Praenje, vrednovanje i

ocjenjivanje uenika

Marina Nit, via savjetnica za biologiju

Agencija za odgoj i obrazovanje, Podrunica Osijek
Plan rada

1. Dogovor o radu
2. Uvodna aktivnost - iskustva sudionika
3. Vrednovanje
Praenje
Provjeravanje
Ocjenjivanje
4. Zavrna aktivnost
5. Vrednovanje strunoga skupa
 CILJ

Upoznati studente s pojmovima praenja,

provjeravanja i ocjenjivanja uenika, razumjeti njihovu
ulogu te oprimjeriti ih u nastavi hrvatskoga jezika.

KLJUNE RIJEI

praenje, provjeravanje, ocjenjivanje

Cilj susreta: Poboljanje kompetencija i
poticanje uitelja na promiljanje o
vrednovanju u svom nastavnom predmetu

Zadae:

Podsjetiti na vanija pedagoka dostignua u

ocjenjivanju i na Pravilnik o nainima, postupcima i
elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli

Osvijestiti najee greke u ocjenjivanju

Navesti prednosti i nedostatke pojedinih oblika

vrednovanja

Predloiti neke uinkovite naine vrednovanja

Uvodna aktivnost - Zadatak:
PROBLEMI U OCJENJIVANJU

Na papiri napii najei

problem koji ti se javlja u
ocjenjivanju
 CILJEVI

SA
CIJ

D R
UA

AJ
AL

I
EV

NASTAVNI
KURIKULUM

MEDIJ
A C IJE

I
U
SIT

M
ET
IJE O
EG DE
TR AT
S
 VREDNOVANJE

PRAENJE

PROVJERAVANJE ILI
PROCJENJIVANJE

OCJENJIVANJE
 PRAENJE
PRAVILNIK O NAINIMA, POSTUPCIMA I
ELEMENTIMA VREDNOVANJA UENIKA U
OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI
(Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10.-ispr.)
lanak 2.
Praenje je sustavno uoavanje i biljeenje
zapaanja o postignutoj razini kompetencija i
postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i
predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i
programom te strukovnim i kolskim kurikulumom.
Zadatak
Podijelite uloge i odigrajte
situaciju

Izvijestite o radu svoje grupe

 Praenje uenikova rada
obuhvaa uiteljeve djelatnosti:
praenje razvoja razvijanje odgovornog
cjelokupne uenikove odnosa prema radu
linosti u odgojno-
obrazovnom procesu stalnu suradnju s
roditeljima
praenje i razvijanje
individualnih zanimanja i pronalaenje postupaka
sposobnosti za otklanjanje nekih
smetnji u uenikovom
procjenjivanje uzroka napredovanju
uenikova zaostajanja u
svladavanju nastavnih
sadraja
 Opisno praenje
samostalnost u kreativnost u izraavanju
uenju
poloaj uenika u
motiviranost za rad razrednom kolektivu,
druenje, obiljeja
napredovanje linosti (samo pozitivna)
uenika
pedagoko-prognostike
isticanje konkretnog napomene o potrebnim
uenikovog rada, promjenama u odnosu
odnosno postignua, prema kolskim
rezultata s natjecanja obvezama, uenicima i dr.
u koli ili izvan nje
 Opisno praenje

postignuti rezultati novije smjernice u

na kontrolnim ispitima, obrazovanju zahtijevaju
testovima te kolskim nastavnikovo
zadaama (broj tono istraivanje i stvaranje
odgovorenih pitanja, alternativnih metoda
broj ukupnih pitanja te vrednovanja uenikova
datum kada je test uspjeha (npr. portfolio)
proveden)
 U rubriku biljeaka upisuju se uenikovi uspjesi
i pozitivna obiljeja, a ne neuspjesi.
Ako je potrebno upozoriti na poboljanje i promjene,
treba to initi biranim rijeima koje ne vrijeaju uenika.

O ueniku zapisujemo ona zapaanja

koja su bitna za samoga uenika i koja
mogu pomoi u konanome ocjenjivanju
te u daljnjem pedagokom tretmanu.

Opisna ocjena utjee na zakljunu 10 do 20 %

Zadatak
Napiite prijedloge praenja na
3 razine za sljedee elemente (sastavnice):

1. Sistematinost u usvajanju gradiva

2. Samostalnost u radu
3. Praktian rad/vjebe
4. Suradnja (u paru, grupi, timu,...)
5. Komunikacija s uiteljem/ostalim uenicima
6. Odnos prema radu i aktivnost na nastavi
7. Napredovanje/nazadovanje u radu
8. Prijedlog mjera za napredovanje u radu
 PROVJERAVANJE ILI
PROCJENJIVANJE

Provjeravanje podrazumijeva procjenu

postignute razine kompetencija u nastavnome
predmetu ili podruju i drugim oblicima rada
u koli tijekom kolske godine.

Rezultat: OCJENA
to ocjenjujemo ?
 OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje je pridavanje brojane ili

opisne vrijednosti rezultatima praenja i
provjeravanja uenikovog rada prema
sastavnicama ocjenjivanja svakoga
nastavnog predmeta.
 MZOS

RAVNATELJIMA
UENICIMA

KOME JE
OCJENJIVANJE
VANO?

RODITELJIIMA UITELJIMA
TRADICIONALNA SUVREMENA
NASTAVA NASTAVA

u procesu praenja i
prati i ocjenjuje ocjenjivanja uvaava
ostvarenost uenikovu osobnost
obrazovne zadae njegove sposobnosti,
vjetine,
usmjerena na
(psihomotoriki
provjeravanje znanja, razvoj), osjeaje,
dakle kognitivno stavove, miljenja,
podruje razvoja navike
(afektivni razvoj)
Najvei problemi u ocjenjivanju
(prema iskazu nastavnika biologije)

Nerealna oekivanja uenika i

roditelja
Vrijednosni sustav naeg drutva
Nedostatno vjebanje samoprocjene
Objektivnost
Nedostatno razraeni elementi i kriteriji
Nedostatak vremena
Preopsean program (?)
Prevelik broj uenika u odjeljenjima
Nerazraene tehnike praenja i ocjenjivanja
 Dvojbe pri ocjenjivanju:

to ocjenjujemo? ...
Kojom ocjenom?

Koja su mjerila
za ocjenjivanje? Koliko esto
ocjenjivati?

Kako provesti
Kako zakljuiti ocjenu?
ocjenjivanje?
 Ocjenjivanje je
mjerenje znanja

predmet mjerenja (znanje u

irem smislu)
instrument kojim se mjeri
(uitelj/nastavnik)
tehnike mjerenja (razliiti naini
ispitivanja).
 ZNANJE
nije izravno dostupno mjerenju
posredno zakljuujemo na temelju odgovora

Sastavnice(elementi)ocjenjivanja
(TO?)

Mjerila (kriteriji) ocjenjivanja

(KAKO?)
 UITELJ/NASTAVNIK

uitelj je u ulozi i instrumenta i

mjeritelja definira znaenje
ocjene, definira to mjeri i mjerila

brojano ista ocjena ima razliito

znaenje kod razliitih uitelja, a i
kod istog uitelja
 TEHNIKE MJERENJA
Naini vrednovanja postignua

Usmeno Pisano
Razgovor ZOT
Nastup Test znanja
Izlaganje Esej
Izvoenje Vieminutni
praktinoga rada kontrolni rad
uz objanjenje ...
...
 Uitelj
kao mjerni
instrument

UZROCI SLABE
METRIJSKE
VRIJEDNOSTI
OCJENA

Uenike osobine
Tehnike ispitivanja
i snalaenje
i ocjenjivanja
u ispitnoj situaciji
Uzroci slabe metrijske vrijednosti
ocjena koji se odnose na
uitelja/nastavnika
Osobni stav uitelja (umjeren, strog, blag)
Halo-efekt
Logika pogreka
Pogreka sredine
Pogreka diferencijacije
Pogreka kontrasta
Prilagoavanje kriterija skupini uenika
Razliiti kriteriji na polugoditu i na kraju
godine
 Istraivanja jasno pokazuju da
ocjene
koje uenici dobivaju na ispitima
nisu ni objektivne, ni pouzdane ni
valjane
i da je za uenika esto
vanije tko ga ispituje,
nego koliko je njegovo poznavanje
predmeta
(Bujas, 1943.)
 PASIVNI TIP AKTIVNI TIP
UITELJA UITELJA

postavipitanje i postavlja brojna

pasivno eka odgovor podpitanja i daje
kvaliteta odgovora ovisi objanjenja
o vjetini govornog uenika navodi na toan
izraavanja, uvstvenoj odgovor
otpornosti, vjetini uenikovo je znanje
prilagoavanja esto precijenjeno
zahtjevima uitelja
i razumijevanju
postavljenog pitanja

Uitelji ispituju na razliite naine,

uvjereni da su upravo ti naini najprikladniji
Uzroci slabe metrijske vrijednosti
ocjena koji se odnose na tehniku
ispitivanja

Prednosti i loe strane svake tehnike

Oblik pitanja
Duina trajanja ispitivanja
 Usmeno ispitivanje
-najei oblik provjeravanja znanja u naim kolama

Prednosti: lake se uoavaju

kvalitativne razlike u znanju, bolja je
provjera razumijevanja i slino,

Loe strane: vremenska

neekonominost, subjektivnost, tip
pitanja i slino,
Duina trajanja ispitivanja
Prekratko
premalo informacija da bi se moglo valjano i
pouzdano zakljuiti o kvaliteti znanja
Predugo
previe informacija vei utjecaj prvih ili
ee, zadnjih odgovora (bolje se pamte)

Optimalno
vrijeme trajanja usmenog ispitivanja u viim
razredima iznosi
6 minuta.
 Pisani rad

Prednosti: svi se uenici ispitaju

odjednom, mogu se pripremiti razliiti
zadatci, prednost za uenike koji se
teko usmeno izraavaju,

Loe strane: treba puno vremena za

ispravljanje, teko itljivi rukopisi
Uzroci slabe metrijske vrijednosti
ocjena koji se odnose na uenika

1. nedovoljna jasnoa i neodreenost

odgovora
2. uenikove verbalne mogunosti
3. mogunost opaanja i vjetog
koritenja percipiranih podataka
4. emocionalna otpornost uenika
 Zakljuna ocjena

Aritmetika
sredina?

Koliko je
poticajna i
pravedna?
 pisane provjere znanja: 3 5 5 2 5 5

pisao ispravak onoga dijela jezinih sadraja iz kojega je

dobio slabiju ocjenu:

3 5 5 2 5 5 4 zakljuna ocjena kao

ispravljena ocjena 5 4 4,25 aritmetika sredina

3 5 5 2 5 5 zakljuna ocjena kao oznaka za

5 kvalitetu cjelokupnog znanja
ispravljena ocjena 5 4
1. UENIK
1 3 1 1 2 1 2 zakljuna ocjena kao
ispravljena ocjena 2 1,57 aritmetika sredina

nakon 3 zakljuio da mu je to garancija za 2

ako pokua ispraviti 1 moe dobiti novu i smanjiti anse za 2
ne doe na ispravak, ali donese isprinicu
ima dovoljan, a nema elementarnih znanja iz polovice gradiva

2. UENIK
1 3 1 1 2 1 2 zakljuna ocjena kao
ispravljena ocjena 3 3 3 3 3 2,18 aritmetika sredina

uporan, uio, nauio nastavne sadraje za ocjenu dobar

na kraju imaju istu zakljunu ocjenu

Hoe li samome sebi ubudue postavljati vie ciljeve,

vie se truditi, teiti da ono to radi radi izvrsno?
Zadatak

Uiteljica mora ocijeniti zavrni

ispit i zakljuiti godinje ocjene.
Pomozite joj u nekoliko tekih
sluajeva
 KAKO UNAPRIJEDITI
OCJENJIVANJE ZNANJA U
KOLI?
Suvremeni pristup vrednovanju

Ciljevi obrazovanja -
Oekivana postignua
Odgovarajui sadraj

Zadaci
Strategije pouavanja Instrumentarij vrednovanja
Za odgovarajui sadraj S obzirom na sadraj
 Zato valja razmiljati o
razinama uenikih postignua?

Odnos razina postignua i kriterija

ocjenjivanja potrebno je pojasniti:

sebi
uenicima
roditeljima
 Koliki postotak znanja
zastari nakon

Vrsta 5 god 10 god 20 god

znanja
kolsko 15 30 50
fakultetsko 32 50 72

struno 50 80 92
iz tehnologije 72 95 99
informatiko 92 100 100
 Razine uenikih postignua

Bloom: 60-tih godina prolog stoljea

kognitivna, psihomotorika, afektivna domena

Kognitivna domena: reprodukcija, razumijevane, primjena,

analiza, sinteza, vrednovanje

Psihomotorika domena: razvoj tijela i vjetina

Afektivna domena: oblikovanje stavova,

razvijanje osjetljivosti
 Metode vrednovanja
Tradicionalne Alternativne/
komplementarne
Pisani zadaci
Usmeni zadaci - Praenje-promatranje
Praktini zadaci Istraivanje
Opaanje tijekom (ueniko)
nastave Projekt (ueniki)
Portfolijo (ueniki)
Samoocjenjivanje

Kombiniranje tradicionalnih
i komplementarnih metoda
 Vrijedno je prisjetiti se:
ocjenjivati u skladu s Pravilnikom

izraditi mjerila (kriterije) ocjenjivanja i

informirati o tome uenike i roditelje
unaprijed planirati pitanja i nain
ispitivanja
stvoriti oputenu atmosferu tijekom
provjere znanja
to ee ispitivati i ocjenjivati
 to prije ispraviti kontrolne radove

javno ocijeniti uenika i komentirati ocjenu

podcrtati greke i traiti da ih uenik
samostalno ispravi
ocijeniti i nakon to uenik samostalno
ispravi greke ako je postigao definiranu
razinu kvalitete
 kad god uenik nije zadovoljan ocjenom,
dati mu priliku za ispravljanje

svaku ocjenu odmah upisati u imenik

ne prijetiti loom ocjenom

provjeravati znanje na razliite naine

 individualno informirati roditelja

raditi u timu sa sustrunjacima

povremeno provjeravati vlastiti kriterij

ocjenjivanja

razvijati sposobnost uenika za

samoocjenjivanje.
 USPOREIVATI I OTKRITI TO UENIK
NE MOE I NE ZNA

OBJEKTIVNOST INDIVIDUALIZACIJA

RAZVOJ SAMOPOTOVANJA

UITELJI I UENICI SU
SURADNICI
 Zavrna aktivnost

Vrednovanje strunoga usavravanja

Ispunite, molim Vas,

evaluacijski listi
 Literatura:
Vizek Vidovi V.,Vlahovi teti V., Rijavec M., Miljkovi D. (2003.).
Psihologija obrazovanja, Zagreb:IEP-VERN
Jensen E. Super- nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu kolu i
uspjeno uenje, Zagreb: Educa
Kyriacou, C. (2001.). Temeljna nastavna umijea, Zagreb: Educa
Grgin, T. (2001.) kolsko ocjenjivanje znanja, Naklada Slap,
Jastrebarsko.
Mui, V. (1979.) Metodologija pedagokih istraivanja, Svjetlost,
Sarajevo
Bognar, L., Matijevi,M. (2002.). Didaktika, Zagreb: kolska knjiga
Matijevi, M .(2004.) Ocjenjivanje u osnovnoj koli, Tipex, Zagreb.
Matijevi, M., D. Radovanovi (2011.) Nastava usmjerena na uenika,
kolske novine, Zagreb
Furlan, I. (1970.) Upoznavanje ispitivanje i ocjenjivanje uenika, PKZ,
Zagreb.
PP prezentacije urice Kaurloto Martini, Lui Lonar, Diane Garai
i Elvire Nimac
PRAVILNIK o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika
u osnovnoj i srednjoj koli), Narodne novine, broj 87/08., 86/09.,
92./10. i 105/10.)