You are on page 1of 40

Osnovna kola Frana Krste Frankopana

TRANSPORTATION IN ZAGREB, CROATIA


Comenius schools partnership My Home Our PlanetYour Choice My Hope
www.osf.hr
www.my-hope.eu
This project has been funded with support from the European Commission.
This publicaon [communicaon] reects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the
informaon contained therein
Ova publikacija je ostvarena uz nancijsku potporu Europske komisije.
Ova publikacija odraava iskljuivo stajalite autora publikacije i Komisija se ne moe smatra odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.
PRIJEVOZ U ZAGREBU, HRVATSKA
Prije uspinjae, tramvaja i autobusa Zagreb je povezivao konjski omnibus koji se nije mogao mjeri sa sve veim potrebama graana. Gradske vlas
odluile su izgradi tramvaj kao alternavni nain prijevoza.
ZET je sa radom zapoeo gradnjom uspinjae 8. listopada 1890. godine. Prije elektrinog tramvaja, tj. do 1934., uspinjaa je pokretana parom te su je
zbog esh kvarova i zapinjanja na pruzi zvali Zapinjaa. Danas se smatra najkraom ianom eljeznicom na svijetu namijenjenu javnom prometu, s
ukupnom duljinom od 66 m. Do danas je zadrala svoj prvobitni izgled te je zaena kao spomenik kulture.

Uspinjaa u kasnim 60ima
Uspinjaa danas
KONJSKI TRAMVAJ
Godinu dana nakon uspinjae, tonije 5. rujna 1891., Zagreb dobiva konjski tramvaj te je me uao na listu modernih europskih gradova. Konjski
tramvaj vukao je jedan konj, a tramvajska mrea se tada prosrala od Maksimira preko Kvaternikovog trga i preko trga bana Josipa Jelaia te se pruga
odvajala prema Savskom mostu, Glavnom kolodvoru preko Zrinjevca i na zapad do rnomerca.

POVIJEST JAVNOG PRIJEVOZA
Before the funicular, trams and buses Zagreb was connected by a horse omnibus that could not be measured with the growing needs of cizens.The city
authories have decided to build a tram as an alternave mode of transportaon.
ZET's work began with the construcon of the funicular on the 8th October 1890. Before the electric tram that is to 1934.,the funicular was operated by
steam and were due to frequent break downs and geng stuck on the track was called ''Zapinjaa''.Today it is considered the shortest funicular railway in
the world intended for public transport,with a total length of 66m. It has preserved its original appearance and is protected as a cultural monument.

the funicular in the late 60-s the funicular today
TRAMS HORSE - DRAWN TRAM
A year aer the funicular , namely the h September 1891. Zagreb got a horse tram and is therefore included in the list of modern European cies . The
horse tram pulled one horse and the tram network is stretched over the Maksimir to Kvaternikov square and across the Ban Jelai Square and stripes sepa-
rated by Sava bridge , the main railway staon via Zrinjevac and west to rnomerac .

HISTORY OF PUBLIC TRANSPORTATION
Ukupna duina tramvajske pruge iznosila je 8 km. Pruge su bile jednokolosijene, s mimoilaznicama, a irina kolosijeka iznosila je 760 mm. Spremite
tramvaja nalazilo se na mjestu dananjega Tehnikog muzeja. Imala je hangar za tramvaje, radionicu za popravke te staje za konje.
U poetku je bilo na raspolaganju 10 zatvorenih i 6 otvorenih prikolica, a kasnije se njihov broj poveao sa 16 na 38 kola. Izgradila ih je tvornica Weitzer u
Grazu. Repliku otvorenih kola, izraenu u ZET ovim radionicama 2001. godine povodom 110 obljetnice tramvaja u Zagrebu, danas uva u svojim
prostorijama Tehniki muzej u Zagrebu.
Konjski tramvaj vozio je sve do 18, kolovoza 1910. Kada je u promet puten elektrini tramvaj. Zanimljivo je da je konjski tramvaj neprekinuto bio u
prometu sve do zavretka mree novog elektrinog tramvaja. Kola konjskog tramvaja su prodana, a neka od njih prodana su Velikoj Gorici koja e
koris konjski tramvaj (zvan Kojnaa) od 1907. do 1937. Za povezivanje sredita Velike Gorice sa eljeznikom postajom te industrijskim pogonom
u Novom iu.
ELEKTRINI TRAMVAJ
18. kolovoza 1910. puten je u promet elektrini tramvaj. Pruga je izgraena irinom kolosijeka 1 m. Nove tramvajske pruge izgraene su na ism
trasama na kojima je vozio konjski tramvaj, s me da je pruga od Junog kolodvora (danas Zapadnog kolodvora) kroz Ilicu preko Jelaieva trga te kroz
Juriievu ulicu do Drakovieve bila izgraena s dvostrukim kolosijekom. Na mjestu starog spremita konjskog tramvaja izgraeno je novo spremite za
elektrini tramvaj.
MOTORNA KOLA I PRIKOLICE
Nabavljeno je 28 motornih kola (T 50) PROIZVODNJE ,,Ganz and Co,, iz Budimpete. Imala su dva motora od 25 ks. Vukla su po jednu ili dvije ljetne
prikolice. Ukupno je bilo 14 ljetnih prikolica preuzeh od konjskog tramvaja. 1911. Isporueno je 7 novih, veih motornih kola s jaim motorima od 2x35
ks (T 70) istog proizvoaa .

The total length of the tram track was 8 km. Stripes were single track , with sideways and the track width was 760 mm . The tram depot was located on the
site of the Technical Museum . It had a hangar for trams , a workshop for repairs and stables for horses .
Inially it was available 10 closed and 6 open trailers , and later their number increased from 16 to 38 tram trailers. Built by the factory Weitzer in Graz.
Replica of the open wagon , made in ZET s workshops in 2001. On the occasion of the 110 anniversary of trams in Zagreb , the tram trailer is now kept in in
the Technical Museum in Zagreb .
The horse tram drove unl 18th August 1910. when the electric tram was released into circulaon. Interesngly, the horse tram trac was uninterrupted
unl the compleon of the new electric tram network . The horse-drawn trams were sold , and some of them were sold to Velika Gorica , which will use the
horse-drawn trams (called Kojnaa ) from 1907. to 1937. to connect the center of Velika Gorica railway staons and industrial plants in Novi i.
ELECTRIC TRAM
On 18th August 1910 the electric tram was released into circulaon. The railroad was built in gauge 1 m. New tram tracks were built on the same tracks on
which horse-drawn trams drove, with the stripes of Juni kolodvor (now the Zapadni kolodvor Staon) through Ilica over Jelai Square and the street from
Juriieva to Drakovieva was built with double-track railroad. At the site of the old horse tram depot a new electric tram depot was built.
Motor trams and trailers
28 electric trams were purchased (T 50) from the factory ''Ganz and Co.'' from Budapest. It had two engines of 25 ks. The tram could dragg one or two
summer trailers. In total there were 14 summer trailers taken from the horse-drawn trams. In 1911. The factory ''Ganz and Co'' had delievered 7
larger trams with more powerful engines of 2x35 ks (T 70) from the same manufacturer .



Veliki preokret poinje 1920. godine dolaskom ininjera Draguna Mandla (1892. - 1959.)-
Dogradnjom radionice stvoreni su uvje za za obnovu voznog parka. Iako je vozni park popravljen, njegov broj ne zadovoljava. Kako bi se izbjegla u tom
trenutku velika invescija nabavke novih tramvaja, odlueno je da se kola grade u vlasm prostorima.
2. srpnja putena su u promet prva domaa motorna kola M-22. Ulazna vrata nalazila su se s obje strane tramvaja, imao je dva AEG motora od 30,5 kW
snage. Bila su u plavo-bijelom bojenju te su postala simbol grada. Do proljea 1924. izgraeno je 12 tramvaja pa M-22.

Kostur motornih kola M-22
Motorna kola M-22
Godine 1924. poinje gradnja novog, savrenijeg pa motornih kola M-24. Bila su neto dua nego motorna kola M-22, imala su elini umjesto
drvenog kostura kao na M-22 te su imala 2 motora od 40,5 KW snage. Iako su tramvaji M-22 i M-24 bili gotovo idenni, bilo je nekoliko razlika u vonji
pa su motorna kola M-24 bolje ubrzavala i koila.

A great turnaround begins in 1920s. by the arrival of the engineer Dragun Mandl (1892. to 1959.)
Upgrading workshops created the condions for the renewal of the tram eet. Although the eet was repaired, his number is not sasfactory. In order to
avoid big investment of purchasing new trams, it was decided to build the trams in their own factory.
On the 2nd July the rst domesc railcars M-22 were put into circulaon. The doors were located on either side of the tram, the tram had two AEG engine
of 30.5 kW. It was painted by blue-and-white color and it became the symbol of the city. By the spring of 1924. 12 new trams of M-22 were built .

the skeleton of tramcar M - 22
electric tram M 22
In the year of 1924. begins construcon of a new, more perfect type of tram M-24. It was a lile longer than tram M-22, it had a steel skeleton instead of
wood skeleton as the M-22 and it had two engines of 40.5 kW of power. Although trams M-22 and M-24 were almost idencal, there were few dierences
in driving and motor cars M-24 easily accelerated and braked.

1951. ZET je raspolagao sa 97 motornih kola M-22 i M-24, zam sa 90 prikolica 2 razliita pa te sa tri teretnih motornih kola ,,Ganz,, T 70. Ideje o novom
tramvaju poinju 1940.-ih kada ininjer Dragun Mandl eli napravi vei i udobniji tramvaj. 10. studenog 1948. u ,,Ministarstvu saobraaja NRH,,
odlueno je da ZET pristupi gradnji tramvajskih motornih kola 101. Bio je obojen u tamnoplavu boju,imao je elini kostur i dva motora od 60 Kw Nakon
faza ispivanja u razliim uvjema i pozivnih rezultata, Narodni odbor grada Zagreba izdaje odobrenje za daljnju gradnju. Novi tramvaj sveano je
puten u promet 12. svibnja 1951. godine. Tri tramvaja: M-22, M-24 i TMK 101 omoguili su daljnji razvoj tramvajskog prometa u ZET-u.

1973. donesena je odluka da se nabavi 30 motonih kola pa TMK- 1 (TMK 201) sa 30 pripadajuih prikolica, etveroosovinskih motornih kola izraenih u
tvornici ,,uro akovi,, u kojem su graena i tramvajska motorna kola 101. Tramvaj TMK-1 imao je 2 motora od 4x60 kW, elini kostur , bio je obojan u
krem-plavo bojanje te je imao 95 stajaih i 21 sjedaih mjesta.U prometu se nalaze 17 motornih kola i 19 prikolica.

In 1951 ZET is disposed with 97 railcars M-22 and M-24, then with 90 trailers with 2 dierent types and three freight trams '' Ganz'', T 70. Ideas about
starng a new tram were started in the 1940s when an engineer Dragun Mandl wants to make a bigger and more comfortable tram. On the 10th
November 1948. in the Ministry of Transport of NRH, it was decided to approach the construcon of ZET trams pe 101. It was painted in dark blue color, it
had a steel skeleton and two motors of 60 kW of power. Aer phase tests under dierent condions and the posive results, the People's Commiee in
Zagreb issued permission for further construcon. The new tram 101 was ocially inaugurated on 12th May in 1951. Three trams: M-22, M-24 and TMK
101 enabled the further development of tram transportaon in ZET.

In 1973. the decision was made to purchase 30 trams type TMK-1 (TMK 201) with 30 associated trailers, made in the factory '' Duro akovi'', in which they
built trams 101. TMK-1 had two engines of 4x60 kW, a steel skeleton, it was painted in cream and blue paint and it had 95 standing and 21 seang
places.Today there are 17 railcars and 19 trailers operang in trac.

Krajem 1970. ih godina ZET za potrebe prometa i modernizacije kupuje 30 komada ekih etveroosovinskih motornih kola T4YU-Z i etveroosovinske
prikolice B4YU-Z koja su putena u promet 31.1.1977. godine. Motorna kola imala su 100 stajaih i 20 sjedaih mjesta. Kapacitet prikolice B4 iznosio je 111
stajaih i 21 sjedae mjesto. Druga serija od 55 komada sgla je 1979. Zadnja serija od 10 komada 1983. maknula je tramvaj M-24 sa gradskih ulica koji se
danas koris za turiske svrhe i kao radni tramvaj.Danas je u prometu od 95 motornih kola i 90 prikolica ostalo 63 motorna kola T4YU-Z i 65 prikolica
B4YU-Z.

1985. godine u promet su putena etveroosovinska zglobna motorna kola KT4YU eke proizvodnje. Naruen je 51 komad motornih kola, od kojih dio
dolazi 1986., a posljednji primjerak dolazi 1987. s nekim izmjenama. Kapacitet kola je 136 stajaih i 25 sjedaih mjesta.Obojana su u plavu boju. U prometu
su do danas sva motorna kola ovog pa.

At the end of the 1970s ZET is for the modernizaon buying 30 pieces of Czech four axle railcars T4YU-Z and trailers B4YU-Z which are put into circulaon
31.1.1977. Motor cars had 100 standing places and 20 seats. The capacity of trailers B4 totaled 111 standing and 21 seang posion. A second series of 55
pieces arrived 1979. The last batch of 10 trams in 1983. removed the tram M-24 from the city streets that is now used for tourism purposes and as freight
tram. There were 95 motor trams and 90 trailers when they arrived Today there are 63 motor trams T4YU-Z and 65 trailers B4YU-Z.

In 1985. in trac are allowed four-axle trams KT4YU Czech producon. 51 piece was ordered, of which part is coming in 1986., And the last tram is coming
in 1987. With some modicaons. The capacity of the tram is 136 standing and 25 seang posions.The tram was coloured in cream blue color. To this day
all motor cars of this type are in use.
Od 1994. poeli su se nabavlja polovni njemaki esteroosovinski tramvaji iz Mannheima, proizvoaa ,,Duwag,, p GT-6 proizvedeni 1950-ih i 60-ih
godina.Kapacitet tramvaja je 127 stajaih i 44 sjedea mjesta.Ukupno ih je nabavljeno 35, od kojih je dva iskoriteno za rezervne dijelove. U ZET-u ne
prometuje ni jedan tramvaj ovog pa, Osijeku su prodana 5 motornih kola 2009. i od tada prometuju tamo.


Novi pokuaj uvoenja novih tramvaja u promet zbio se 1994. Te je godine puten u promet protop osmeroosovinskih ,dvozglobnih tramvajskih motornih
kola p TMK 2101, kojeg je izradila tvornica ,,Konar,, prema zamisli dip. ing. Franje urete. Tramvaj nije potpuna novogradnja, nego je zamiljen kao
projekt revitalizacije i modernizacije etveroosovinskih kola p TMK-1. No, ipak se odustalo od koritenja postojeih elemenata starih kola, Kapacitet
tramvaja 47+1 jedee i 197+1 stajaih mjesta. Izraeno je 16 primjeraka koji danas svi akvno sudjeluju u prometu.

From 1994. ZET began to acquire used German six-axle trams from Mannheim, manufacture ''Duwag'' type GT-6 produced in the 1950s and 60s.Capacity
of the tram is 127 standing and 44 sing places. 35 trams were purchased of which two were used for spare parts. There are no trams of this type that
run in ZET, Zagreb sold ve trams to Osijek in 2009. and since then they operate there.
A new aempt to introduce new trams in trac occurred in 1994. A eight-axle prototype tram was released in trac, for one cycle of trams type TMK 2101,
made by the factory Konar, according to ideas from ing. Franjo ureta. The tram is not a complete new building, but is designed as a project for the
revitalizaon and modernizaon of four-axle type TMK-1. However, it was dropped from the use of exisng elements of old trams,it's capacity is 47 +1 seats
and 197 standing places. 16 trams were made and today all acvely parcipate in trac.
Nakon niza ispivanja, 13. 7. 2005. Sveano je puten u promet novi niskopodni tramvaj p NT 2201. Do svibnja 2007. Isporueno je 70 tramvaja od
konzorcija CROTRAM koji su proizvedeni u tvornici ,,Konar,,. Meum to nije i kraj njihove proizvodnje,jer je u prosincu 2007. Narueno jo 70 tramvaja. To
je velika pobjeda i povratakdomae proizvodnje.Meum, to je donijelo i presudu tramvaju pa 101 (zvan stojadin) koji se od 2005. Postupno povlae iz
prometa te kasiraju nakon vie od pola stoljea vjernog sluenja graanima.

AUTOBUSNI PRIJEVOZ
Organizirani javni autobusni prijevoz na podruju Grada Zagreba, naziva Autobus - promet, poeo je 11. kolovoza 1927. godine. Odvijao se na samo dvije
linije: Akademski trg-Savska kupalita i Akademski trg - Podsused - Samobor s tri autobusa marke Lancia, kapaciteta 30 putnika. Od putanja u promet
prvih autobusa do 20. srpnja 1928. godine prijevoz se poveao na osam autobusnih linija. Uprava Zagrebakoga elektrinoga tramvaja preuzela je gradski
autobusni promet 1931. godine, od tvrtke Barei&Co. Vozni park sastojao se od 20 autobusa, kojima je isprva nastavljen promet na est dnevnih i dvije
none linije. Duina linija iznosila je 9,6 km. Spremite autobusa i prostor za popravak organiziran je u sastavu staroga tramvajskog spremita uz Savsku
cestu. Stanje u autobusnom prometu znatno se poboljalo tek poetkom 1940. novim voenjem autobusnih kao nastavaka tramvajskih linija, te iste
godine broj prevezenih putnika naglo se poveao na 1,500.000 .
Aer a series of tests,on the 13th July 2005. a new low-oor tram type NT 2201 was put into service. By May 2007. 70 trams were delievered from the
consorum CROTRAM that are manufactured in the factory ''Konar'' . However this is not the end of their producon, because in December 2007. 70
new trams were ordered. It's a great win and return of domesc producon .However, it is rendered and judgment tram-type 101 (called Stojadin) from
2005. fradually withdrawn from circulaon aer more than half a century of faithful service to the cizens.
ZET - BUS TRANSPORT
Organized public bus transportaon in the City of Zagreb , called Bus - trac began on 11 August , 1927. There were only two lines : Academic Square Sava
baths and Academic Square - Podsused Samobor. There were three buses Lancia , with capacity of 30 passengers . Since opening trac the rst buses to
20 July 1928. The transport had increased to eight bus lines . ZET took the city bus trac in 1931. from the company Barei & Co. . The eet consisted of 20
buses , which was inially connued trac to six daily and two night buses . Line length was 9.6 km . The bus depot and repair shop is organized within the
old tram depot along the Sava road . Condions in bus trac has improved substanally unl the early 1940s. The number of passengers surged to
1,500,000 .
Tijekom godina, kako se razvijao linijski prijevoz, kupovalo se za potrebe autobusnog prometa gotovo sve do ega se dolo pa je vozni park u razdoblju od
1945. do 1952. bio sastavljen od razliih pova i marki autobusa, uglavnom rabljenih vozila. Tako j e u prometu bio 21 autobus, a ak 13 razliih marki i
pova. U nedostatku domaeg proizvoaa ZET 1955. godine kupuje rabljene katne autobuse iz Engleske.
Od 15. veljae 1960. u redovitom je prometu bilo i 8 autobusa s prikolicama, odnosno autobusnih
vlakova. Pojavom zglobnih autobusa prikolice su izgubile vanost, te su rashodovane 1968. godine
kada je sgla i prva isporuka od 33 vozila MAN 750, koja su u sljedeih nekoliko godina brojano
nadmaila ostala vozila u ZET-ovom voznom parku.
Tipizacija voznog parka
Poetkom sedamdeseh godina autobusni promet ZET-a uspostavljen je na 50 linija ukupne duine
oko 500 kilometara. Zavretkom izgradnje spremita u Dubravi 1962. godine, autobusne radionice na
Vurovici 1964. i spremita u Podsusedu 1971., ostvareni su temeljni preduvje za solidan razvitak
jedinstvenog prijevoza putnika na tom novom podruju. Godine 1977. ZET je preuzeo poduzee
Saobraaj iz Velike Gorice s 30 autobusa, a 1983. preuzeto je i poduzee Samobortrans, koje je u svom sastavu imalo 46 autobusa i tridesetak kamiona
i prikolica te autobusni kolodvor u Samoboru. Pogon u Samoboru iz sustava ZET-a izaao je 1. srpnja 1998., a vozila i zaposlenici razmjeteni su u ostale
pogone.
po svemu moderni europski autobusi. U standardnu opremu uao je i ABS-sustav koji sprjeava blokiranje kotaa pri koenju.
U sljedeim godinama, zbog ratnih dogaanja, nema znaajnije obnove vozog parka. Kako bi ipak osigurao ponudu, a prao rashod, ZET je poeo
nabavlja rabljena vozila marke MAN iz Njemake.
Nabava niskopodnih zglobnih autobusa nastavljena je i u 1995. godini. Nakon svestrano provedene analize te je godine odlueno da e se ZET-ov
autobusni vozni park sastoja od vozila dvaju vodeih proizvoaa - MAN i Mercedes. Prvi zglobni autobusi marke Mercedes sgli su u ZET potkraj 1995.
godine.
Od 2008. se za promet kupuju nova vozila marke Mercedes, MAN i Iveco Bus. Prvenstveno se nabavljaju niskopodna vozila, to javni gradski prijevoz ini
pristupanim svim kategorijama korisnika. Tijekom 2008. i 2009. godine ukupno je nabavljeno 214 novih niskopodnih autobusa, solo i zglobnih, od kojih
se 60 koris stlaenim prirodnim plinom.
Kako bi se smanjilo oneienja zraka od 2007. godine ZET kao pogonsko gorivo uvodi biodizel, a od 2009. vozi se i na stlaeni prirodni plin. Time e doi
smanjene koliine staklenikih plinova.

Over the years , as it developed regular services , ZET purchased for the needs of bus trac nearly all buses which were there , so the eet during the
period of the 1945. to 1952. was composed of dierent types and brands of buses , mostly used. The trac was consisted of 21 buses , and as many as 13
dierent brands and types . In 1955., ZET purchases used storey buses from England .
From 15 February 1960. in regular trac is either and 8 buses with trailers , or " bus trains " . With the advent
of arculated buses trailers have lost importance , and are disposed in 1968. when the MAN 750 arrived , the
rst delivery of 33 vehicles MAN 750 outnubered other vehicles which are in the next few years in ZET-s eet .
Typing eet
In the early 70-s ZET-s bus trac was established on 50 lines with a total length of about 500 kilometers .
Upon compleon of the construcon of the repository in Dubrava in 1962. , bus workshops Vurovica in 1964.
and storage in Podsused in 1971. realized the fundamental prerequisites for the development of a solid single
passenger transport in this new area. In 1977. ZET has taken the company " Promet" from Velika Gorica with 30 buses , and in 1983. the company has taken
" Samobortrans " , which consisted of 46 buses and thirty trucks and trailers and bus staons in other languages. Drive in Samobor out of ZET goes rst July
1998 ., and with vehicles and employees are deployed in other drives .
In all modern European buses . Standard equipment entered the ABS system that prevents the wheels from locking during braking.
In the following years , due to the war , there is no signicant renovaon. In order to sll provide bid and monitored expense , ZET started to procure used
busesn MAN from Germany .
Supply of low-oor arculated buses connued in 1995. aer extensively on the analysis and the decision was made to ZET 's bus eet consist of two
leading car manufacturers - MAN and Mercedes . The rst arculated buses Mercedes arrived in ZET in late 1995.
Since 2008. ZET is for trac buying new Mercedes , MAN and Iveco bus . Primarily supplying low-oor vehicles, public transportaon makes it
accessible to all categories of users . During the 2008. and 2009. ZET has purchased 214 new low-oor buses , solo and arculated , of which 60 use
compressed natural gas . In order to reduce air polluon from 2007. ZET introduced biodiesel fuel, since 2009. buses drive on compressed natural gas . This
will get reduced greenhouse gas emissions.
ZET- tramvajska mrea, tramvajska spremita i linije
Zagreb pokriva 116.346 m pruga, na kojima je svaki radni dan u prometu 179 tramvajskih motornih kola i 26 prikolica. Ukupna duina pruga na 15 linija
dnevnog prometa iznosi 148 km, a na eri none linije 57 km. Skretnica je 167, a tramvajskih stajalita 256. U jednoj godini tramvajima se u Gradu Zagrebu
preveze oko 204.000.000 putnika.
U Zagrebu se nalaze dva tramvajska spremita u Dubravi i na Trenjevci (Ljubljanici). Trenjevaku remizu pokriva 9213,11 m kolosijeka, od
kojih je 28 za parkiranje i 87 skretnica. Za promet se svaki dan priprema eri pa kola, jedan p prikolice, radni i teretni tramvaji. Remiza u Dubravi ima 8500
metara tranica s 30 kolosijeka i 75 skretnica. Iz te remize u promet svaki dan izlaze tri pa tramvaja i jedan p prikolice.
ZET raspolae sa 15 dnevnih i 4 none tramvajske linije:
Dnevne linije:
1 Zapadni kolodvor - Trg bana Josipa Jelaia - Borongaj (ne prometuje subotom , nedjeljom i praznikom)
2 rnomerec - Jukieva - Glavni kolodvor - Autobusni kolodvor - Savie
3 Ljubljanica - Ulica grada Vukovara - Savie (ne prometuje subotom , nedjeljom i praznikom)
4 Savski most - Glavni kolodvor - Drakovieva - Dubec
5 Preko - Ulica grada Vukovara - Autobusni kolodvor - Maksimir
6 rnomerec - Trg bana Josipa Jelaia - Glavni kolodvor - Autobusni kolodvor - Sopot
7 Savski most - Velesajam - Autobusni kolodvor - Dubrava
8 Mihaljevac - Drakovieva - Autobusni kolodvor - Zaprue
9 Ljubljanica - Glavni kolodvor - Borongaj
11 rnomerec - Jelaiev trg - Dubec
12 Ljubljanica - Jelaiev trg - Dubrava
13 itnjak - Ulica grada Vukovara - Trg bana Josipa Jelaia - Glavni kolodvor - Trg rtava faizma - Kvaternikov trg
14 Mihaljevac - Trg bana Josipa Jelaia - Savska ulica - Velesajam - Zaprue
15 Mihaljevac - Dolje
17 Preko - Trg bana Josipa Jelaia - Borongaj
None linije u tramvajskom prometu:
31 rnomerec - Trg bana J. Jelaia - Glavni kolodvor - Autobusni kolodvor - Velesajam - Savski most
32 Preko - Trg bana J. Jelaia - Trg hrvatskih velikana - Borongaj
33 Dolje - Drakovieva - Glavni kolodvor - Savska cesta - Ulica grada Vukovara Savie
34 Ljubljanica - Trg bana J. Jelaia - Glavni kolodvor - Drakovieva Dubec
Zagreb covers 116,346 m of tram lines, every weekday there are 179 trams and 26 trailers in trac. The total length of tram lines to 15 lines daily trac is 148 km, and four night lines
57 km. There are 167 switches and 256 tram staons. In one year trams in Zagreb transport 204 million passengers.
In Zagreb there are two tram depots in Dubrava and Trenjevka (Ljubljanica).The Trenjevka depot covers 9213.11 m of track, of which 28 tracks are for parking and the depot has 87
switches. Every day four types of motor tram, one type of trailer, work and freight trams are prepared for trac. Depot in Dubrava has 8500 meters of track with 30 parking track and 75
switches. From this depot, three types of trams and one type of trailer are prepared for trac.
ZET has 15 day and 4 night tram lines :
Daily lines :
1 West Staon - Ban Jelacic Square - Borongaj ( It doesn't run on Saturdays , Sundays and public holidays )
2 rnomerec - Jukieva - Central Staon - Bus Staon - Savie
3 Ljubljanica - Vukovar Street - Savie ( It doesn't run on Saturdays , Sundays and public holidays )
4 Sava Bridge - Central Staon - Drakovieva street- Dubec
5 Preko - Vukovar Street - Bus Staon - Maksimir
6 rnomerec - Ban Jelai Square - Central Staon - Bus Staon - Sopot
7 Sava Bridge Fair (Velesajam) - Bus Staon - Dubrava
8 Mihaljevac - Drakovieva street- Bus Staon - Zaprue
9 Ljubljanica - Central Staon - Borongaj
11 rnomerec - Jelai Square - Dubec
12 Ljubljanica Jelai Square - Dubrava
13 itnjak - Vukovar Street - Ban Jelai Square - Central Staon - Square of Vicms of Fascism -Kvaternik Square
14 Mihaljevac - Ban Jelai Square - Sava street Fair (Velesajam) - Zaprue
15 Mihaljevac - Dolje
17 Preko - Ban Jelai Square - Borongaj
Night tram lines in trac :
31 rnomerec ban Jelai square - Central Staon - Bus Staon Fair (Velesajam) - Sava Bridge
32 Preko ban Jelai square - Croaan greats square- Borongaj
33 Dolje - Drakovieva street- Central Staon - Sava road - Vukovar Street - Savie
34 Ljubljanica ban Jelai square - Central Staon Drakovieva street - Dubec

Na posjet ZET-u
Our visit to ZET
Prometna mobilnost Upitnik za uenike
1. Spol muki enski
2. Dobna skupina 9-10 11-12 13-14 stariji od 14
3. Kako dolazi u kolu?
automobilom autobusom vlakom tramvajem
biciklom
nekim drugim prijevoznim sredstvom,molimo navesti
kojim:_____________________
pjeice idem u kolu i natrag kui
4. Kolika je udaljenost od tvojeg doma do kole?
manje od 1 km 1 do 3 km 3 do 6 km vie od 6 km
5. Koliko ti je vremena potrebno da stigne do kole?
manje od 5 min. 5-15 min. 15-30 min.
vie od 30 min. esto se razlikuje,ovisno o prometu
6. Misli li da je nain na koji ide u kolu ekoloki prihvatljiv?
da ne Nisam jo razmiljao/la o tom pitanju.
7. Postoji li neki drugi nain da doe do kole? Ako
da,koji:________________________
8. Ovisi li o godinjem dobu koje prometno sredstvo moe/mora
koristiti?
da ne
9. Kada se prevozi automobilom u kolu,da li poveze jo nekoga od
svojih kolskih
prijatelja?
da ne Ako da,koliko?_______
10. Ako ide autobusom,je li to poseban kolski autobus ili redovni
javni prijevoz?
posebna usluga prijevoza kolskim autobusom redovni javni
prijevoz
11. Mora li platiti prijevoz autobusom,vlakom itd. ili je ta usluga za
uenike besplatna?
Moji roditelji /Ja moram platiti besplatna usluga prijevoza
12. Utjee li cijena prijevoza (ili goriva kada se korisi automobil) na
nain kako dolazi do
kole?
da ne
13. Postoje li neki drugi razlozi koji utjeu na odluku koji oblik
prijevoza bira?
kola se nalazi na putu mojim roditeljima do radnog mjesta-
stoga je to pra ktino i
sigurno.
Rditelji nemaju mogunosti da me vode u kolu stoga moram
izabrati drugi nain,
pjeice,biciklom ili koristiti javni prijevoz.
Najvanije mi je pri izboru naina dolaska u kolu da stignem na
vrijeme.
Jako mi je vano da do kole idem zajedno s prijateljima
(biciklom,pjeice itd.).
drugi
razlog:____________________________________________________
_

Students quesonnaireresults




Prometna mobilnost Upitnik za zaposlene odrasle osobe
1. Spol muki enski
2. Dobna skupina 18-25 26.35 36-50 stariji od 50
3. Kako dolazite do radnog mjesta?
automobilom autobusom vlakom tramvajem biciklom
nekim drugim prijevoznim sredstvom,molim navedite kojim:_____________________
do radnog mjesta i natrag idem pjeice
4. Kolika je udaljenost od vaeg doma do vaeg radnog mjesta?
manje od 3 km 3 do 10 km 11do 50 km vie od 50 km
5. Koliko vam je vremena potrebno da stignete tamo?
manje od 5 min. 5-15 min. 15-30 min. vie od 30 min.
esto se razlikuje,jer ovisi o prometu
6. Mislite li da je nain na koji stiete do svog radnog mjesta ekoloki prihvatljiv?
da ne nisam jo razmiljao/la o tom pitanju
7. Postoji li neki drugi nain da doete do svog radnog mjesta ? Ako
da,koji:__________________________
8. Ovisi li o godinjem dobu koju vrstu prijevoza moete/morate koristiti?
da ne
9. Kada se do radnog mjesta prevozite automobilom vozite li se zajedno s nekim vaim
kolegama?
da ne Ako da,s koliko?__________
10. Je li cijena prijevoza (ili goriva za automobil) odluujua pri izboru naina na koji
stiete do radnog
mjesta? da ne
11. Morate li platiti vonju autobusom,vlakom itd. ili je ta usluga za vas besplatna ?
moram platiti besplatna usluga prijevoza
12. Molim navedite u kolikoj se mjeri slaete/ne slaete s navedenim tvrdanjama
( 1-u potpunosti se slaem, 2-djelomino se slaem, 3-ne slaem se )
a) Veinom radije koristim automobil nego neki drugi nain prijevoza 1 2 3
b) Veinom stvarno nemam druge mogunosti prijevoza osim automobilom 1 2 3
c) Obino je bre automobilom nego javnim prijevozom 1 2 3
d) Obino je jeftinije automobilom nego javnim prijevozom 1 2 3
e) Ve sam smanjio/la uporabu automobila najvie to mogu 1 2 3
13. U kolikoj mjeri se slaete s navedenim tvrdnjama o ZAKRENOSTI PROMETA I
OKOLIU ? ( 1-u ptpunosti se slaem, 2-djelomino se slaem. 3-ne slaem se )
a) Prometna zakrenost je problem u mojem mjestu 1 2 3
b) Vano je izgraditi vie cesta da se smanji zakrenost 1 2 3
c) Osjeam moralnu obvezu da pomognem rijeiti prometne probleme u svom gradu
1 2 3
d) Odgovorno ponaanje prema okoliu mi je osobno vano 1 2 3
e) Ono to ja osobno inim moe initi bitnu razliku za klimatske promjene 1 2 3
f) Nova automobilska tehnologija biti e dovoljna da rijei probleme u okoliu uzrokovane
uporabom automobila 1 2 3
g) Prijetnje okoliu poput globalnog zatopljenja se preuveliavaju 1 2 3



Gender
Male
Female
Age
ADULTS QUESTIONNAIRE RESULTS

How do you get to your workplace? By
car
bus
train
tram
bike
I walk to my workplace and back home
other means of transport

. How long is the distance from your home to your workplace?
Less than 3 km
How much me do you need to get there?
Less than 5 minutes
5-15 minutes
1530 minutes
Less than 30 minutes
it oen diers, as it depends on the trac
More than 50 km

Do you think its eco-friendly, how you get to your workplace?
yes
no
I havent thought about this question yet.
. Does it depend on the season which means of transport you can / must use?
yes
no

Do you share a car with other colleagues when you are taken to workplace this way?
yes
no
yes
no
free transport service
I have to pay
Does the price for transport (or fuel for the car) decide about the way you get to your workplace?
Do you have to pay for using the bus, train etc. or is it a free service for you?

Please say how much you agree/disagree with the following statements
(1 - agree, 2 - neither/nor, 3 - disagree)
For most journeys, I rather use the car than any other form of transport
There are no realisc alternaves to most of the car journeys I make
It is usually quicker by car than by public transport
It is usually cheaper by car than public transport
I have already cut down my car use as much as I can


To what extent do you agree with the following statements about CONGESTION AND
ENVIRONMENT? (1 - agree, 2 - neither/nor, 3 - disagree)
Traffic congestion is a problem in my local area
It is important to build more roads to reduce congeson
I feel a moral obligation to help solve my town/citys traffic problems
Being environmentally responsible is important to me as a person
What I do personally can make a real dierence to climate change
New car technology will be enough to solve the environmental problems caused by car
use
Environmental threats such as global warming have been exaggerated
COMENIUS TEAM:
Coordinator: Dubravka Crni
Students: Jan Mark Novalija
Mirela Kolak
Spe Mari
Ivana Kula
Marko Nuji
Lea Perasovi
Anamarija Kuak
Lorena Hlupi
Mario Petar Bian
Jan Fabijan Tomii
Marko Radovi
Jakov Prister
Josip estak
Antonio Vencl





Teachers: Jadranka Bjelicaprincipal
Tomica Guvinec
Suzana Spkovi
Vesna Pokas
Gordana Domitrovi
Branko Gelener
eljko Burcar
Biserka Dragani
Tanja Skiba
Nikolina Herak
Marina Radi
Marija BoromisaMihaljevi

You might also like