Sveučilište u Splitu

Prirodoslovno-matematički fakultet

Učeničke alternativne
koncepcije
(Hazzan, Lapidot, Ragonis: Learners'
Alternative Conceptions)

Ines Gracin, M/I

Prisjetimo se…
 ˝Threshold˝ koncepti

 Pojedina prethodna shvaćanja mogu voditi do krive

koncepcije kada je poznati pojam korišten u
nepoznatom kontekstu.

 Kako se studenti (učenici) upoznaju s novim temama,

njihovo površno znanje ih navodi na razvijanje svojih
osobnih pravila. Na nesreću, zbog njihovog
nedovoljnog znanja ova njihova pravila mogu
rezultirati krivom koncepcijom, koje jednom
postavljene, teško se isprave.
Uvod
 „alternativne koncepcije“ ili
miskoncepcije?
 pogreške pružaju učenicima priliku da
isprave postojeće znanje
 Miskoncepcije se temelje na nekim
modifikacijama ispravnog znanja
 Ne mogu se lako detektirati pomoću
konvencionalnih testova
Poteškoće nastavnika početnika:

1. razumijevanje kako ljudi ne razumiju

teme koje oni doživljavaju kao
trivijalne
2. spuštanje njihove razine
razumijevanja na učenikovu razinu
3. „ulaženje u glavu“ nekom drugom
(ne samo učeniku), jer nemaju
iskustva
 Fullerov model (tri razvojne faze
iskustva nastavnika):

1. faza o samom sebi

2. faza o zadacima
3. faza utjecaja

 Prijelaz iz faze usmjerene prema sebi

u fazu usmjerenu prema učeniku je
funkcija iskustva.
 Nemoguće je pripremiti buduće nastavnike za
sve situacije s kojima će se suočiti u
budućnosti!

 Praktični ciljevi MTCS tečaja su povećati svijest

studenta u odnosu na :

1. postojanje kognitivne raznolikosti na generalnoj

razini i alternativnih koncepcija pojedinačno;
2. potencijalni doprinos pozitivnog stava prema
fenomenu alternativnih koncepcija;
3. faza u kojoj će, kao učitelji, prijeći iz faze
okrenute prema sebi u fazu okrenutoj učeniku
4. dostupnost različitih pedagoških alata za
identificiranje i rješavanje alternativnih koncepcija
5. zajedničke alternativne koncepcije
Pedagoški alati za suočavanje s
alternativnim koncepcijama

 Interakcija učenik-učitelj (liječnik-pacijent)

U MTCS tečaju: poticati studente da slušaju svoje
učenike od prvog nastavnog iskustva

 Dijagnostičke vježbe (niz testova)

1. aktivnost

 Greške i pogrešno razumijevanje (Errors and

mistakes) kao prilika za učenje i poboljšanje
razumijevanja (pričanje o greškama)
Aktivnosti
 Nastavnik treba „ući“ u
učenikovu glavu,
prepoznati pojam ili temu
koju učenik ne razumije,
pokušati zamisliti
učenikove koncepcije
zadanog koncepta i
pogoditi učenikove
namjere koje su dovele do
(krivog) odgovora
1. Aktivnost: Rad na učeničkom
razumijevanju osnovnih tema
računalne znanosti

 Opći cilj: predstaviti studentima primjer

istraživanja koje se bavi učenikovim
razumijevanjem varijabli – jednim od
temeljnih koncepata računalne znanosti
te posebno da se usredotoče na
alternativne koncepcije, pogreške i
miskoncepcije vezane uz varijable.
 Faza A : Alternativne koncepcije o
varijablama, pojedinačni ili timski rad
 Sljedeći zadatak se temelji na upitniku koji je predstavljen
novim učenicima Pascala kao dio istraživanja (Haberman i
Ben-David Kollikant 2001.). Učenici su zamoljeni da napišu
izlaz svakog od sljedećih programa. U Pascalu : instrukcija za
ulaz je Read, a instrukcija za ispis je Write, simbol
pridruživanja je :=.
Odgovorite na sljedeća pitanja:

 Za svaki od 4 programa, napišite njegov izlaz.

 Za svaki od 4 programa, napišite jedno
pogrešno rješenje koje predviđate da bi
učenik mogao napraviti. Opišite alternativnu
koncepciju učenika koja ih je mogla dovesti
do netočnog odgovora.
 Prema Vašem mišljenju, je li moguće da
student koji ima alternativnu koncepciju
vezanu za navedene pojmove da točan
odgovor za ove programe? Ako je odgovor da,
prezentirajte drugi program koji bi po Vašem
mišljenju mogao razotkriti alternativnu
koncepciju.
Faza B: Razredna diskusija
2. Aktivnost: Vrednovanje učenikovog
odgovora na pismenom ispitu

 Cilj ove aktivnosti je da budući

nastavnici računalne znanosti steknu
iskustvo procesa evaluacije.

 Studenti analiziraju i ocjenjuju

odgovor koji je dao učenik srednje
škole u autentičnom pismenom ispitu.
Faza A : Provjera učenikovog pisanog
odgovora, rad u malim timovima
 Ovaj radni list predstavlja pitanje koje su dobili učenici srednje
škole na pismenom ispitu nakon što su naučili nizove, te je
odgovor dao jedan od učenika.
Pitanje

Napišite program koji prima kao ulaz prirodan broj n

(pozitivan integer), nakon toga n ocjena, svaka od njih
između 0-100. Program treba izračunati i ispisati :
1. Prosjek svih ocjena.
2. Broj ocjena koje su veće od 55.
3. Najnižu ocjenu.
4. Broj ocjena koje su veće od prosjeka.
 Učenikov odgovor (uvlačenja i komentari su kopirani iz
učenikove bilježnice)
Sljedeće zadatke obavite u timu.
1. Pročitajte pitanje i odgovorite na zadano pitanje.

2. Pročitajte učenikov odgovor, pokušajte razumjeti učenikove

namjere i objasniti zašto je učenikov napisao taj odgovor ili,
drugim riječima, ono što bi moglo navesti učenika na taj
odgovor.

3. Da imate priliku razgovarati s tim učenikom, kako biste suočili

učenika s napisanim odgovorom?

4. Označite sve pogreške i probleme koje ste našli u odgovoru.

5. Uzmite čistu kopiju odgovora i odnosite se prema njoj kao da je

učenikova ispitna bilježnica. Odredite što ćete napisati učeniku i
kako predstaviti svoje komentare.

6. Odlučite se za ocjenu, od 30 mogućih bodova, koja označava

bodovni rezultat tog odgovora.
Faza B : Razredna rasprava
3. Aktivnost: Klinički razgovor s učenikom kao
sredstvo otkrivanja alternativnih koncepcija
Faza A: Klinički razgovor s učenikom, rad u manjim
timovima
 David je srednjoškolski učenik koji je upravo
završio s pisanjem ispita. Intervju s njim se
održao odmah nakon ispita. Bio je vrlo sretan i
imao je dobar osjećaj o svojim odgovorima.
Zatražio je da prezentira svoje rješenje za
jedno od pitanja. U onome što slijedi prikazano
je pitanje. Zatim je dan transkript intervjua.
Molimo pročitajte prijepis i odgovorite na
pitanja postavljena nakon svakog dijela.
 Ispitno pitanje glasi : Napišite program koji
upisuje bilo kojih 35 brojeva i ispisuje
pozitivne brojeve.

1. Pročitajte pitanje i odgovorite na njega.

Intervju – Dio 1
(R- predstavlja istraživača, D – predstavlja
Davida)
D: Test je super, napisao sam ga vrlo dobro.
R: Kako ste riješili 9. pitanje?
D: Napisao sam [David piše svoj odgovor na
papir :]
2. Pokušajte razumjeti Davidovu namjeru u
odgovoru.
3. Kao nastavnik, što biste željeli sada pitati
Davida?
 Intervju – Dio 2
R: Molim Vas objasnite zašto ste napisali ovdje
Math.random( )*36? [istraživač pokaže na zadatak]
D: Napisao sam 36 jer nam je potrebno 35 brojeva i to
[računalo] ne daje posljednji, tako da je potreban
još jedan [broj].
R: Koliko je brojeva sad u varijabli a?
D: 35 brojeva, kao što sam napisao ovdje [pokaže na
zadatak] i ovdje ih ispisujem jedan po jedan
[pokaže na zadatak prije if naredbe]
4. Objasnite Davidove koncepcije. Za koje su pojmove
(koncepte) ove koncepcije povezane?
5. Kao učitelj, što biste željeli pitati Davida sada?
 Intervju - Dio 3

R: Pokušajmo pokrenuti program zajedno. Molim Vas, recite mi za koje brojeve

mislite da će biti u varijabli a.
D: Aah.. na primjer 1 7 9 3 [istraživač piše brojeve na papiru, jedan ispod
drugog]
R: Je li moguć -3?
D: Da, Oh, nisam to dobro napravio. Imam pogrešku s -3.
R: Nema veze, idemo dalje. Je li 100 moguće?
D: Da.
R: Stavimo na stranu na trenutak ono što si napisao. Molim pogledaj sljedeće
instrukcije :
a=3;
a=7;
System.out.println (a);
Što će se ispisati?
D: [odgovori odmah] 10.
R: Zašto 10?
D: Oh, bio sam u krivu. Ispisat će samo 7. Moram dodati u moje rješenje drugu
[instrukciju] System.out.println (a) [doda u izvornom programu prije if
naredbe]
6. Je li intervju poboljšao Vaše razumijevanje
Davidovih koncepcija?
7. Biste li pitali Davida različita pitanja od
istraživačevih? Molimo pripremite niz pitanja
za Davida.
Faza B : Razredna rasprava
 Literatura
 O. Hazzan, T. Lapidot, N. Ragonis; Guide to
Teaching Computer Science, An Activity-
Based Approach; Springer, London, 2011.
?
?
?
?
?
?