LIRIKA

Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji,

misli i doživljaji. Književno djelo napisano u stihovima ili prozi u kojemu su odabranim i umjetnički
oblikovanim riječima iskazani doživljaji, osjećaji i misli nazivamo lirskom pjesmom.

Lirika je kraće književno djelo napisano u stihovima. Može biti umjetnička i narodna.

U staroj Grčkoj riječ lirika (grč. lyra – žičano glazbalo) označavala je pjesme pjevane u pratnji lire. Prvi put
se kao naziv roda javlja u 1. st. pr. Kr. Prvi poznati liričari su Alkej i Sapfa (7. – 6. st. pr. Kr).

Tematska podjela lirike po temi

Tema je ono o čemu se u djelu radi. Svoje osjećaje u pjesmi progovara lirski subjekt.

 ljubavna – izražava ljubavne osjećaje (ljubav, ali i ljubavnu čežnju, patnju, ljubomoru i sl.)

 domoljubna – izražava osjećaje ljubavi i privrženost domovini

 rodoljubna – izražava osjećaje i ljubav prema narodu.

 socijalna – oslikavanje siromašne sredine, društvene nepravde i problema, npr. ovisnosti,

kriminala, bolesti i sl.; izražava žalost i sućut, ali nerijetko i bijes i ljutnju

 pejzažna – putem krajolika pjesnik izražava svoja unutarnja raspoloženja, ujedno se i divi
krajoliku

 misaona – refleksivno, duboko promišljanje o tome što je čovjek, koja je njegova uloga ili smisao
života, što su vrijednosti života

 duhovno–religiozna – izražava vjerske osjećaje

 pjesma u prozi – ima sve što sadrži lirska pjesma, samo nije u formi stiha, a njome se može
izraziti svaka tema, bilo kojim stilskim figurama i ritmom

 dijalektalna lirska pjesma – pjesma napisana na narječju nekog kraja te tako pjesnik izražava
svoju ljubav prema tom kraju; najčešće je to pjesnikov rodni kraj

 intimna – pjesma u kojoj su izraženi pjesnikovi duboki osjećaji i doživljaji

 šaljiva lirska pjesma – pjesma u kojoj je neki događaj opisan na šaljiv način