U ovom predavanju biće objašnjena uloga ambalaže u
transportu tereta, kao i vrste ambalaže koje se koriste prilikom transporta tereta. Konkretno, predstaviće se karakteristike drvene ambalaže, ambalaže od hartije, metalne ambalaže, staklene ambalaže, tekstilne ambalaže, ambalaže od plastičnih masa, kao i kompleksne ambalaže. AMBALAŽA
Uloga ambalaže ili njena funkcija je da zaštiti upakovan
proizvod, omogući olakšano manipulisanje pri transportu, skladištenju i prodaji robe, garantuje poreklo robe, pruži estetska svojstava, omogući ekonomičnije i uspešnije poslovanje.
Proces stavljanja proizvoda u ambalažu naziva se pakovanje.
AMBALAŽA I PAKOVANJE
Važno:
• osnovna uloga svake ambalaže je da roba sačuva upotrebnu
vrednost i da stigne nepromenjena do potrošača. KLASIFIKACIJA AMBALAŽE
Ambalaža može da se klasifikuje prema:
• materijalu od koga je izrađena, • obliku, • nameni zavisno od konstrukcije, • osnovnoj funkciji u transportu. KLASIFIKACIJA AMBALAŽE
Za izradu drvene ambalaže, koriste se poluproizvodi prerade
drveta: • rezana građa četinara (poluosušene oblice jele, smreke) ambalaža za transport voća i povrća, • rezana građa lišćara (bukva, hrast), za burad za tečnost (vino, rakija, sokovi, razne vrste ulja), • jeftinije vrste furnira i šper – ploče (bukve, topole), • pruće kultivisane vrbe, rogozine. DRVENA AMBALAŽA
Prednosti drvene ambalaže su:
• lako oblikovanje, mehaničke osobine, štampanje.
Nedostaci drvene ambalaže su:
• masa, nema maksimalnu ekonomsku opravdanost. DRVENA AMBALAŽA - primeri
Letvarica
Drveno bure DRVENA AMBALAŽA - primeri
Okvirna ambalaža od drvene građe
Drveni sanduk DRVENA AMBALAŽA
Prednosti drvene ambalaže su:
• lako oblikovanje, mehaničke osobine, štampanje.
Nedostaci drvene ambalaže su:
• masa, nema maksimalnu ekonomsku opravdanost. AMBALAŽA OD HARTIJE
Za izradu ambalaže od hartije, koriste se hartije različitih
svojstava, i to: • obične hartije (za omote, kese, oblaganje kartona), • specijalne vrste hartije (pergament, hartije prevučene parafinom, voskom, laminirane i kaširane hartije), • natron ili kraft hartije (veća zatezna čvrstoća) za izradu vreća za cement, gips, kreč, šećer, • ostale vrste hartija (svilasta, krep). AMBALAŽA OD HARTIJE
Dalje, za izradu ambalaže od hartije koriste se:
• kartoni (višeslojni) lepenke, • talasasti kartoni ili valovite lepenke. AMBALAŽA OD HARTIJE
Troslojni talasasti karton
Petoslojni talasasti karton
AMBALAŽA OD HARTIJE - primeri AMBALAŽA OD HARTIJE
Prednosti ambalaže od hartije su:
• mala zapreminska masa, zadovoljavajuće mehaničke osobine, lako oblikovanje, pogodnosti kod štampanja, mogućnost oplemenjavanja hartije.
Nedostaci ambalaže od hartije su:
• osetljivost na vlagu i svetlost, lako zapaljiva. METALNA AMBALAŽA
Za izradu metalne ambalaže koriste se:
• crni limovi (debljine 0.15-0.25 mm, osetljivi na koroziju), • limovi od nerđajućeg čelika (dekapirani lim), • hladno valjane čelične trake (debljine od 0.21 mm), • livene čelične boce za transport tehničkih gasova. METALNA AMBALAŽA
Dalje, za izradu metalne ambalaže koriste se:
• beli lim, • folije kalaja (staniol), • pocinkovani limovi (debljine od 0.5 mm), • aluminijumski lim, trake i folije, • čelične žice, pocinkovane ili plastificirane. METALNA AMBALAŽA - primeri
Metalno bure Metalna kanta
METALNA AMBALAŽA
Prednosti metalne ambalaže:
• najbolje mehaničke osobine, lako se oblikuje, lako štampa.
Nedostaci metalne ambalaže:
• velika masa, sklonost ka koroziji. STAKLENA AMBALAŽA
Za izradu staklene ambalaže, koristi se:
• natrijum – kalcijumovo staklo – obično staklo (prozorsko staklo i staklo za izloge), • kalijum – kalcijumova stakla – češko kristalno staklo (brušeni predmeti, hemijsko staklo-ampule), • kalijum – olovna stakla – optičko ili flint staklo, dobro prelamanje svetla (za izradu sočiva, prizmi, optičke instrumente, sijalice i dr). STAKLENA AMBALAŽA
Dalje, za izradu staklene ambalaže, koristi se:
• bor – aluminijumova stakla – jelensko staklo, rezistentno staklo (otporno na kiseline, toplotu), • aluminijumsko – alkalno staklo – za masovnu proizvodnju (običnih boca za vina, pivo, sokove, mineralnu vodu), staklo je obojeno, crveno-žute do smeđe ili zelene boje, • specijalne vrste stakala (sadrže oksid cinka, kalaja). STAKLENA AMBALAŽA
Staklena masa, istopljena i ohlađena, uobličava se sledećim
postupcima: • duvanjem (ručno i mašinsko), • presovanjem (mašinsko u kalupima), • horizontalnim valjanjem (mašinsko), • izvlačenjem (vertikalno i horizontalno mašinski). STAKLENA AMBALAŽA
Šuplja stakla (dobijena duvanjem ili presovanjem):
• proste vrste stakla – razne boce, • finiji proizvodi od stakla – umetničke vazne, čaše, • ambalaža za pakovanje lekova (neutro hemijski-neutralno), • sudovi sa uskim grlom (boce, baloni), • sudovi sa širokim grlom (staklenke, lončići), • ostali oblici sudova od stakla (ampule, cevi i dr). STAKLENA AMBALAŽA
Specijalne vrste stakla:
• stakla za naučne i tehničke svrhe, • hemijsko staklo, • optičko staklo, • kvarcno staklo, • obojena i mlečna stakla, • staklena vuna. STAKLENA AMBALAŽA
Prednosti staklene ambalaže su:
• inaktivno, lako se pere, nepropusno, otporno na atmosferske uticaje.
Nedostaci staklene ambalaže su:
• ako lomljiva, loša zaštita od sunca, loša iskorišćenost tovarnog prostora, povratna ambalaža, traži pranje i sterilizaciju. TEKSTILNA AMBALAŽA
Važno:
• tekstilna ambalaža se izrađuje od biljnih, životinjskih i
veštačkih vlakna. TEKSTILNA AMBALAŽA
Za izradu tekstilne ambalaže koriste se sledeća biljna vlakna:
Za izradu tekstilne ambalaže koriste se sledeća veštačka
vlakna: • celuloza, • viskozna svila. AMBALAŽA OD PLASTIČNIH MASA
Ambalaža od plastičnih masa dobija se mešanjem prirodnih ili
veštačkih visokomolekularnih jedinjenja sa raznim dodacima.
Za izradu ove vrste ambalaže koriste se termoplastične mase,
termostabilne mase i proteinske plastične mase.
Plastične mase su lake za preradu i koriste se za izradu
predmeta od plastike putem: presovanja, brizganja i mehanički se lako obrađuju. AMBALAŽA OD PLASTIČNIH MASA
Termoplastične mase (zagrevanjem hemijski se ne menjaju),
dobijaju se: • na bazi celuloze, • na bazi veštačkih smola, • polimerizacijom, • polikondezacijom. AMBALAŽA OD PLASTIČNIH MASA
Termostabilne mase (ne menjaju oblik), dobijaju se
polikondenzacijom.
Proteinske plastične mase predstavljaju plastičnu masu
proizvedenu na bazi kazeina – upotrebljava se mleko, kikiriki, klice kukuruza, soje i dr. KOMPLEKSNA AMBALAŽA
Kompleksna ambalaža nastaje spajanjem dva ili više različitih
materijala.
Postupci za dobijanje kompleksne ambalaže su: kaširanje,
ekstruziono laminiranje i postupci površinskog oplemenjavanja. KOMPLEKSNA AMBALAŽA
Kaširanje predstavlja slepljivanje dva ili više slojeva hartije,
aluminijumskih folija i plastičnih folija.
Postoje suvo kaširanje, vlažno kaširanje i toplo kaširanje.
KOMPLEKSNA AMBALAŽA
Ekstruziono laminiranje (oslojavanje) je kada se dva materijala
- hartija i aluminijumska folija, izlivanjem tankog međusloja polietilenske smole i očvršćavanjem spoje.
Postupci površinskog oplemenjavanja mogu biti normalni
(standardni), specijalni i aseptični. AMBALAŽA OD OSTALIH MATERIJALA
Pored drvene ambalaže, ambalaže od hartije, metalne
ambalaže, staklene ambalaže, tekstilne ambalaže, ambalaže od plastičnih masa, kompleksne ambalaže, postoje ambalaže i od drugih materijala, na primer, grnčarija (lončarska roba), porcelan (najfiniji keramički proizvod – beo, prozračan, tvrd), kamenina (sličan porcelanu), cement. POMOĆNI MATERIJALI ZA PAKOVANJE
Pod pomoćnim materijalima za pakovanje podrazumevaju se:
• delovi za zatvaranje sudova, • materijali za omotavanje ambalaže, • materijal za obezbeđenje pakovanja od otvaranja, • delovi ambalaže kojima se obeležava originalnost. POMOĆNI MATERIJALI ZA PAKOVANJE
Dalje, pod pomoćnim materijalima za pakovanje
podrazumevaju se: • dodatni delovi za podizanje i nošenje ambalaže, • dodatni delovi za otvaranje ambalaže, • dodatni delovi za vađenje i upotrebu upakovane robe, • materijali za zaštitu robe od pokretanja i loma, • dodatni delovi za dekorisanje ambalaže.