You are on page 1of 8

MAGIČNI BROJ π

UPOZNAJTE BROJ π
Grčko slovo π koristi se u
matematici kao simbol kojim
π je matematička obeležavamo odnos između
obima kruga i njegovog
konstanta prečnika.

Ona je danas u velikoj upotrebi


u fizici i matematici i njena
približna vrednost iznosi Ludolf Van Cojlen (1540 – 1610)
bio je matematičar koji je pokušavao da što
3,14159 .
preciznije utvrdi vrednost ovog broja i preko 10
godina je računao kako bi dobio dvadeset tačnih
decimala.
Oznaka za broj „pi” potiče
od grčke reči „perimeter”
• Kasnije je izračunao još petnaest decimala, a svoj
(περίμετρος) rad zavšrio tako što je na kraju napisao “a ko želi
što znači dužina krive koja neka ide dalje“.
ograničava neku ravan.
• Broj sa 35 tačnih decimala uklesan je na njegovoj
• U matematiku ga je uveo nadgrobnoj ploči, a njemu u čast ovaj broj se
Vilijam Džouns 1707. godine, a drugačije naziva i Ludolfov broj.
popularizovao ga je Leonard • On je poslednji matematičar koji je računao ovaj
Ojler.
broj originalnom Arhimedovom metodom.
ARHIMED I BROJ

•Arhimed je oko kruga opisivao


π
i u krug upisivao pravilne
mnogouglove, jer je shvatio da
će vrednost obima kruga biti
između vrednosti obima ovih
mnogouglova.

• Prvo je pošao od šestougla,


pa ga je udvostručio i tako Arhimed je dobio sledeću
radio do mnogougla sa čak 96 ocenu – π  je između 223/73 i
stranica! 22/7.

• Naravno zaključio je da, Kada izračunamo aritmetičku


kako se broj stranica Arhimedov način poznat
sredinu ove dve vrednosti
mnogougla povećava - njegov je, inače kao
dobijamo broj 3.14185, što je
obim će biti sve bliži obimu  “ metoda iscrpljivanja“
izuzetno precizna vrednost
kruga. broja π.
DA LI STE ZNALI DA...
π zovemo i
Drugačije Verovali ili ne, broj π postoji već
Arhimedova konstanta 4000 godina i koristili su ga još
Vavilonci,
ili
a tek je 1706. grčko slovo π odabrano
Ludolfov broj kao simbol ovog broja i to
zahvaljujući engleskom matematičaru
Vilijamu Džounsu.

Svetski rekord u broju zapamćenih Ukoliko želite da na što lakši i


decimala broja π drži Lu Chao. zabavniji način zapamtite što više
cifara broja π, postoji nauka koja time
bavi, a koja se zove
Prema Ginisovoj knjizi rekorda on PIFILOLOGIJA.
je zapamtio čak 67,890 cifara!
Broj π ima i svoj dan.
Da sve te cifre izdeklemuje trebalo mu je Svetski dan broja π je 14. mart.
24 sata i 4 minuta!
1 2 3

π je iracionalan broj. Numerička vrednost broja π Božija formula


zaokružena na 64 decimalna
To znači da: mesta glasi: Pet najvažnijih simbola
matematike su 1, 0, π, e i i.
• njegov decimalni zapis nema
kraja,
π ≈ 3,14159 26535 89793
23846 26433 83279 50288 Formula koja povezuje ovih pet
• nije periodičan i
• nemoguće ga je prikazati kao 41971 69399 37510 58209 vrednosti nalazi se iznad.
razlomak. 74944 5923.
VREMEPL
OV III v. • Arhimed je bio prvi matematičar koji je dao matematički strog interval za broj
π , koji se nalazi između 223/73 i 22/7.
p.n.e • Zbog toga se ova vrednost naziva još i “Arhimedova vrednost” ili
“Arhimedova konstanta”.

• Leonard Ojler  koristi π u udžbeniku “Mehanika” i od tada se zvanično i


1736. upotrebljava ova oznaka

• Johan Dase, koji je poznat i po pseudonimu Zaharja Dase, na zahtev


Hamburške akademije nauka i na Gausovu preporuku ručno je izračunao 200
1844. decimala broja π
za manje od dva meseca!

•Matematičar Vilijem Šenks proveo je čak 15 godina u izračunavanju broja π i izračunao


ukupno 707 decimala ovog broja (što znači da je računao jednu cifru nedeljno)!
1944. •Na njegovu žalost , nakon njegove smrti, D.F.Ferguson je 1944. godine računarski
izračunao π i uočio kako je Šenks napravio grešku na 528. decimali, čime su i sve decimale
posle ove bile pogrešne!

•Petr Bekman je u svom delu ”Istorija broja π” rekao:


“Cifre broja π iza prvih nekoliko decimalnih mesta nemaju nikakvu primenu, niti bilo kakvu
naučnu vrednost.
1976. Prva četiri mesta su dovoljna za pravljenje najfinijih mašina, a deset decimala je dovoljno za
dobijanje obima Zemlje uz odstupanje od jednog inča, ako se pretpostavi da je Zemlja glatka
lopta!”
VEČITA
INSPIRACIJA
Prvi pisani dokument u kojem se pominje Današnji kompjuteri su izračunali π na
Jedan od poznatih matematičkih problema koji rešavanje problema kvadrature kruga 2,7 triliona decimala.
datira još iz vremena Starog Egipta jeste
jeste Rajndov papirus koji je pronađen
KVADRATURA KRUGA – kako pomoću Kompjuterski stručnjak Fabris Belard je
1650. godina pre nove ere.
šestara i lenjira konstruisati  kvadrat čija je izračunao 2,7 trilionitu decimalnu cifru
površina jednaka površini kruga? broja π i tako oborio dosadašnji rekord za
Iz rešenja koje u papirusu nudi
egipatski matematičar Ahmes rekavši da 126 milijardi decimalnih mesta.
Pokušavajući da dođu do rešenja ovog
je potrebno konstruisati kvadrat od 8/9
problema matematičari su dolazili do drugih Kako bi uspeo u tome, bio mu je potrebno
prečnika kruga i tako se otkrilo da je
velikih otkrića, a među njima je svakako i broj da za to potroši čak 131 dan!
π = 256/81 = 3,16049…
π  jer se pokušalo da se taj broj geometrijski
konstruiše, što se pokazalo NEMOGUĆIM i što
je dokazao Lindeman 1882. godine .

Danas se uz pomoć kompjutera dobijaju bilijarde decimala broja Pi.

Ali opčinjenost računanja decimala ovog broja i dalje je prisutna i sada


se meri koja će mašina za što kraće vreme izračunati što veći broj njih.
Autor : Jovan Tešmanović VII/6
Nastavnik : Jagoda Rančić

You might also like