Tradicijska glazba Hrvatske:

Međimurje i Podravina
Međimurje i Podravina
Sjeverni i središnji dio
Hrvatske

• Brežuljkast teren
• mnoštvo riječnih sljevova
• gospodarski i kulturno vrlo
raznoliko područje –
ispreplitanje utjecaja različitih
susjednih regija
•Kontinentalna klima
•Plodno tlo: kukuruz,
suncokret, vinova loza i dr.
 Međimurske pjesme
- popevke
• Jednoglasni napjevi
• izvode ih najčeščešće solisti ali i skupine pjevača
• Melodijske linije širokoga opsega i slobodnijeg ritma (ritam se prilagođava
značenju teksta = parlando rubato ritam)
• Počivaju na srednjovjekovnim (crkvenim) modusima (dorski i eolski), na
čestoj upotrebi mola, s elementima pentatonike. Novije su pjesme u duru.

• Ugođaj je sjetan i melankoličan* i arhaičan

• tematika pjesama: ljubavna (ljubav prema osobi ili prema kraju); pjesme
pojedinca suočenog s odvajanjem od doma zbog odlaska u vojsku (ili u
dijasporu)

• Velik utjecaj mađarskih napjeva

• Međimurci – poznati kao vrsni pjevači

♫ Pismo nam je došlo...; Ljubav se ne trži; Rožica sem bila; Vehni vehni fiolica...
 Prigode za pjesmu i ples
• Spontano izvođenje ili organizirano
• na otvorenom (ispred crkve, livade..., svadbe) i zatvorenom
(crkva, proslave...)

• Pjevanje i ples često prate instrumentalni sastavi:

1. bandisti = mali orkestralni sastav (limena glazba) – prate
svečanije prigode, svadbe i sprovode, te plesne zabave na
otvorenom.
2. mužikaši ili guci (violine, kontrabas ili berde, bugarija, cimbal)
– mješoviti sastav; češće na zatvorenim prigodama
bandisti
mužikaši
 Instrumenti
Cimbal (cimbulja, cimbale)
• Žičano (kordofono) glazbalo
• Često u sastavu mužikanata (za zabave i
zatvorene prostore)
• Sastoji se od drvene rezonantne kutije
trapezoidnoga oblika
• Preko kutije razapete žice različite debljine
• Po žicama se svira drvenim
štapićima/batićima omotanim tkaninom -
capama
• Svira se položen na stol ili ga u hodu
svirač drži obješenog oko vrata
• Svira udružen s violinom, ili u sklopu
većih gudačkih i/ili tamburaških sastava;
rjeđe kao solističko glazbalo
• Prati plesne izvedbe ili popularne pjevane
pjesme

♫ Rašpa (cimbal i violina); ♫ Crleno cvetje i

modro (pjevačica i cimbal)
 Svirač cimbala,
Grabrovnica, Podravina,
1979.
 Instrumenti...
(bordunska) Citra
(citora, trontolje)

• Žičano glazbalo
• Ima drvenu rezonantnu kutiju
• Razapete žice preko kutije
• Svira se položena na stol
• Svira se trzanjem žica
• Češće je bila solistički
instrument, ali i za pratnju
plesa i pjevanja

• melodija se svira trzajući određene žice

koje se stiskanjem skračuju, a bordunski
ton se dobije trzanjem ‘praznih’ žica)
 Instrumenti...
Dude
• Puhačko glazbalo
• vrlo slično gajdama – razlikuju se od gajdi po broju
piskova u prebiraljci (svirali) te po načinu i tehnici
sviranja. U prebiraljci duda nalaze se tri ili četiri
piska od bazge ili trstike, dok su u gajdama samo dva.
Upravo zbog toga svirka na dudama je bogatija,
raznovrsnija i vrlo specifična.
• Sastoji se od: mješine, cijevi u koju se puše,
prebiralice, trubnja
• Često se umjesto cijevi za upuhivanje koristi mjeh –
smješta se ispod lakta lijeve ruke – tako se istodobno
može svirati i pjevati (laktača, sufla) - s vremenom
postala zaštitnim znakom duda
• Gotovo potpuno nestale
http://www.croatia.org/crown/articles/9869/1/Stjepan-Veckovic-
founder-of-Croatian-Bagpipe-Orchestra.html
http://www.gajde.com/

Violina
 Pastiri i glazba
Pastiri su često izrađivali Klepetaljka – izrađuje se od
raznovrsne predmete od drva. dijela stabljike na kojem se zarežu
Nerijetko i glazbala – stranice koje u pokretu udaraju u
zviždaljke od bazgove sredinu
grančice
 Plesovi
• Velik srednjoeuropski utjecaj – to se najviše ogleda u parovnim plesovima:
mazurka (Poljska), valcer, polka, schotisch (šotiš) itd.

mazurka

• U izvedbi tih plesova primjetna je sklonost plesača da se brzo okreću –

parovi se intenzivno vrte.

• Mnogo sličnosti s plesovima Mađara. Upravo zbog straha od mađarizacije,

u Međimurju nastaju autorski plesovi – na nagovor etnomuzikologa Vinka
Žganca, voditelji nekih folklornih skupina (Jela Pavčec, Mijo Novak i dr.)
oblikuju plesove za scenske izvedbe. Njihova kola i plesove narod je
prihvatio i danas ih smatra narodnima.

• Nekad se plesalo uz pratnju cimbala, klarineta i bajsa, a nerijetko i uz citru.

Danas se pleše, kao i u većini Hrvatske, uz pratnju tamburaša.
 Plesovi u paru:
• čardaš*(mađ. Csárdás) =
tradicionalni mađarski narodni ples
- sastoji se od kraćega, polaganoga uvodnog
plesa solista i brzoga, temperamentnoga
plesa parova.

• U Podravini je češće kolo

uz pjevanje baladnih
stihova

Balasevic - Devojka sa čardaš nogama -

Pula http://www.youtube.com/watch?v=gHJBtBJuyx8
 Danas
• “Međimurska popevka” – najpoznatiji festival
međimurske tradicijske glazbe – iz 1971.

• Lidija Bajuk, http://www.lidijabajuk.com/disko-03.swf

• Dunja Knebl http://www.youtube.com/watch?v=HbfGX03gGSs
• Vještice http://www.youtube.com/watch?v=V0_1sl6wINM
• Jazz me do

• Afion - http://www.youtube.com/watch?v=Zya2jht4k7Y