012-
obveznici
2010 2011

Broj kontrola 1.148 1.664 1.367 516 44,95% -297 -17,85%

Bruto efekati
30.995.782,89 45.304.471,53 51.730.469,90 14.308.688,64 46,16% 6.425.998,37 14,18%
kontrola

Neto efekti
30.074.011,89 41.093.048,53 36.755.321,74 11.019.036,64 36,64% -4.337.726,79 -10,56%
kontrola

Tabela 5: Postignuti rezultati u kontroli ostalih poreskih obveznika

2010-2011-2012
% Razlike
UINO/Ostali poreski % Razlike
2010 2011 2012 2011-2010 2011- 2012-2011
obveznici 2012-2011
2010

Broj kontrola 6.177 5.757 5.665 -420 -6,80% -92 -1,60%

Bruto efekati
44.264.534,37 43.485.124,91 60.814.024,72 -779.409,46 -1,76% 17.328.899,81 39,85%
kontrola

Neto efekti
38.689.146,37 39.999.951,91 52.592.073,60 1.310.805,54 3,39% 12.592.121,69 31,48%
kontrola
 ZAKLJUAK
ns ta n tn u
u bo
bo rb
rb u
u za
za o
o uv
uv anje
an je
O vo di ko ns ta n tn
vi m a ek on
on om
om ske
sk e kr ize
kriz e U INO vodi ko
UIN e tj. fis ka ln
ln e
e st abiln
stab osti
ilnos ti
U
U usus lo
lo vi m a ek d et sk e ra
ra vn
vn ot
ot e
e e tj. fis ka
avananje bu
je budetsk e resa
tere za
a p rihod
prih oda a ii ododr rav je to bo rb a od
a od in inte sa za
ni voa
nivo vo di m o n
n ije sa m
ije samo na o na a
a ,
, ve
ve
je to bo rb
d ne su bj ek te,,
te
m lje . Bo rb a
a ko
ko ju
ju vo di m o ta ko i za pr
pr iv
iv re
re d ne su bj ek
zemlje. Borb
ze et sk kori
e ko
e snik
risn ikee tako i za a ii
i ta vu ze
ze m
m lju
lju ,
, ka
ka ko
ko za
za bu
bu d
d et sk
i sl u im o ja
ja vn
vn im
im u
u sl
sl ug
ug ama
am
itavu se sv svi sluim o
ed uz et ni ke ii grgr a
a an
an e je
e jerr se a; za to je ne
ne op
op ho
ho d
d no
no ddaa sese
pr
preduzet ni ke ju iz bu d et
et a; za to je
st er na lij am a,
a, ko
ko je se
je se fin ansi
finan sira
raju iz bud
e in st itu ci je
je al
al aan
gra
ii ii gr ane, e,
ek
ek st er na lij am vn e i en tit et
et sk
sk e in st itu ci
i, ob uh va ta
ta ju
ju i
i os
os ta
ta le dr a
le dravne i en tit
bo rb i pr ot iv
iv p
p or
or es
es ke
ke evazije
ev az ije,,
sv
svi, ob uh va INO u
O u borbi pr ot
uk lju i m o ii po
po m
m og
og nem
ne mo o UUIN V- a i d ru
ru gi
gi h
h ob
ob lika
lik a
ak tivn
aktivno uko lju i m o n ov u po vr at
at a
a PD
PD V- a i d
ko n ito g bo
bo ga
ga e
e nja
nj a po po os osnovu povr in , ud ru e
e ni
ni m
m snag
sn agamama, a,
ne
nezaza ko n ito g m o na ta
ta j
j n
n a
a in , ud ru
fin an si js ko
ko g
g kr
kr im
im in
in al
al a,
a, r sa
jer samo na m izvlaenju
je
ju no
no vc
vc a
a iz
iz bu
bu d
d eta, ii
et a,
finansijs od u pr em o or
or gani
ga zova
nizo vano nom izvlaen onomskog ra zv oj
oj a ii
a
m o e m o d a
a se
se od u pr em o sv rh e ek on om sk og ra zv
moemo d sa u va m
m o
o ii up
up rije
otri
ot bim
jebi mo o u u svrhe ek
ig ur am o putt ka
pu ka
da ta sr
sr ed
ed st
st va
va sa u va ot ka i ta
ta ko
ko os
os ig ur am o
da ta od je le d oh
oh ot ka i
je dr druutvtvenene e ra spodjele d
rasp rut
dru vu..
tvu
aved
prav
pr edni nije ije m , bo lje m
m i
i pprra ve
av dn
ed ni ije
je md
m
bog
m,, bo at
gatijem, bo lje
pros
pr peri
ospe tetn
rite ijem
tnije
 REZULTATI UINO U USLOVIMA
EKONOMSKE KRIZE

Bruto prihodi za 12 mjeseci 2010-2011-2012

7,000,000,000.00
6.29%
347,870,612.93
6,000,000,000.00 0.00%
0.00

5,000,000,000.00

4,000,000,000.00
Vrijednost u KM
5,878,592,351.05 5,872,582,912.00
3,000,000,000.00 5,530,721,738.12

2,000,000,000.00

1,000,000,000.00

-6,009,439.05
0.00
2010 2011 2012
 REZULTATI UINO U USLOVIMA
EKONOMSKE KRIZE

Povrati izvreni za 12 mjeseci 2012. godine su za 1.553.388,33 KM vei (+0,18%)od povrata izvrenih
za 12 mjeseci u 2011. godini
Povrati izvreni za 12 mjeseci 2011. godine su bili za 154.007.520,01 KM vei (+21,14%)od povrata
izvrenih za 12 mjeseci u 2010. godini
Povrati izvreni za 12 mjeseci 2012. godine su za 155.560.908,34 KM vei (+21,35%)od povrata
izvrenih za 12 mjeseci u 2010. godini
REZULTATI UINO U USLOVIMA EKONOMSKE
KRIZE

Povrati za 12 mjeseci 2010-2011-2012

1,200,000,000.00

21.14%

1,000,000,000.00 154,007,520.01
1,553,388.33
0.18%

800,000,000.00 0.00%
0.00

Vrijednost u KM
600,000,000.00

882,584,950.74 884,138,339.07
728,577,430.73
400,000,000.00

200,000,000.00

0.00
2010 2011 2012
 REZULTATI UINO U USLOVIMA
EKONOMSKE KRIZE

Neto prihodi nakon izvrenih povrata za 12 mjeseci 2012. godine su za 7.562.827,38 KM manji (-0,15%)od
neto prihoda nakon izvrenih povrata za 12 mjeseci u 2011. godini
Neto prihodi nakon izvrenih povrata za 12 mjeseci 2011. godine su bili za 193.863.092,92 KM vei
(+4,04%)od neto prihoda nakon izvrenih povrata za 12 mjeseci u 2010. godini
Neto prihodi nakon izvrenih povrata za 12 mjeseci 2012. godine su za 186.300.265,54 KM vei
(+3,88%)od neto prihoda nakon izvrenih povrata za 12 mjeseci u 2010. godini
 REZULTATI UINO U USLOVIMA
EKONOMSKE KRIZE

Neto prihodi za 12 mjeseci 2010-2011-2012

6,000,000,000.00

4.04%
193,863,092.92
0.00%
0.00
5,000,000,000.00

4,000,000,000.00

Vrijednost u KM
3,000,000,000.00
4,802,144,307.39 4,996,007,400.31 4,988,444,572.93

2,000,000,000.00

1,000,000,000.00

-7,562,827.38
0.00
2010 2011 2012
 REZULTATI UINO U USLOVIMA
EKONOMSKE KRIZE
Tabela 6: Postignuti rezultati u sektoru za carine 2010-2011-2012

UINO - Sektor za % Razlike % Razlike

2010 2011 2012 2011-2010 2012-2011
Carine 2011-2010 2012-2011
Broj obraenih
uvoznih carinskih 580.991 589.230 577.331 8.239 1,42% -11.899 -2,02%
prijava
Broj obraenih
izvoznih carinskih 227.246 237.394 231.449 10.148 4,47% -5.945 -2,50%
prijava
Broj obraenih
tranzitnih carinskih 179.475 209.556 217.889 30.081 16,76% 8.333 3,98%
prijava
-
13.329.449.515,2 14.938.376.904,0 1.798.456.280,
Vrijednost uvoza 15.127.905.796,00 13,49% 189.528.892, -1,25%
0 0 80
00
-
1.137.239.205,
Vrijednost izvoza 7.293.816.189,96 8.431.055.395,00 8.184.491.319,00 15,59% 246.564.076, -2,92%
04
00
Pokrivenost uvoza
54,72% 55,73% 54,79% 1,01% 1,85% -0,94% -1,69%
izvozom u %
Broj rijeenih
prvostepenih
upravnih predmeta 20.086 15.984 13.395 -4.102 -20,42% -2.589 -16,20%
u carinskom
postupku
Broj izvrenih
naknadnih carinskih 914 922 1.094 8 0,88% 172 18,66%
carinskih kontrola
Broj izvrenih
provjera porijekla i
4.945 4.252 4.921 -693 -14,01% 669 15,73%
vrijednosti carinske
robe
Naplaena -
vrijednost u 3.452.106.903,60 3.811.090.925,30 3.776.647.032,00 358.984.021,70 10,40% 34.443.893,3 -0,90%
carinskom postupku 0
 REZULTATI UINO U USLOVIMA
EKONOMSKE KRIZE
Tabela 7: Ostali postignuti rezultati u UINO 2010-
2011-2012

% Razlike
% Razlike
UINO 2010 2011 2012 2011-2010 2012-2011 2012-
2011-2010
2011
Broj donesenih rjeenja u
drugostepenom upravnom 2.064 2.557 1.433 493 23,89% -1.124 -43,96%
postupku

Broj izdatih prekrajnih naloga 27.991 11.953 12.505 -16.038 -57,30% 552 4,62%

Broj zahtjeva za pokretanje

1.082 947 846 -135 -12,48% -101 -10,67%
prekrajnog postupka

Broj podnesenih izvjetaja o

poinjenim krivinim djelima 101 86 94 -15 -14,85% 8 9,30%
nadlenim tuilatvima
Iznos utvrene priinjene tete
po Budet u podnesenim 31.496.049,90 23.424.334,79 17.488.600,19 -8.071.715,11 -25,63% -5.935.734,60 -25,34%
izvjetajima
Berzanski Indeksi
BERZANSKI INDEKS predstavlja jednoznano izraenu
vrednost grupe razliitih, ali istovrsnih hartija od vrednosti
Osnovna funkcija indeksa je da kvantitativno iskae
dnevne promene cena u odnosu na bazni period, ali i u
odnosu na bilo koji izabrani prethodni period nakon
baznog perioda
Indeksi mogu biti sastavljeni tako da predstavljaju
finansijsko trite u cjelini ili pojedine njegove segmente
Berzanski indeksi slue ne samo kao izraz trgovine u
statistikom prosjeku, nego su i osnova za utvrivanje
dinamike trita, kao i za donoenje teorijskih zakljuaka
o zakonitostima kretanja trita.
Berzanski indeksi mogu biti prosjeci i indeksi
Berzanski Indeksi
Prosjeci (engl. Averages) se izraunavaju kao ponderisana ili
neponderisana aritmetika sredina ...
Najpoznatiji i najstariji prosjek se rauna od 1884. godine i to je
Dou Dons prosjek koji obuhvata 65 akcija
Ovaj berzanski indeks odnosno prosjek sastoji se iz 3 posebna
prosjeka a to su:
Dou Dons Industrijski prosjek - za insdustrijska preduzea koji
obuhvata 30 akcija (DJ Industrial Average),
Dou Dons transportni prosjek za transportna preduzea koji
obuhvata 20 akcija (DJ Transportation Average) i
Dou Dons prosjek za preduzea iz oblasti infrastrukture koji
obuhvata 15 akcija (DJ Utillity Average).
U najeoj upotrebi kao indikator trinih kretanja je Dou Dons
Industrijski prosjek Dow Jones Industrial Average (DJIA) ...
Berzanski Indeksi
Grafikon Dou Dons Industrijski prosjek
za 06.06.2014.
 Berzanski Indeksi

Indeksi se raunaju kao odnosi posmatranih prema baznim

ponderisanim prosjecima cijena izabranih hartija od vrijednosti
Najpoznatiji indeksi u SAD su Standard and Poors 500 Index,
NYSE Index, NASD OTC Price Index i Amex Price Change Index
Od navedenih, najvie je u upotrebi Standard and Poors 500
Index (SP 500 konstruisan 1957. god), koji ukljuuje 400 akcija
industrijskih, 20 transportnih, 40 finansijskih i 40 infrastrukturnih
preduzea u SAD
Index se izraunava kroz poene (engl. Points) i predstavlja
ukupnu promjenu vrijednosti posmatranih akcija.
Izraunava se bukvalno svake sekunde, polazei od promjena
cijena na Njujorkoj Berzi.
Berzanski Indeksi
Grafiki prikaz dnevnih promjena indeksa SP
500 za 06.06.2014.