Kognitivne sposobnosti

Edukacijska psihologija 1
Đeni Zuliani
2011/12.
O čemu ćemo govoriti?
Sposobnosti
Kognitivne osobine
Individualne razlike u kognitivnim
osobinama
Sposobnosti
Jedan od temeljnih uvjeta učenja
Ljudi imaju različite sposobnosti!
Geneza:
Teorija empirizma
Teorija nativizma
Teorija konvergencije (Stern)
Interkcionistički pristup (dispozicija + prikladni okolinski
utjecaji – poticajni o oblikovajući)
Aktivitet – rezultat interakcije čimbenika naslijeđa i
okoline
Kognitivne osobine

Inteligencija

Kognitivni stilovi

Kreativnost
Inteligencija
takva opća sposobnost čovjeka koja mu
omogućuje brzo i uspiješno snalaženje u novim tj.
problemnim situacijama
Istraživanja o utjecaju naslijeđa i okoline:
Naslijeđe konstantno
Istraživanja sa jednojajčanim blizancima - pokazuju da su
učinci različitih prilika na intelektualne sposobnosti male, ali
zato veće na drugim sposobnostima (društvenost,
moralnost, znanja, itd.)
Najveći utjecaj okoline je do treće godine života djeteta
Okolina konstantna
Veći učinci okoline kod djece veće hereditarne mogućnosti
razvoja
Inteligencija

NASLJEĐENA STEČENA

Ispitivanja jednojačanih i dvojajčanih blizanaca, posvojene djece

naglašavaju utjecaj oba činitelja

Ako je okolina Nepovoljna

zadovoljavajuća, okolina djelovat
tada će snažnije od
predispozicije biti nasljeđenog
važnije potencijala
Inteligencija i životna dob

Kad se dijete rodi ono nema inteligencije,

do dvadesete godine života brzo raste i doseže
svoj intelektivni maksimum
U odrasloj dobi održava svoj maksimum (iako sa
jedva zamjetnim opadanjem)
U starosti doživljava znatnije opadanje
Inteligencija – psihometrijski pristup
Spearman
- Generalna sposobnost
(g faktor)
- specifične sposobnosti
(s faktor)
Guilford
- Mentalne operacije
(procesi)
- Sadržaji (o čemu mislimo)
- Produkti (rezultati
mišljenja)
Trodimenzionalni model
strukture intelekta
Thurstone
- Primarne mentalne
sposobnosti:
pamćenje, verbalno razumijevanje,
fluentnost, rezoniranje, numerička,
perceptivna i vizualno-spacijalna
sposobnost
Eysenck kvalitativni aspekti
- M. brzina: vrijeme za
pronalazak adekvatne reakcije
- M. snaga: najviša težina
složenosti koju se može dostići u
rješavanju problema
-Na njih se nadovezuju
rasuđivanje, pamćenje, opažanje
Guilfordov model inteligencije
Thorndikeov multifaktorski model

Intelektualne sposobnosti se sastoje

od mnoštva malih faktora
Različite intelektualne aktivnosti mogu
imati iste ali i različite faktore
Vernonov hijerarhijski model

V: ed K: m

V N Mi S Mn

V:ed – verbalno-edukacijski fator Plasticitet - reorganizacija danih struktura

K:m – praktično-manipulativni faktor
V – verbalni faktor
N – numerički faktor
Mi – mehaničke informacije
S – spacijalni
Mn – manualni faktor
Kompleksnost – organizacija složenih intel.
struktura
Fluentnost – produkcija što većeg broja novih
ideja
Globalizacija – organizacija ideja u nove cjeline
Cattellov model intelekta

Opći faktori:
Fluidna i.: pod utjecajem nasljeđa; maksimum u 14.god
Kristalna i.: pod utjecajem iskustva i kulture
Širi grupni faktori:
Opća fluentnost
Asocijativna i f. Ideja
Produkcija velikog broja novih ideja, riječi, itd.
F. Vizualizacije
Spacijalna i prostorna orijentacija
F. Kognitivne brzine
F. Osobina ličnosti i temperamenta
 FLUIDNA I.
- Indukcija relacija i ideja
- Opseg poimanja i pamćenja,
prepoznavanja i zadržavanja
predmeta
- Asocijativno pamćenje
shvaćanjem poveznica
između elemenata
- Figuralne relacije između
apstraktnih figura
- Figuralna klasifikacija –
element za klasifikaciju
različitih likova
- F. semantičkih relacija –
otkrivanje relacija među
pojmovima
KRISTALNA I.
- Verbalno razumijevanje
- Iskustvena evaluacija-
prosuđivanje i razumijevanje
ponašanja drugih
- Formalno razmišljanje -
asptrakcija, simboli -
donošenje zaključaka
- Opće rasuđivanje -rješavanje
problema
- Numerička sposobnost
- Originalnost – sposobnost
produciranja novih ideja
 Inteligencija – psihometrijski pristup
Gardner
INTELIGENCIJA OPIS OSOBE

Logičko- Prirodno i spontano organizira stvari u red ili poredak, lako napamet barata
količinama, brzo shvaća matematiče pojmove, voli igre logike, zagonetke,
matematička kompjutore

Lingvističko- Uživa u čitanju, pisanju, govoru, slušanju. Dobro pamti verbalne podatke i voli
razvijati svoj rječnik. Lijepo priča priče i prepričava događaje. Ima smisla za strane
verbalna jezike.

Vizualno- Lako zamjećuje simetriju i sklad, rotira u glavi složene likove i nacrtati što god vidi.
Uspješna je u slagalicama i lako se snalazi naulicma novog i nepoznatog grada.
spacijalna

Tjelesno- Dobra u rukovanju predmetima, pokreće tijelo skladno i s lakoćom. Uživa jer je
uspješna u tjelesnim vježbama. Vrlo vješta i spretna pa uspješno izrađuje predmete.
kinestetička
Glazbena Može otkriti ritam, obrazac i tempo u stvarima koje ih maizgled nemaju
(pjesma ptica). Voli razne vrste glazbe i svira neki instrument, učeno ili
po sluhu.
Interpersonalna Lako razumije druge ljude, raspoloženja i osjećaje. Prirodni je vođa,
vješto posreduje u međuljudskim sukobima, jer vidi situaciju očima obiju
strana. Omiljena među ljudima.
Intrapersonalna Vrlo dobro poznaje samu sebe. Svjesna svojih osjećaja, ideja, potreba i
snova. Uporna je, gotovo tvrdoglava, u aktivnostima kojima se bavi.
Inteligencija – psihometrijski pristup
Sternberg – trijarhična teorija
1. Posredujuće komponente (metakomponente,
komponente usvajanja znanja, komponente
uratka)
2. Veza inteligencije i okoline (odabir okoline,
promjena ili prilagodba)
3. Mehanizam modificiranja inteligencije kroz
iskustvo

Snalaženje u novim Efikasno i automatsko

situacijama rješavanje problema

Suočavanje sa situacijama u kojima treba povezati novo i

staro iskustvo i poboljšanje vještina rješavanja problema
Mjerenje inteligencije
Binet-Simonova skala
IQ: omjer mentalne i
kronološke dobi
- devijacioni IQ
WISC (6-16god)
WPPSI (4-6.5 god)
Testovi verbalnih i
nevrbalnih
sposobnosti
Mentalna zaostalost
Prema Q.I.:
Q.I.
- laka m.z. (55-70)
Testovi postignuća
- umjerena (40-55)
Funkcioniranje u - teška (20-40)
socijalnoj - najteža (ispod 20)
prilagodbi
laka m.z.: osnovne vještine
čitanja, pisanja i
računanja; uključivanje i
redovne, prilagođene ili
posebne programe
Mjerenje inteligencije u školi
Testovi mjere sposobnosti koje su
relevantne za školsku uspješnost
(brže i lakše učenje, integriranje novih sadržaja,
snalaženje u novim situacijama)

(!) ali postoji i obrnuti utjecaj

(percepcija, pamćenje, klasifikacija, upotreba jezika)
Kognitivni stilovi
Kako ljudi percipiraju i organiziraju
informacije iz svijeta oko sebe

Ovisnost vs. Neovisnost o polju

Refleksivnost vs. Impulzivnosti
Rigidnost vs. Fleksibilnost
Netolerantnost na neodređenost
Sklonost riziku
Stil kategoriziranja
 Ovisnost o polju
- Teško razlikuju podražaj
od okoline
- Promjenama u okolini
može se utjecati na
percepciju
- Teško uočavaju detalje
- Pod utjecajem tuđih
mišljenja, skolonost
razgovoru i blizini
- Učitelji sa takvim stilom: stil - Učitelji s takvim stilom:
poučavanja usmjeren na
učenike, manje kritične na
pogreške
Neovisnost o polju
- Analitička percepcija
- Lakše odvajaju podražaj od
okoline
- Promjena konteksta manje
utječe na percepciju
- Lakše odolijevaju socijalnim
pritiscima, odlučuju na
temelju svojih percepcija,
manje usmjereni na ljude
manje komuniciraju s
učenikom i kritičnije prema
pogreškama
Učenici ovisni o polju
- Bolje uče u socijalnom
okruženju
- Bolje pamte informacije
vezane uz druge
- Više ih pogađa kritika
- Teže uče nestrukturirane
materijale
- Prihvaćaju zadanu
organizaciju materijala i ne
mogu je promjeniti
- Trebaju jasnu pouku kako
rješavati probleme
- Zahtjevaju izvana definirane
ciljeve i nagrade
Učenici neovisni o polju
- Trebaju pomoć u učenju
materijala s društvenim
sadržajem
- Ponekad ih treba poučiti kako
koristiti konekst u razumjevanju
socijalnih situacija
- Manje ih pogađa kritika
- Na svoj način oblikuju
nestrukturiranje situacije i
materijale
- Analiziraju i po potrebi
reorganiziraju zadane materijale
- Mogu rješavati probleme bez
pouke i vođenja
- Sami definiraju ciljeve i nagrade
 Refleksivnost Impuzivnost

- Pažljivo razmatraju - Kratko razmatraju

ponuđene alternative alternative i brzo
pa odabiru odgovor odabiru odgovor
- Rješavaju sporo i - Brzo rješavaju s
točno pogreškama
- Ponekad gube puno - Utječe na školski
vremena na provjeru uspjeh

U ranoj školskoj dobi dolazi di diferencijacije kognitivnog stila;

Kognitivni stil je stabilna dimenzija;
Stariji učenici refeksivniji od mlađih;
Modifikacija impulzivnosti
1. Poticanje na usporavanje odgovora
(produženjem rada, prisilnom odgodom,
modeliranjem refleksivnog ponašanja)

2. Trening specifičnih strategija pažnje

3. Trening verbalne samoinstrukcije

(unutarnji govor: Što sad moram? Moram polako
i pažljivo pročitati zadatak.... Sad moram vidjeti
što je nepoznato...)
Kreativnost
Pronaći novo originalno rješenje nekog problema; vidjeti neobičan
odgovor, napraviti originalno umjetničko djelo

Gallagher (1986.): mentalni proces kojim osoba stvara nove ideje ili
Produkte, ili kombinira postojeće ideje i produkte na neki novi način

KREATIVNOST KAO KREATIVNOST KAO

OSOBINA
- Guilfordov model inteligencije
- Konvergentna produkcija:
zahtjeva potragu za jednim
točnim odgovorom koji rješava
problem
- Divergentna produkcija:
odgovoriti na nove i originalne
načine
!!! Uklanjanje usvojenih prepreka važno je za kreativnost
VJEŠTINA
- Dio produktivnog mišljenja
- interakcije između osobina
onog koji uči, procesa i
situacijskih varijabli
- može se uvježbati i poticati
kod sve djece
Mjerenje kreativnosti
Test of Creative Thinking, torrance, 1966, prema Guilfordovom
modelu
- Fluentnost- velik broj odgovora
- Fleksibilnost – različite kategorije odgovora
- Originalnost – jedinstveni ali relevantni odgovori
- Elaboracija – uzimanje postojeće ideje i njegovo modificiranje

Urban-Yellen test – završiti zadani crtež

Test procjene osobina ličnosti (znatiželja, sklonost preuzimanja

rizika, uključenost u kreativne aktivnosti, duhovitost,...)
Poticanje kreativnosti
Pitanja koja pobuđuju različite funkcije:
- pamćenje – tko?, kada?, gdje?
- konvergentno mišljenje – kako, zašto, objasni
- divergentno mišljenje – na koliko načina, što bi
se moglo dogoditi, imaš li drugi ideju
- vrednovanje – usporedi, što je bolje, ljepše?
Oluja mozgova
Lista atributa (osobine procesa, sustava) i
redefinicija
Tražiti originalne odgovore
Izvođenje posljedica nekog događaja
I još...
Poučavati pojmove a ne činjenice
Individualizirane pristupe i projekte pod stručnom
supervizijom
Omogučiti kontakte s izvorima informacija i kreativnim
pojedincima
“istina je nešto za čime još tragamo”
Obrazovanje učitelja u specifičnim područjima
Poticajna atmosfera
Djeca neka sami vrednuju svoj rad
Modelirajte kreativno ponašanje i mišljenje
Aktivnosti koji potiču divergentnu produkciju
Poticanje učenika na kreativnost, originalnost
Sustavno nagrađivanje novih rješenja
Aktivnosti koji zahtjevaju velik broj točnih odgovora