PROŠLOST ZEMLJINE KORE

Planeta Zemlja stara je oko 5 milijardi godina. Kroz 5 milijardi godina,

Zemlja je mijenjala svoj svoj izgled, biljni i životinjski svijet.
Okamenjenjim ostacima živog svijeta ( fosili ) naučnici mogu utvrditi
starost stijena ali prošli život i izgled tog dijela Zemlje.
Prošlost zemlje je podijeljena na nekoliko vremenskih razdoblja koja
se zovu geološke ere.
Prekambrilj ili arhaik je prva i najduža geološka era. Ova era dovodi do
formiranja Zemljine geosfere, u vodi se formira prvi oblik života,
formiraju se kopnene površine, a stijene iz ovoga razdoblja su
siromašne fosilima.
Paleozolik je druga geološka era. Ova era dovodi do formiranja planina.
U morima se pojavljuju ribe,a na kopnu gmazovi i paprati. Zahvaljujući
papratima nastao je ugalj.
Mezozoik kao treća geološka era značajna je po promjenama u biljnom
i životinjskom svijetu. Vodozemci i gmazovi se ubrzano razvijaju,
pojavljuju se džinovski gmazovi dinosauri,sisari i ptice.
Kenozoik je najmlađe geološke razdoblje koje i danas traje. Dijeli se na
dva kraća vremenska perioda a to su tercijar i kvartar. U kvartaru su se
desile velike klimatske promjene pod kojima su veći dijelovi zemlje bili
zaleđeni.To se naziva ledeno doba.U nekozoiku se pojavio čovjek.
RELJEF ZEMLJE

Izgled Zemljine površine

Planetu Zemlju prekrivaju velike vodene i kopnene površine. Vodene

površine su povezane u jednu cijelinu koja se naziva Svjetski okean i on
prekriva oko 71% Zemljine površine. Svjetski nokean je podijeljen na 4
okeana:
- Tihi okean
- Atlanski okean
- Indijski okean
- Sjeverni ledeni okean
Kopnene površine su podijeljene na manje površine koje se nazivaju
kontinenti. To su Evropa, Azija, Afrika, sjeverna Amerika, Južna
Amerika, Australija i Antartik.

Reljef Zemljine površine

Reljef Zemljine površine čine reljefni oblici koji su nastali uzajamnim

djelovanjem unutrašnjih (endogenih) i vanjskih (egzogenih) sila. Dijele
se na tri skupine : nizije, visije i udubljenja.
Nizije ili ravnice su niski i uravnjeni dijelovi Zemljine površine od 0 do
200 metara nadmorske visine ( nad h ).
Visije ili uzvišenja su izdignuti dijelovi Zemljine površine a diojele se na
brda, planine i visoravni.
Brda su uzvišenja sa nadmorskom visinom od 200 do 500 metara nad
h.
Planine se dijele niske ( od 500 metara do 1000 metara nad h.),
srednje ( od 1000 metara do 2000 metara nad h) i visoke ( preko 2000
metara nad h).
Visoravni su uravnjenje površine na visijama.
Široka i prostrana udubljenja između planina nazivaju se kotline.
Dolina je izduženo udubljenje na kopnu a ako kroz njega protječe rijeka
naziva se riječna dolina.
Okeanski ili morski bazeni su ogromna udubljenja na Zemljinoj površini
ispunjena okenakom ili morskom vodom.