DIGITALNA

SOCIOLOGIJA
Rad u digitalnom društvu
 Pojam rada
 RAD je svojstven samo čovjeku, to
je svjesna i svrsishodna djelatnost
koju čovjek poduzima kako bi sebi i
svojim bližnjima (obitelji) osigurao
egzistenciju.
 Različita shvaćanja pojma rad
 Rad kao prokletstvo
(Stari zavjet)
 Rad kao spas
(proces Reformacije)
 Rad kao izvor bogaćenja (liberalna
orijentacija)
4
Karakteristike rada
 Novac
 Razina aktivnosti
 Raznovrsnost
 Vremenska struktura
 Društveni kontakti
 Osobni identitet

(Giddens, 2007.)
Razlike između posla i karijere
POSAO
 Kratkoročna vremenska
perspektiva
 Neposredni rezultati
 Određuje ga organizacija
 Situiran unutar sadašnje
organizacije
 Zadovoljava organizacijske
potrebe
 Fiksan, ograničen motivacijski
sustav (obično temeljen na
novci i/ili napredovanju)
KARIJERA
 Dugoročna (životna)
vremenska perspektiva
 Dugoročan razvoj
 Određuje ju pojedinac
 Situirana u profesiju, struku ili
djelatnost
 Ujedinjuje individualne i
organizacijske potrebe
 Višestruki motivi temeljeni na
povećanju smisla i značaja za
pojedince (primjerice
obogaćivanje posla)
 Dominacija vlasništva
nad radom
 Postindustrijsko društvo=društvo znanja. Radna
snaga sve manje potrebna, lako zamjenjiva i u
skladu s tim slabo plaćena.
 Znanje=nova vrsta vlasništva – simbolički kapital - i

osnova suvremene proizvodnje.

Stoga suvremeni kapitalizam obilježava:
 fleksibilnost upravljanja,
 decentralizacija i umreženost poduzeća, rast moći

kapitala u odnosu na radnu snagu,

 sve veća individualizacija i diverzifikacija radnih

odnosa,
 masovno uključivanje žena u plaćenu radnu snagu,
 intervencija države u svrhu deregulacije tržišta,
 povećana globalna ekonomska konkurencija.
E. Durkheim
“O podjeli rada u društvu” - u
razvoju podjele rada Durkheim je
vidio društveni napredak.
Dok su predindustrijska društva
imala nisku razvijenost podjele
rada i razvijenu tzv. mehaničku
solidarnost (jaka kolektivna svijest
i nepostojanje individualnosti),
industrijska društva organsku
solidarnost razvijaju na
individualnosti i razlici.
Durkheim: anomija
Ta se razlika pokazuje opravdanom i
korisnom u funkcioniranju društva
koje potiče razlike u profesiji
(specijalizacije) čime se razvija
međuovisnost različitih profesija –
temelj organske solidarnosti.
Kako bi se izbjegla anomija Durkheim
ističe važnost društvenih normi
kojima se reguliraju odnosi u
razmjeni dobara i usluga čime se
sebični interes pojedinca podređuje
općem interesu društva.
Sektori djelatnosti
Primarni sektor Sekundarni sektor Tercijarni sektor Kvartarni sektor
Poljoprivreda, Industrija, Trgovina, “industrija znanja”
šumarstvo, građevinarstvo, ugostiteljstvo, (usluge prodaje
ribarstvo proizvodni obrt druge uslužne znanja)
djelatnosti

Podjela rada u rastućoj industrijalizaciji sve je složenija. Ona učvršćuje

socijalnu stabilnost kroz jačanje ekonomske međuovisnosti različitih
sektora i gospodarskih grana.
Razvoj društva prati se u promjeni društvenog značaja određenog
sektora. U današnjem suvremenom društvu kvartarni sektor postaje
određujući za sudbinu nekog gospodarstva. Razvijenost društva
određujemo prema prevladavajućem sektoru, a nastupilo je vrijeme
informatičkog kapitalizma i informatičke globalne ekonomije. Umjesto
fordizma koji je uveo masovnu proizvodnju i visok stupanj podjele rada
nastupio je toyotizam.
Razlika industrijsko-postindustrijsko društvo
Industrijsko društvo
 Materijalni proizvodni faktori
 Ekonomska racionalnost,
materijalna efikasnost
 Profitni motiv
 Kapitalska logika
 Kratkoročna usmjerenost
 Ideologizacija
 Velika poduzeća
 Hijerarhijsko upravljanje
 Tržišno-planska regulacija
 Konkurencija
Postindustrijsko društvo
 Simbolički proizvodni faktori
(znanje, info, komunikacije)
 Društvena racionalnost, ekološke i
humane vrijednosti
 Samopotvrda čovjeka
 Poduzetnička logika
 Dugoročne strategije
 Standardizacija
 Diverzifikacija poduzeća
 Mrežna upravljačka struktura
 Informacijsko tržišno gospodarstvo
 Međusobna ovisnost
Promjene tipa vodstva
Stari tip vodstva Novi tip vodstva

Stari tip-doba strojeva Novi tip-doba informacija

 Hijerarhijsko  Mreže
 Usmjerenost kontroli  Labavost/fleksibilnost
 Birokratsko  Stvaranje znanja

Konkurentska prednost Konkurentska prednost

 Ekonomijom razmjene  Brzinom – pravodobnom reakcijom

 Vodstvom odozgo nadolje  Učenjem

 specijalizacijom
 Vodstvo od sredine prema gore i

dolje
 Ekonomijom razmjera

Premošćivanje jaza
 Razvijanjem povjerenja
 Ovlašćivanjem svih razina
 Uklanjanjem posla
 Projektiranjem novog tipa – novih sustava
 Industrijsko i
postindustrijsko društvo
 Proizvodnja se sve više temelji na
znanstvenom upravljanju koji je uveo Frederick
Taylor početkom 20. stoljeća rastavljajući
proizvodni proces na najjednostavnije
operacije (taylorizam).
 Henry Ford - prva primjena u masovnoj

proizvodnji automobila (fordizam)

 Danas toyotizam – pristup koji fleksibilnost

proizvodnje zamjenjuje značajnijim faktorom

predvidljivosti kroz nulte greške, proizvodnju
bez zaliha i upravo na vrijeme.
 “Toyotizam je sustav managementa izrađen u

svrhu smanjenja neizvjesnosti umjesto

poticanja prilagodljivosti” (Castels, 2000: 191).
 Posljedice ovakvog razvoja dovele su
do masovne proizvodnje radi masovne
potrošnje. Ljudski rad je nisko
vrednovan u usporedbi sa skupim
strojevima i njihovom efikasnošću,
preciznošću, nezamaranjem i sl.
 Potreba zaštite radnika i rada pred
obezvređivanjem dovela je do potrebe
organiziranja u sindikate.
 Sindikati su protektivne asocijacije čija
je osnovna funkcija zaštita radnika
pred samovoljom poslodavaca.
Činjenica kako industrijska
demokracija nije beskonfliktno društvo
pokazuju brojni štrajkovi, sindikalno
organizirani i vođeni.
 Danas se rad sve manje shvaća kao
trošenje fizičke radne snage.
Suvremena je tehnologija oslobodila
čovjekov fizički rad, ali mu je, prema
stajalištu mnogih teoretičara, “zarobila
dušu”.
 Stoga je glavni zahtjev današnjice

stavljen na skraćivanje radnog vremena

i povećanje vremena dokolice koje se
sve više komercijalizira.
 U kritici rada u suvremenom društvu

mogu se izdvojiti još:

 diskriminacija žena (plaća, izbor

zanimanja, pravo na obrazovanje);

 problem odnosa rad – obitelj;
 socijalna nesigurnost
Tehnologija može uništiti poslove, ali ih također i stvara. Poslovi kao što su programer,
developer aplikacija, administrator društvenih mreža, operater dronova - sve su to poslovi
koji nisu postojali do prije 15-ak godina. Danas ih je na milijune. Uvidom u LinkedIn broj
radnih mjesta vezanih uz digitalizaciju porastao je između 2012. i 2017. u Americi za 650
%. 

Do prije tri godine otvorilo se više od 2,3 milijuna radnih mjesta vezanih uz analitiku i
podatkovni promet, s godišnjim plaćama od 80.000 dolara na više. U 2017. istraživači iz
MIT-a  bostonskog sveučilišta došli su do zapanjujućih podataka. Pola svih radnih mjesta
u Americi, u periodu od 1980. do 2007. godine postoje zbog sasvim novih poslovnih
grana. Povijesno gledajući, pozitivan utjecaj tehnologije na produktivnost stvorila je još
veću zaposlenost.
Tvrtka Accenture -  globalni savjetnik za upravljanje i pružanje usluga strategije,
konzaltinga, digitalnih, tehnoloških i operativnih usluga, procijenila je da će umjetna
inteligencija udvostručiti ekonomski rast do 2035. godine i ojačati radnu produktivnost za
čak 40 posto.

Nedavni izvještaj OECD-a sugerira da bi se do 2030. godine trećina radnih mjesta diljem
zemalja članica mogla suočiti s nestankom oko trećine radnih mjesta.

McKinsey procjenjuje da će do 2030. između 75 i 375 milijuna ljudi globalno trebati

prebaciti na nova zanimanja. 
Gen Z Career Guide

Microsoft & YouGov (2019)

Future of jobs