RELJEF I GRAĐA ZEMLJE

 Reljef su sve neravnine i ravnine na Zemljinoj

površini.
 Ravnice na kopnu su zaravnjeni dijelovi Zemljine
površine koje mogu biti na različitim nadmorskim
visinama.

ŠTO JE
RELJEF?
• Ravnice do 200m nad morem nazivaju se nizinama, a na većim visinama su
visoravnima.
• Neravnine zauzimaju približno 2/3 (dvije trećine) kopna na Zemlji.
• Uzvisine i udubljenja razlikujemo po visini i dubini koja se mjeri od razine mora.
• To se još zove nadmorska ili apsolutna visina.
  Vrlo sporo i skoro gotovo neprimjetno se reljef
mijenja .
RELJEF SE  Tijekom milijuna godina Zemljine prošlosti
NEPRESTAN morska su se dna mjestimice izdizala i

O MIJENJA preoblikovala u planinske lance, a mnoge su

planine razorene i isprane u more.
  Zemlja je lupinaste građe s tri glavne lupine: kora
plašt i jezgra.
 Zemlja je nastala prije oko 4,6 milijardi godina.
 Magma je polurastaljena, gusta i žitka masa nalik
tijestu.
 Kada magma probije na površinu Zemlje , naziva se
GRAĐA lavom.

ZEMLJE
NEMIRNA ZEMLJA
  Zemljina kora i tanki gornji dio plašta koi uz
nju prianja čini cjelinu koju nazivamo
litosferom.
 Litosfera nije cjelovita već je razlomljena na
desetak golemih i više manjih litosfernih ploča.
 Zbog razmicanja litosfernih ploča na jednome
UNUTARNJI mjestu, na drugome se one sudaraju.
PROCESI
OBLIKOVANJ
A RELJEFA
  Kada se slojevi stijena svijaju, nastaju bore.
 Kada se slojevi stijena razlome i uzduž se
pukotine pomiču nastaje rasjed.

BORE I
RASJEDI
  Magma se može pojaviti kao razmjereno miran
izljev lave, ali može i burno provaliti pa se
užarene stijene, vulkanski pepeo, dim i plinovi
izbacuju vrlo silovito.
 Kada se skrunute lave, stijenja i pepela stvori
uzvisina, nazivamo je vulkanom.

VULKANI
  Iznenadna, snažna i kratkotrajna podrhtavanja
Zemljine kore nazivaju se potresima.
 Najjači potresi, goleme razorne snage, nastaju
na granicama ploča na kojima se zbiva
podvlačenje i smicanje.

POTRESI