Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Odjel za ekonomiju i turizam “Dr. Mijo Mirković”

Neslužbeno gospodarstvo i
siva ekonomija

Napravili: Vedran Akrap

Valentina Bartolić
Sandra Stojanović
Sara Vujović
Sadržaj:

1. Pojam sive ekonomije

2. Razlozi nastanka sive ekonomije
3. Posljedice sive ekonomije
4. Metode mjerenja obujma sive ekonomije
5. Pregled stanja u nekim europskim zemljama
6. Siva ekonomija u Hrvatskoj
7. Zaključak
* Ekonomske aktivnosti nad kojima država nema nadzor
* Pojedinci, neformalne skupine ili organizacije koje se
javno ne deklariraju, ne evidentiraju i ne oporezuju
* npr. novac na ruke kod građevinskih radova ili popravaka
automobila
* Izmiču komponentama društvene regulative
1. Zadržavanje visine postojećeg prihoda kojem
prijeti smanjivanje uslijed inflacije

2. Nastojanje da se poveća realni raspoloživi

prihod izbjegavanjem plaćanja poreza

3. Izbjegavanje raznih regulativa i ograničenja

* BDP se čini manji nego što je
* Porezni prihodi manji nego što bi mogli biti = smanjene
vladine usluge = uvođenje većih poreza
* nelojalna konkurencija
* radnici nemaju nikakvu zaštitu i imaju manji status
* nesigurne procjene važnih ekonomskih pokazatelja =
smanjeno djelovanje ekonomskih politika
a) Izravne metode:
• ankete,
• porezna revizija.

b) Neizravne metode:
• razlika porezne statistike i nacionalnih računa,
• razlika primitaka i izdataka – makropristup,
• razlika primitaka i izdataka – mikropristup,
• tržište radne snage,
• gotovina u optjecaju,
• metoda transakcija,
• metoda uporabe podataka o fizičkim inputima.

c) Uzročni modeli:
• potražnja za gotovim novcem,
• determinante/indikatori.
* Očekuje se da će u 14 bogatih država EU siva ekonomija
narasti za 0,3 do 0,9 % (najviše u Irskoj, V.B. i Španjolskoj,
najmanje Belgiji, Austriji i Njem.)

* sj. Europa i Skandinavija – 10-18 % BDP-a

mediteranske zemlje – 20-25 % BDP-a

* Estonija, Latvija, Rumunjska i Bugarska – 36-39 % BDP-a

* Bjelorusija i Moldavija -50 % BDP-a

* Ukrajina i Gruzija – čak 57 – 68 % BDP-a

* Njemačka – najnepovoljnija razina sive ekonomije (14.6 %
BDP-a)
* Francuska, Austrija, Nizozemska i Švicarska – nizak udio sive
ekonomije
* Grčka i Portugal – visok udio sive ekonomije
* Poljska – siva ekonomija u porastu; među članicama EU s najvećim
udjelom neslužbenog gospodarstva (najgora situacija u
graditeljstvu)
* Bosna i Hercegovina – 57 % BDP-a
Slika 1: Procjena udjela sive ekonomije u BDP-u u europskim
državama profesora Schneidera
Oblici u kojima se javlja:
1.) rad na “crno” i u “fušu” redovno zaposlenog i
nezaposlenog stanovništva
2.) neevidentirane djelatnosti u poljodjelstvu
3.) preprodaja deviza
4.) manipulacija s nekretninama i izgradnja na “crno”
5.) neprijavljeno iznajmljivanje stanova i kuća
6.) šverc i preprodaja poljoprivrednih i industrijskih
proizvoda
7.) neprijavljene djelatnosti u turizmu
8.) aktivnosti tipa “sam svoj majstor”
* Teško utvrditi točan udio, procjenjuje se na 30 % BDP-a i
60 000 radnika
* graditeljstvo, trgovina, usluge, ribarstvo
* posljedice: nelojalna konkurencija, slabo punjenje proračuna,
slabija zaštita potrošača, neučinkovito gospodarstvo
* pokušaj zaustavljanja sive ekonomije u cestovnom prometu
* sindikati i poslodavci osnovali zajedničko socijalno vijeće
* varanje države na primjeru plaće vozača
* na burzi 8 500 vozača a procjenjuje se da 7 000 vozača radi
na crno
* Pojačanje inspekcijskog
nadzora
* Novi postroženi zakoni
* Neslužbeno gospodarstvo
se pokušava suzbiti na sve
načine
* Svi obrtnici moraju izdavati račune preko fiskalnih blagajni
* način za suzbijanje sive ekonomije
* nepoštivanje pravila  rigorozne mjere
* tehnički problemi oko provedbe kod nekih obrtnika
* Država nema nadzor nad sivom ekonomijom; nastala kao
želja pojedinaca za dodatnim prihodima
* gospodarstvo države u gubitku
* siva ekonomija u Hr – oko 30 %
* najviše sive ekonomije u graditeljstvu, trgovini, uslugama i
ribarstvu
* slabo punjenje proračuna
* u Hr Zakon o fiskalizaciji = postepeno suzbijanje sive
ekonomije
Časopisi:
Institut za javne financije, Zagreb, 1994.: Financijska praksa, br. 2; str. 69 - 172

Elektronički izvori:
http://www.banka.hr/Naslovnica/Komentariianalize/tabid/138/View/Details/ItemI
D/56550/ttl/Siva-ekonomija-pomaze-drzavama-u-krizi/Default.aspx

http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=13&clanakID=
3667

http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/zapocela-izrada-mjera-za-suzbijanje-
sive-ekonomije-165888

http://www.glasistre.hr/vijesti/hrvatska/linic-se-ne-predaje-fiskalne-blagajne-od-
1-sijecnja-370431