TRAMVAJI

 Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski

prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama. Glavni pogon
ostvaruje preko elektromotora koji mogu biti istosmjerni serijski
motori ili trofazni asinkroni motori. Napajanje pogonskih
motora vrši se preko kontaktne električne mreže preko krovnog
oduzimača struje (pantograf), a zatvara strujni krug preko
tračnica koje služe kao povratni vod. Krovni oduzimač struje je u
stalnoj vezi sa kontaktnom istosmjernom mrežom napona
600V (750). U prošlosti su se kao načini pogona koristili
komprimirani zrak (tzv. "Mekarski sustav") i konji za vuču
(konjski tramvaj), te dizelski motori, ali se to pokazalo
neefikasno i neekonomično.
 Najdulja tramvajska linija na svijetu je "Belgijski obalni
tramvaj", koji povezuje pet primorskih općina i gradova - od
flamanske općine Knokke, pa sve do valonskog
gradića Adinkerke. Ukupna dužina ove međugradske linije je 68
km.
 Podjela tramvaja
 Osnovna podjela:
 dvoosovinski s jednodjelnom karoserijom
 četveroosovinski (dva okretna postolja) s jednodjelnom karoserijom
 četveroosovinski sa dvodjelnom karoserijom
 šesteroosovinski (tri okretna postolja) s dvodjelnom karoserijom
 šesteroosovinski sa trodjelnom karoserijom
 osmeroosovinski (četiri okretna postolja) sa trodjelnom karoserijom
 suvremene izvedbe (kao u CroTram)

 Podjela prema vrsti vuče

 konjski tramvaj
 parni tramvaj
 vučeni kabelima (eng. cable-car)
 električni
 Podjela po egzotičnim načinima vuče, koji su postojali u povijesti:
 plinski, diesel (nedostatak: buka)
 komprimirani zrak (nedostatak: mali domet i slaba snaga, potrebno često punjenje zrakom)
 baterije (nedostatak: mali domet)
 Podjela po dometu:
 gradski
 prigradski (povezuju naselja)
 međugradski (povezuje gradove)
 Usporedba s drugim sredstvima gradskog prijevoza
 U usporedbu s trolejbusom je električno vozilo koje se
kreće po tračnicama. Kad ga zamijeni autobus na fosilno
gorivo, to je korisno samo na manje frekventim linijama.
U velikim gradovima je tramvaj ipak najpraktičnije
masovno prijevozno sredstvo. Uzrokuje puno manje
onečišćenje zraka u urbanim sredinama i razina buke je
mnogo manja od autobusa na fosilno gorivo. Podzemna
željeznica isplati se samo kod velikih gustoća naseljenosti
i dovoljne udaljenosti među pojedinim stanicama. Laka
gradska željeznica je pojam koji može kombinirati i
tramvajski podsustav, te je kao takva stupanj evolucije.
 Magnetska levitacija je egzotični način gradskog
prijevoza
 Srodna vozila
 Tramvaji na gumama (eng. Rubber-tyred "trams") su vozila, koja se kreću na gumama,
ali se služe tračnicom vodilicom. Ponekad se ona koristi za zatvaranje strujnog kruga, a
ponekad se strujni krug zatvara kroz dvije žice, na principu trolejbusa. Često izvana
imaju izgled tramvaja, ali im kretanje po tračnicama služi isključivo za vođenje smjera.
Neka od njih mogu napustiti tračnice, a neka su tehnloški vezana uz vođenu trasu. Ovaj
oblik javnog prijevoza se uvodi u sve više gradova na pojedine linije, zbog svoje
fleksibilnosti i dobrih svojstava kao tramvaja (npr. sustav "Translohr"). Ova vrsta
tramvaja također je poznata pod imenom "Guided bus" (vođeni autobus).
 eng. "Tram-train" (tramvajski vlakovi) su vozila koja služe kao oblik lake gradske
željeznice, koja kombinira fleksibilnost tramvaja s većim kapacitetom putnika, i brzinom
vlaka.
 Tramvajski vlak (Tram-train)
 Prvotni pogon, koji se koristio, je bio pomoću kabela (tzv. "cable-car"), gdje bi se kabel
između tračnica pomicao (prematanjem) iz strojarnice u zgradi, a tramvaj se pomoću
uređaja kačio na kabel i otkačivao kada se želilo stajati. Sustavi ovakve vrste postoje
danas samo u manjem obimu i služe većinom kao turistička atrakcija (npr. "San
Francisco cable-car").
 Vrste elektrifikacije

 Glavna tramvajska vrsta elektrifikacije je električni vod, koji je razapet iznad vozila. U povijesti su
postojali i još postoje i neki egzotičniji načini elektrifikacije, koji uključuju neki oblik "treće šine", ali sa
posebnim mjerama zaštite. Naponi koji se koriste, rijetko prelaze 600V, a vrlo rijetko 750V.
 Jedna od prednosti tramvaja nad prijevoznim sredstvima sa motorom sa unutrašnjim
sagorijevanjem je u tome što ne proizvodi štetna isparenja, što je važno u gusto naseljenim gradskim
područjima. Druga prednost je u tome što je rad tramvajskog motora tiši. Zatim, u slučaju
saobraćajne špice, kapacitet tramvaja se može povećati dodavanjem još jednog vagona. Sljedeće, u
većini zemalja saobraćajni propisi su postavljeni tako da se tramvajima omogući pravo prvenstva
prolaza. Konačno, tramvaj se kreće po šinama, pa je "truckanje" manje nego kod vozila sa
pneumaticima.
 Glavni nedostaci tramvaja leže u velikim troškovima postavljanja infrastrukture (zbog čega se za
tramvaje retko odlučuju mali gradovi), kao i u prilagođavanju režima na saobraćajnicama koje će
tramvaji koristiti.
 Tramvaji mogu ići po šinama uskog ili normalnog kolosijeka, čiji se pragovi uglavnom nalaze ispod
podloge. Podloga može biti betonska, asfaltna, od tvrde gume ili zatravljena.
 U posljednje vreme postoji tendencija uvođenja niskopodnih tramvaja, kako bi se olakšao pristup
starim i invalidnim osobama.
 Sarajevo je jedini grad u Bosni i Hercegovini u kojem se tramvaj upotrebljava. Tramvaj je prvi put
korišten 1.5.1895.
 Tipovi tramvaja kroz historiju
 Tramvaje su kroz njihovu neveliku historiju imali slijedeću genezu, koristeći
razne oblike pogona i vuče:
 Konjski tramvaj
 Parni tramvaj
 Akomulatorski tramvaji (odbačeni zbog malog dometa i slabe snage)
 Plinski i dieselski (odbačeni zbog: buke)
 Kabelski tramvaji (eng.: cable-car)
 Tramvaji na komprimirani zrak (Mekarski sistem korišten
kod pariškog tramvaja, odbačeni zbog čestog punjenja)
 Električni tramvaj (u pogonu)