KNJIŽEVNOST

PODJELA KNJIŽEVNOSTI
◦ Književnost je skup djela kojima se na umjetnički način izražavaju osjećaji i misli, skupi pisanih dokumenata,
djela, predložaka, spomenika iz naroda, civilizacije, jezika. Književnost se zbog umjetnosti riječi još naziva i
lijepa književnost, odnosno beletristika.

◦ U svom izvornom, najstarijem obliku, djela literature najčešće su individualnog podrijetla ili su podložna
stalnoj promjeni. Čak i kad je zabilježen, literarni oblik se hvata i fiksira samo u jednom određenom trenutku
svog razvoja.

◦ Ideja o podjeli književnosti prema podrijetlu, prema jezičnim ili nacionalnim obilježjima i prema vremenu
nastanka već se dugo prihvaća gotovo bez pogovora, dok pitanje rodova i dalje ostaje otvoreno. Nijedna se
podjela književnosti na rodove nije uspjela dokazati kao nešto zakonito, jer podjela književnosti ima više.
Koncept u kojoj jedna podjela  djeluje kao zakonita i prirodna, u drugoj sredini uopće ne može biti prihvaćena.
KNJIŽEVNOST PREMA PORIJEKLU
o narodna ili usmena književnost (pjesme, bajke, mitovi, poslovice, zagonetke, pitalice…)

o umjetnička ili pismena književnost (sva književna djela koja su stvorili pisci)
KNJIŽEVNOST PREMA JEZIČNIM ILI
NACIONALNIM OBILJEŽJIMA
◦ U velikom broju slučajeva književnost koja je pisana nekim jezikom je u isto vrijeme i dio
nacionalne književnosti.
◦ Tako je hrvatski jezik i dio hrvatske književnosti. Ipak, u nekim slučajevima postoje i iznimke.
◦ Na primjer kada pisci pripadaju još nekoj nacionalnosti uz nacionalnost na temelju jezika kojim
pišu (hrvatski latinisti).
Književnost prema vremenu
nastanka
◦ Književnost koja je vezana uz neko razdoblje.
• antička
• srednjovjekovna
• humanizam i renesansna
• barok u književnosti, barok u Hrvatskoj
• prosvjetiteljstvo, klasicizam i racionalizam
• romantizam (Hrvatski narodni preporod)
• realizam
• moderna
• avangarda i 20. stoljeće
• suvremena književnost