Organizacija rada ovih škola treba da se zasniva na ličnom

iskustvu učenika, koje oni stiču u procesima bavljenja praktičnim

iskustvom. U posljednje vrijeme ovaj oblik vaspitno – obrazovnog
rada postao je praksa većine osnovnih škola, ne samo u
razvijenim urbanim sredinama, već i u seoskim sredinama. Istina,
škole u prirodi se razlikuju po strukturi, a to zavisi od uslova
objekta i sredine u kojoj se organizuje ovaj vid pedagoške
djelatnosti, ali isto tako od toga kako škola i nastavnici shvataju
značaj organizovanja škole u prirodi.
Cilj organizovanja škole u prirodi je ublažavanje negativnih
efekata djelovanja sredina iz kojih djeca potiču i uslova u kojima
se škola nalazi bar na kratko vrijeme, te kao rezultat toga
postizanje većih efekata u vaspitno-obrazovnom radu i
poboljšanja psihofizičkog razvoja učenika.
 Zadaci organizovanja škole u prirodi su:
 poboljšanje zdravstvenog stanja i psihofizičkog razvoja djece;
 uvođenje učenika u samostalan rad iz pojedinih oblasti i sticanje znanja
na osnovu neposrednog posmatranja i doživljavanja pojava i događaja u
prirodi i rada ljudi;
 sticanje novih znanja o prirodnoj i društvenoj sredini u njoj samoj;
 organizovanjem aktivnosti u slobodnom vremenu treba uticati na očuvanje
zdravlja, podizanje radnih i odbrambenih sposobnosti, jačanju moralnih
crta ličnosti, izgradnji pozitivnih socijalnih vještina;
 razvijanje svijesti i potrebe o zaštiti, njegovanju i čuvanju prirodne i životne
sredine, ljubavi prema prirodi itd.
 Uslove koji bi trebali biti ispunjeni da bi se uspješno
održala škola u prirodi možemo podijeliti na tri skupine.
 Prostorni i nastavno – tehnički uslovi
 Okolinski uslovi
 Kadrovski uslovi rada
 Procese planiranja i pripreme učitelja i učenika za realizaciju terenske nastave ili
istraživanja posmatra se kroz tri osnovne faze:
 Piprema za terensku nastavu sastoji se od određivanja svrhe terenskog rada,
utvrđivanja potrebnog znanja i vještina učenika, informiranju učenika i roditelja.
Učenicima se pripreme zadaci koji mogu biti individualni ili grupni te materijali i oprema
za bilježenje informacija.
 Tokom realizacije nastave u prirodi učenici i učitelji moraju ispuniti svoje zadatke.
Zadatak učitelja podrazumijeva: opće nadgledanje, pružanje pomoći učenicima kada im
je potrebna, poticanje i ohrabrivanje učenika u postavljanju pitanja, poticanje učenika na
uočavanje, opserviranje, davanje informacija koje usmjeravaju učenika
 Treća faza nastave u prirodi je analiza koja se obavlja u razredu. Učenici iznose svoja
zapažanja, a ako su bili podijeljeni u grupe, onda svaka grupa iznosi svoja zapažanja i
hipoteze.  
 Škola u prirodi organizirana je kao privremeni boravak u prirodi s
ciljem ostvarivanja redovnog nastavnog programa razreda
osnovne škole. Za uspješnu organizaciju škole u prirodi od
velikog značaj je temeljita i pravovremena priprema. Ona
podrazumijeva pripremu nastavnika, učenika i roditelja
 Za efikasnu organizaciju neophodna je pravovremena
priprema učenika koja obuhvata:
 upoznavanje učenika sa ciljevima škole u prirodi,
 upoznavanje sa osnovnim karakteristikama kraja,
 upoznavanje sa uslovima u objektu i dnevnom režimu rada,
 pripremanje učenika za odvajanje od porodice i boravak u
kolektivu,
 obavještenje o potrebnim stvarima, kao i onom što se ne
treba nositi,
 upoznavanje sa načinom prevoza i pravilima ponašanja u
toku putovanja i boravka.
 Škola treba biti mjesto za sticanje znanja kroz iskustvo: posmatranjem i
istraživanjem. Niti jedna učionica, ma kako dobro opremljena bila i niti
jedan udžbenik ne mogu zamijeniti odlazak u prirodu. Velika odgovornost
uspješnog višednevnog boravka u prirodi je na učiteljima te ovakav oblik
rada od učitelja zahtijeva veću pripremu od klasičnog frontalnog
učioničkog nastavnog sata. Ovakva nastava osim što rasterećuje učenike
omogućuje ostvarivanje iskustvenog učenja koje vodi do trajnog znanja,
jer će u kontaktu s prirodom učenici naučene sadržaje lakše i brže
zapamtiti i primijeniti. Iskustva obrazovanja u prirodi nude nam šansu za
istraživanjem i formiranjem naših vrijednosti i ponašanja u skladu s
okolišem i samima sobom.