POJAM USTAVA

 Riječ ustav, lat. constitutio prvi put se spominje u

modernom smsilu kod Cicerona
 KATON
 Oblik uređenja vladavine
 U doba rimskih careva, riječ constitutio koristi se za
označavanje važnijih općih akata (zakona) koje je
donosio imperator
 Tijekom srednjeg vijeka ustav označava opće
propise koje su donosile Crkva i svjetovna vlast
 POJAM USTAVA
 Jan od Crvene Zemlje, upotrijebio je 1418. g.
sintagmu status publicum, da bi označio ono
što je Ciceron izvorno podrazumijevao pod
riječju constitutio.

 1610. godine, James Whitelocke spominje

prirodno ustrojstvo i konstituciju (constitution)
politike Kraljevstva, što je Jus publicum regni
(javno pravo vladanja).

 Time je naglašeno sljedeće: to je akt koji

uređuje i utemeljuje državni poredak.
 POJAM USTAVA
 Riječ “ustav” podrazumijeva nekoliko značenja:

 1) odnosi se na oblik i organizaciju političke

zajednice

 2) ustav predstavlja osnovni zakon

 3) ustav kao ograničenje

 4) ustav predstavlja ravnotežu između državne moći

i ustavnih ograničenja

 5) ustav kao jamstvo slobode

 POJAM USTAVA
 Osnovna svrha ustava je: oblikovanje i uređivanje
države.

 Takvo značenje ustav ima još od Platona i Aristotela.

 Kod Aristotela: riječ politeia se koristi da bi označila

identitet državne zajednice

 Aristotel jasno razlikuje ustav od običnih zakona.

 Ustav, dakle, ima veću snagu u odnosu na zakone.

 POJAM USTAVA
 Uređivačka uloga ustava u konstituiranju države:

 Locke je bio među prvima koji je istaknuo ovu ulogu ustava.

 Prema njemu, najviša vlast u državi je zakonodavna vlast.

 Ustanovljenje zakonodavne vlasti je prvi i osnovni pozitivni

zakon svih država, odnosno ustav.

 Ustavom ustanovljena vlada bit će zakonita vlada.

 Ustav određuje nadležnosti i ograničenja vrhovne vlasti.

 Ustav je osnovni zakon, naspram kojeg su svi ostali zakoni koje

vlada može donijeti, podređeni.
 POJAM USTAVA
 Što je bit ustava kao tog osnovnog zakona?

 Za Aristotela je to duh, koji se izvodi iz

moralnosti.

 Hobbes pojavu ustava kao osnovnog zakona

povezuje sa sklapanjem prvobitnog društvenog
ugovora.

 Kod Montesquieaua i Rousseaua se javlja

ideja ograničenja despotizma vlasti.
 POJAM USTAVA
 Praktičnom poimanju ustava kao osnovnog, temeljnog zakona
kojim se konstituira državna vlast najviše su doprinjeli američki
osnivači: Alexandar Hamilton, James Madison, John Jay,… Thomas
Paine, Theophilus Parsons, itd.

 Riječ je o bitnoj razlici između ustava koji donosi narod, a vlada

ga ne može mijenjati, i zakona koji vlada donosi i može mijenjati.

 U pitanju je razlika između ustavotvorne i zakonodavne vlasti.

 Ustavotvorna vlast je konstituirajuća, dok je zakonodavna

konstituirana ili delegirana.

 Zakon kao akt delegirane vlasti ništavan je ako je suprotan

ustavu kao aktu konstituišuće vlasti, i mora biti proglašen
neustavnim i ništavnim.
 POJAM USTAVA
 Koja je to vlast koja će odlučivati jesu li su zakoni
ustavni ili ne?

 Hamilton smatra da je to u nadležnosti sudstva, čiji

je zadatak tumačiti zakone.

 Sudci na ustav trebaju gledati kao na osnovni zakon,

čije značenje trebaju otkriti.

 U svakoj dobro uređenoj državi mora postojati razlika

između zakona koje donosi državna vlast i može ih
mijenjati, i zakona koji tvore ovu vlast, i koje ona ne
može mijenjati.
 POJAM USTAVA
 Razlikovanje između ustava i običnog zakona,
konstituirajuće i deliegirane vlasti nije samo sebi
svrha.
 Ono ima cilj ograničenje svekolike državne vlasti
radi očuvanja sfere slobode.

 Ustavnost predstavlja pravno ograničenje državne

vlasti – ona je antiteza samovoljnoj vladavini.

 Po tome se onda razlikuje ustavna od neustavne

vlade: ustavna vlada je ustavom ograničena vlada.
 POJAM USTAVA
 Poslijednja i ključna karakteristika ustava, je jamstvo
slobode.
 Ustav nije ništa drugo do utemeljenje slobode.
 To je izvorno značenje lat. pojma constitutio.ž
 Vrijednost ustava je u tome što utvrđuje granice
mogućoj samovolji vlasti i jamči slobodu, a time i
samu vlast čini legitimnom.
 vlada bez ustava je isto što i moć bez prava.
 Bez ustava koji je jamstvo slobode, državna vlast bi
bila gola sila bez valjanog pravnog, a najvećim
dijelom i moralnog temelja - bila bi nelegitimna
tvorevina.