STRUKTURNE PROMJENE

DIGITALNOG DOBA
GLOBALIZACIJA

o procesi kojima se u današnjem svijetu postupno ukidaju ograničenja protoka roba, usluga, ljudi i
ideja među različitim državama i dijelovima svijeta

o mijenjanju se odnosi na gospodarskoj, društvenoj, političkoj, kulturnoj, ekološkoj i sigurnosnoj

razini

o sve je veća povezanosti i međuovisnosti svih dijelova suvremenoga svijeta

o svi ti procesi vode i preobrazbi životnih uvjeta

o potaknula je gospodarski rast i tehnološki napredak, ali je dovela i do produbljivanja društvenih

nerazmjera i nejednakosti u svjetskim mjerilima, ali i unutar pojedinih država

o zahtjevi čovječanstva sve su veći i unatrag par desetljeća premašuju mogućnosti prirodnih resursa i
sposobnost održivog razvoja, a utjecaj ljudskih aktivnosti na planeti Zemlji dovodi nas do graničnih
vrijednosti obnovljivosti i održivosti
o na gospodarskom planu globalizacija se očituje u rastućoj međuovisnosti tržišta i proizvodnje
pojedinih zemalja pod snažnim utjecajem razmjene dobara i usluga te financijskih i tehnoloških
tijekova

o glavni su čimbenici globalizacije transnacionalna poduzeća, tj. organizacije neovisne o nacionalnim

uvjetima, te proširena uloga svjetskih financijskih tržišta koja se smatraju ključnima u globalnom ili
deteritorijaliziranom gospodarstvu

o procesi globalizacije popraćeni su i pomognuti različitim oblicima deregulacije koja se provodi kao
nužni uvjet nesmetanoga gospodarskog djelovanja u svjetskim razmjerima

o to djelovanje normativno usklađuju i uvjetuju globalne institucije kao što su Svjetska banka (engl.
World Bank – WB), Međunarodni monetarni fond – MMF (engl. International Monetary Fond – IMF),
Svjetska trgovinska organizacija (engl. World Trade Organization – WTO) i dr.
NOVA EKONOMIJA

o usko je povezana s jačanjem trendova globalizacije i značaja informatičkog društva

o zasniva se na inovacijama, suvremenim tehnologijama i kreativnosti, promovirano kroz rastuću

međunarodnu razmjenu i globalizaciju, povezano informacijskim tehnologijama koje omogućuju
održiv ekonomski rast i poboljšanje životnog standarda nacije

o skup kvantitativnih i kvalitativnih promjena koje su utjecale na transformiranje gospodarske

strukture, funkcioniranje nacionalne ekonomije i njezina pravila

o ekonomija zasnovana na znanju i na idejama o tome gdje je ključ poboljšanja životnog standarda i
stvaranja novih radnih mjesta u mjeri u kojoj se inovativne ideje i tehnološke promjene uključuju u
proizvode, usluge i proizvodne procese
NOVA EKONOMIJA

o osnovni izvori ekonomskog rasta usmjereni su na tehnološke promjene, poboljšanje inovacija i

obrazovanje radne snage koja će biti sposobna upravljati novom tehnologijom

o akcent je na ekonomski rast i intenzivno uključivanje informatičke i komunikacijske tehnologije

(ICT sektora) u sva područja ekonomije i društva

o nova promišljanja sasvim jasno definiraju ulogu i mjesto države u podupiranju dugoročnog
ekonomskog rasta

o pokušava odgovoriti na izazove današnjice, a to je kako upravljati zemljom i voditi je u uvjetima

kontinuiranih tehnoloških promjena i inovacija i snažne konkurencije
 dva se pristupa razlikuju po osnovnom modelu i izvorima
ekonomskog rasta ekonomije

STARA EKONOMIJA NOVA EKONOMIJA

sirovine, znanje i tehnološke promjene,

materijal, restrukturiranje poduzeća,
energija, ulaganje u informatičko
novac tehnološku komponentu, rastuća
konkurentnost i fleksibilno i
model zasnovan na ekonomiji razvijeno tržište rada i kapitala
obujma (razmjera), odnosno
mogućnost snižavanja troškova model zasnovan na međusobno
poslovanja (posebno fiksnih) povezanim politikama s ciljem
povećanjem obujma proizvodnje dostizanja održivog
(osobit značaj u masovnoj dugoročnog rast, pri čemu povezane
proizvodnji standardiziranih informatičke tehnologije značajno
proizvoda) u situaciji kada se povećavaju količinu i vrijednost
strategija poslovanja zasniva na informacija dostupnih pojedincima,
niskim troškovima i smanjenju poduzećima, tržištima i vladama,
prosječnih troškova omogućujući im da vrše efikasniji
proizvodnje uslijed povećanog izbor i ostvaruju superiornije
obujma proizvodnje performanse
 1 2 3
da li se ova dva rizik, neizvjesnost i
hoće li nestati
pristupa promjene postaju
stara ekonomija?
međusobno pravilo ili su
isključuju? iznimka?
MIKRO SUBJEKTI

orezultati novog načina djelovanja i promišljanja mikro subjekata ogledaju se u sljedećem :

(1)nove industrije u području trgovine i e-trgovine postaju sve značajnije u udjelu nacionalne
proizvodnje

(2)mnoge industrije i poduzeća, čak i «tradicionalne proizvodnje», nastoje se koristiti naprednim

tehnologijama

(3)pojam komparativnih prednosti, koji se zasnivao na raspoloživosti resursa, prometnoj povezanosti,

blizini tržišta potrošača i nižim troškovima proizvodnje, gubi značaj

(4)ekonomski uspjeh će sve više biti determiniran sposobnošću poduzeća za efikasnu implementaciju
sve brojnijih tehnoloških inovacija i razvoju poduzetničkih vještina

(5)najznačajniji faktor uspjeha postaje obrazovana radna snaga

MEZZO I MAKRO SUBJEKTI

ona mezzo i makro razini podrazumijevamo duboku transformaciju cjelokupne industrijske proizvodnje
(događa se možda jednom u stoljeću), a time i cjelokupne ekonomije

(1)svaka je od takvih promjena nosila je sa sobom smanjenje jednoga dijela privrede i rast drugoga,
promjene u obavljanju poslova u poduzećima, obrazovnom sustavu, ulozi države u promicanju
ekonomskog rasta i socijalne pravde, načinu življenja, ali svima je zajedničko poboljšanje životnog
standarda nacije

(2)rast ekonomije ne možemo tražiti u postojećoj proizvodnji, s postojećom tehnologijom i procesima

već u novim proizvodima dobivenim tehnologijama temeljenim na inovacijama

(3)nova radna mjesta i povećanje zaposlenosti potrebno je osigurati novim poduzetničkim pothvatima, a
ne pukom reorganizacijom postojećih poduzeća

(4)države bi svoje djelovanje morale fokusirati na jačanje infrastrukture koja će poticati inovacije,
investicije u obrazovanje radne snage, kvaliteti posla, a ne kvantiteti, podupiranju industrijskih
klastera, poboljšanju životnoga standarda i dr.

(5)uloga države se svodi na implementaciju politika za uspješno uvođenje novih tehnologija, a to se

osobito odnosi na fiskalnu, trgovinsku i investicijsku politiku

(6)države i dijelovi unutar nje, moraju težiti postati interesantno područje za stanovanje obrazovane i
sposobne radne snage, pa će se investicije poduzetnika kretati za radnom snagom, a ne kao što je to
bilo u dosadašnjim pravcima kretanja, kada su investicije odlazile prema područjima jeftine radne
snage
MJERENJE NOVE EKONOMIJE

o koncept nove ekonomije razvio je brojne pokazatelje

o pokazalo se da uvelike ovisi o razvoju ICT sektoru, jer je nedovoljna razvijenost tog sektora jedan
od razloga nezadovoljavajućih izvoznih i razvojnih performansi neke zemlje

o pandemija COVID-a 19 dodatno je apostrofirala e-poslovanje kao jedini učinkovit način opstanka na
tržištima u uvjetima nove ekonomije
1. POSLOVI ZNANJA - pokazatelj mjeri zaposlenost informacijsko-telekomunikacijskih (IT)
profesionalaca, količinu poslova koje obavljaju menadžeri, profesionalci i tehničari, obrazovanu
radnu snagu i razinu obrazovanja radnika zaposlenih u prerađivačkoj industriji

2. GLOBALIZACIJA – indikatori mjere izvoznu orijentaciju industrija i stranih direktnih investicija

3. EKONOMSKA DINAMIČNOST I KONKURENTNOST – indikatori u ovoj kategoriji mjere broj

brzorastućih poduzeća (stopa rasta 20 i više postotaka kroz 4 godine), stopu ekonomske
transformacije i vrijednost inicijalne ponude dionica

4. TRANSFORMACIJA PREMA DIGITALNOJ EKONOMIJI – ovim se indikatorima mjere postotak

populacije koja je informatički pismena, broj korisnika interneta, kompjutora - kako među
stanovništvom tako i među poslovnim sektorom i u državi - zastupljenost tehnologije u školama,
stupanj u kojem se država i lokalne razine koriste informatikom u distribuciji svojih usluga

5. KAPACITET TEHNOLOŠKIH INOVACIJA – pokazatelji mjere broj poslova u novim industrijama,

broj znanstvenika i inženjera među zaposlenima, broj novih patenata, investicije u R&D i veličinu
kapitala uloženog u nove kompanije
o bez obzira na različite definicije i metodologiju mjerenja, može se zaključiti:

(1) nova ekonomija je strateška kombinacija ekonomskih politika države, sposobnosti izgradnje novih
kapaciteta i organizacijskih promjena, što se zasniva na inovacijama, suvremenim tehnologijama i
kreativnosti

(2)promovira se kroz rastuću međunarodnu razmjenu i globalizaciju, povezano informacijskim

tehnologijama koje omogućuju održiv ekonomski rast i poboljšanje životnog standarda

(3)to je skup kvantitativnih i kvalitativnih promjena koje su utjecale na transformiranje gospodarske

strukture, funkcioniranje nacionalne ekonomije i na njezina pravila

(4)nova ekonomija je ekonomija znanja i ideja, gdje je ključ otvaranja novih radnih mjesta i boljeg
životnog standarda u inovativnim idejama i tehnologijama korištenima u proizvodnji i plasmanu
proizvoda i usluga
INTERNACIONALIZACIJA POSLOVANJA

o treći strukturni trend koji je potaknut globalizacijom i novom ekonomijom

o stvaranje i održavanje posebnoga međunarodnopravnoga režima na nekom području posredovanjem

međunarodnog prava

o rezultat je promjena u međunarodnoj podjeli rada i intenziviranju migracija (sjever – jug, istok –
zapad)

o proces zbližavanja i poslovne suradnje posredstvom međunarodne razmjene koja podrazumijeva

sveukupnost razmjene proizvoda, usluga i resursa jedne zemlje s inozemstvom te je kao takva
sastavni dio ekonomskog sustava svake zemlje
ODRŽIVI RAZVOJ

o okvir oblikovanja politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za
okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti

o oslanja na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja
trošenjem neobnovljivih izvora i dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša

o cilj održivog razvoja je trojak i teži postizanju:

(1) društvene odgovornosti (socijalnom napretku)

(2)zaštite okoliša

(3)gospodarske učinkovitosti (ekonomskom razvoju)

o društveno-okolišna ravnoteža treba biti prihvatljiva za sve zajednice, kako na lokalnoj, tako i na
globalnoj razini, pri čemu je potrebno uvažiti osjetljivost okoliša

o gospodarsko-okolišna ravnoteža pretpostavlja poticajno i subvencionirano okruženje za ekonomski

rast uz očuvanje prirodnih resursa

o gospodarsko-društvena ravnoteža podrazumijeva ravnomjeran ekonomski rast poduzeća i lokalnih

zajednica
STUPOVI ODRŽIVOG RAZVOJA

DRUŠTVO

odruštvena komponenta podrazumijeva njegovanje

zajednica uz poticanje kulturološke raznolikosti i očuvanje
kulturne baštine, osiguravanje jednake dostupnosti na
obrazovanje i zdravstvenu skrb, postizanje ravnopravnosti
svih članova društva te unaprjeđenje socijalnih prava

OKOLIŠ

ookolišna komponenta uključuje razvoj strategija i planova

upravljanja za očuvanje okoliša, smanjenje i zaustavljanje
zagađenja okoliša, brigu za stabilnost klime, razumnu i
učinkovitu eksploataciju prirodnih dobara i brigu o njihovim
kapacitetima te zaštitu bioraznolikosti i prirode

GOSPODARSTVO

ogospodarska komponenta treba omogućiti porast

blagostanja ljudi, održavanje stabilnosti cijena i zaposlenja
uz zadovoljavajuće prihode, uštedu troškova te ekonomsku
efikasnost
DIGITALIZACIJA POSLOVANJA

o omogućavanje, poboljšanje i transformaciju poslovnih operacija, poslovnih funkcija, modela, procesa

i aktivnosti iskorištavanjem digitalnih tehnologija te šire uporabe i konteksta digitaliziranih
podataka

o integriranje digitalnih tehnologija u sva područja poslovanja

o dramatično preoblikuju industrije, a poslovne organizacije provode široki spektar promjena kojima
nastoje odgovoriti trendovima i tako opstati i ostati konkurentne

o doprinosi učinkovitosti, pojednostavljuje korištenje mnogih sustava, mijenja dnevnu rutinu

poslovanja te kreira prilike za poslovnu inovaciju

o dugotrajan proces u kojem se tvrtka priprema za budućnost i izazove koji joj predstoje
SUVREMENI MENADŽMENT

o proteklih 20 godina svijet se mijenjao u čemu su internacionalizacija i IC tehnologija bili dva

ključna generatora tih promjena

o ova će dva ista trenda (iste snage) – internacionalizacija i digitalna tehnologija – nastaviti
preoblikovati poslovnu okolinu i osigurati primarne izvore poslovnih prilika

o trend rasta internacionalizacije, kojega pojačava informacijska i komunikacijska tehnologija,

nastaviti će se, a izolirane nacije će se sve više integrirati u globalnu ekonomiju

o istovremeno informacijska tehnologija već je stvorila nove industrije i preoblikovala granice

postojećih

o sve će to izazvati krupne promjene koje će se dogoditi tijekom 21. stoljeća, a koje se već danas
manifestiraju u stvaranju nove ekonomije, novog zaposlenika, novih vrijednosti, novog poduzeća i
novih poslovnih modela

o vrijeme je neizvjesnosti, velikih previranja i mogućnosti

KLJUČNE PROMJENE I NJIHOVI MEĐUODNOSI
NOVA EKONOMIJA

o predstavlja ekonomiju nastalu pod utjecajem svih suvremenih promjena koje se u svijetu događaju,
a utjecala je i na poslovanje poduzeća i menadžment

o rezultati tog novog načina djelovanja i promišljanja nove ekonomije ogledaju se u sljedećem:

(1) nove industrije u području trgovine i e-trgovine postaju sve značajnije u udjelu nacionalne
proizvodnje

(2)mnoge industrije i poduzeća, čak i «tradicionalne proizvodnje», nastoje se koristiti naprednim

tehnologijama

(3)statički pojam komparativnih prednosti, koji se zasnivao na raspoloživosti resursa, prometnim

putovima i blizini tržišta potrošača i nižim troškovima proizvodnje, gubi značaj

(4)ekonomski će uspjeh sve više biti determiniran sposobnošću poduzeća za efikasnu implementaciju
sve brojnijih tehnoloških inovacija i razvijanja poduzetničkih vještina

(5)najznačajniji faktor uspjeha postaje obrazovana radna snaga

NOVI ZAPOSLENIK

o više nije bitna dostupnost kapitalu, već dostupnost informacijama

o kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novoga znanja i eksploatiranja njegove vrijednosti

o fleksibilnosti radnih mjesta i nestabilnost zaposlenja

o nužnost stalnog napredovanja i usvajanje novih informacija i znanja

o višestruke vještine, osobno usmjeravanje karijere, kontinuirana obuka, rad u timovima te snalaženje
s otuđenjem i stresom
NOVE VRIJEDNOSTI

o uvjetovat će potrebu i nužnost većeg naglaska na vrijednosti te će biti prihvaćena nova uloga
poduzeća koje služi društvu, a ne obratno

o započet će demokratizacija radnih mjesta

o briga i skrb za zaposlenike stalno će rasti

o riječ je o onim vrijednostima koje vode do jedinstva svijesti, a to su odgovornost za cjelinu, važnost
općeg dobra, jednakost, poštivanje svih oblika života i bezuvjetna skrb
NOVO PODUZEĆE

o potrebe za demokratizacijom i povećanom socijalnom odgovornošću, a što uvjetuje da se postojeće

poduzeće u potpunosti transformira

o transformacija se manifestira u promjeni:

 postojeće organizacije

 u radu, ljudskim potencijalima i radnom vremenu

 u statusu zaposlenih, sigurnosti posla i dr.

o spontano okupljanje u čvrsto isprepletenu i visoko koordiniranu radnu skupinu koja se po završetku
posla opet raspršuje u slobodne agente

o u organizacijskom kontekstu, takve skupine, svaka sa posebnim kompetencijama, nadarenosti i

stručnosti, mogu se pojaviti unutar granica poduzeća, ali i izvan njih, u skladu s potrebama, a potom
prestati postojati kada obave svoju zadaću
o pretpostavka je da će se gospodarski subjekti razvijati u dva pravca:

 nastat će mali broj novih entiteta nazvanih „mega korporacije“ koji će povezivati sve ili barem
većinu postojećih industrijskih sektora

 ogroman broj malih poduzetnika sposobnih za brzo kretanje između brojnih niša kako bi iskoristili
mogućnosti koje nisu privlačne ili su pak nedostupne mega korporacijama
NOVI POSLOVNI MODELI

o povećanjem obujma svjetskog znanja već sada, a u budućnosti će biti još i jednostavnije i brže
nešto proizvesti

o zbog zasićenja tržišta i informiranosti potrošača sve će teže biti prodati

o stoga je nužno iznaći novi poslovni modeli od kojih u zadnjih nekoliko godina korijene hvata potpuno
novi model poslovanja u kojem potrošači imaju više informacija, više alata i više mogućnosti za
kvalitetan odabir
ONO ŠTO JE KARAKTERISTIČNO ZA 21. STOLJEĆE NISU OVE I DRUGE PROMJENE VEĆ
NEKONTROLIRANO UBRZAVAJUĆI RITAM TIH PROMJENA

ODATLE POTREBA I NUŽNOST ULAGANJA NAPORA U CILJU STVARANJA TAKVOG

PODUZEĆA KOJE ĆE BITI SPOSOBNO ZA NEPREKIDNU SAMOOBNOVU BEZ IKAKVIH
KRIZA