UTJECAJ ACIDIFIKACIJE OCEANA

NA POPULACIJE CRVENOG
KORALJA

MENTORICA: DR.SC. BRUNA PETANI STUDENTICE: IVONA PROFACA

LUNA RAFANELLI
 UVOD
 Crveni koralj (lat. Corallium) – zajedničko ime za vrstu Coralium rubrum i
srodne vrste koralja

 Čvrsti, ružičasti ili crveni kostur

 Kolonije (busenasto ili lepezasto razgranate, dosežu od 10 do 30cm)

 Kostur (kalcijev karbonat)

Slika 1. – Primjer crvenih koralja

 STANIŠTE
 Stjenovito morsko dno

 10 i 300 metara ispod razine mora

 Ne pojavljuje se u područjima gdje je prisutna sedimentacija

 Sredozemno, Jonsko i Jadransko more

 U plićim staništima je rjeđi zbog prekomjernog lova

 Corallium rubrum – vrsta koja tvori stanište s istaknutom i strukturnom ulogom u
mezofotička staništa, koja održavaju žarišta biološke raznolikosti

 Biokalcifikacija, stope rasta, i aktivnosti polipa (hranjenja) Corallium rubruma,

značajno su smanjene

 S obzirom na funkcionalnu ulogu ovih koralja u mezofitskoj zoni, možemo

predvidjeti da bi zakiseljavanje oceana moglo imati kaskadne učinke na
funkcioniranje tih staništa širom svijeta
 Dragocjeni crveni koralj – jedan od ključnih inženjeringa vrste koraligenih sustava

 Ta vrsta je trenutno ugrožena (od strane prekomjernog iskorištavanja i klimatsko

uvjetovanih događaja masovne smrtnosti)

 Dugovječne vrste – stabiliziraju strukturu, igraju ključnu ulogu u funkcioniranju

mnogih podmorskih zajednica

 Tvore staništa te stoga mogu dovesti do brze fragmentacije strukture zajednice i

vrsta, gubitak staništa, depresivno funkcioniranje ekosustava i ugrožavanje meta-
populacijske povezanosti
 Slika 2. primjer dugovječne vrste koralja

Crni koralj (Antipatharia) 4000+ godina, pronađeni uz obalu Havaja

 Složenost staništa - utječe na zrelost dubokomorskih ekosustava i povećava
omjer biomase i produktivnosti

 Strogo povezana s biološkom raznolikošću, koji je povezan s funkcioniranjem

dubokomorskog ekosustava

 Stabilna staništa - pokreću pozitivno povratne informacije o prikladnosti

dugovječnih vrsta, koje s vremenom postaju još važnije u staništu za formiranje i
održavanje
 ACIDIFIKACIJA OCEANA

 Nastaje kada se jedan dio ugljikovog dioksida u atmosferi prebrzo

otopi u oceanu

 otpuštaju se vodikovi ioni i istovremeno se smanjuje koncentracija karbonatnih

iona

 Smanjenje koncentracije karbonatnih iona će utjecati na organizme koji imaju

školjke ili kostur od kalcijevog karbonata (koralji i školjkaši)
 OTAPANJE CO2
 CO2 se može otopiti u vodi

 Nastaje ugljična kiselina i smanjuje se pH vode

 pH oceana je između 8 i 8,3

 Pad pH od 0,1 jedinice znači da se koncentracija vodikovih iona u oceanu povećala za 30%

 Kalcijev karbonat je pri nižim pH topliviji

 Pri nižem pH je smanjena dostupnost CO3 ̄ iona te se na taj način inhibira kalcifikacija

 Velik dio otopljenog ugljikovog dioksida dolazi od neobnovljivih izvora energije, proizvodnje

cementa, sječe šuma i ostalih ljudskih aktivnosti

 UTJECAJ ACIDIFIKACIJE

 Zakiseljavanje oceana predstavlja dodatnu veliku prijetnju za ovu vrstu

 Osjetljivost morskih organizama na zakiseljavanje varira među različitim svojstvima

 Mediteranske vode pokazuju jasno zakiseljavanje

 Od početka industrijske ere zabilježeno je smanjenje od 0,05 do 0,14 pH

 Kako oceani postaju kiseliji isto tako postaju i topliji, to negativno utječe na koralje

 Povećana temperatura dovodi do njihovog masovnog izbjeljivanja i odumiranja (oko

27% koralja je već nestalo)
 Zakiseljavanje mora i oceana se smatra glavnim faktorom smanjenja

kalcifikacije kod morskih organizama

 Utječe tako što smanjuje slobodni CO3 2-

 Bitna stavka za zdravlje koraljnog grebena je smanjenje zakiseljavanja

 Smanjenje pH može dovesti do smanjenja dostupnosti hranjivih tvari (posebno metala)

i zakiseljavanja tjelesnih fluida morskih organizama, te indirektno utjecati na njihov
rast i razvoj
 Usporedba aksijalnih struktura kostura koralja izloženih prirodni pCO2 i
zakiseljavanje

 (A), (B) vrh i aksijalni kostur u prirodnim uvjetima

 (C), (D) vrh i aksijalni kostur ispod zakiseljenih uvjeta

 REZULTATI

 Smanjena stopa kalcifikacije

 Smanjenje gustoće skeleta, što rezultira povećanoj osjetljivost i mogućnosti loma

prilikom rada valova

 Rast i razvoj bi bili smanjeni

 Prijemljivost na bolesti bi bila povećana, a otpornost na predatore smanjena

 Smanjio bi se, ako ne i onemogućio trodimenzionalni rast koralja

Hvala na pažnji!