Hormoni sreće

Renato Domazet Lošo

Dopamin

 Dopamin jedan je od
najvažnijih neurotransmitera u
našem mozgu te je jedan od
ključnih preduvjeta za
ispunjenje naših kratkoročnih i
dugoročnih ciljeva.
Dopamin

 Uključen je u mnoge moždane  On se ponaša poput sistema nagrade

funkcije, posebice one koje za naš mozak te naj način potiče nas
da obavljamo određene radnje.
reguliraju emocije, motivaciju,
misao i osjećaj užitka.
 Taj sistem nagrade potiče organizme
na razmnožavanje, hranjenje te
mnoge druge radnje koje su korisne
za njihovo preživljavanje.
Dopamin

 Kao neurotransmiter dopamin je vrlo  Depresija, mentalna bolest koja inhibira

zastupljen u funkciji našeg mozga te izlučivanje dopamina te time uzrokuje
samim time bilo kakav poremećaj dugotrajan osjećaj tuge i nedostatka
njegovog lučenja može izazvati ozbiljne motivacije
poteškoće

 Razni poremećaji hiperaktivnosti i

 Kao na primjer Parkinsonova bolest koja deficita pažnje, psihotični poremećaji i
uključuje degeneraciju stanica koje slično.
proizvode dopamin
Dopamin
 Kao najčešću bolest povezanu sa
dopaminom ne možemo izostaviti
ovisonosti
 Znamo da dopamin motivira naše
ponošanje, droge odnosno bilo koja
tvar, radnja ili slično od koje
nemamo koristi ili nam čak šteti, a
da potiče izlučivanje dopamina,
može stvoriti ovisnost
 Pušenje, alkohol i kockanje su klasični
primjeri ovisnosti no danas se sve više
ljudi upušta u ovisnosti bez da su toga
svjesni. Ljudi imaju sve manje vremena,
rad postaje sve više mentalno zahtjevan
stoga prirodno tražimo brz i lak izvor
dopamina
 Dopamin smo eksploatirali protiv samih
sebe, čovjek je iskoristio priorodnu
funkciju dopamina kako bi mogao
zaraditi na račun drugog čovjeka
prodajom tvari koje štetu njemu i
drugima oko njega
Serotonin

 Podjednako značajan
neurotransmiter u našem tijelu je
serotonin. Ima ključnu ulogu u
regulaciji važnih funkcija poput
raspoloženja, sna, učenja, pamćenja,
apetita, odnosno osjećaja gladi i
sitosti te ljubavi.
Serotonin

 Za razliku od dopamina serotonin može  Promjene njegove koncentracije unutar

imati i inhibicijsko i ekscitacijsko mozga mogu dovesti do različitih
djelovanje poremećaja, na primjer depresije,
anksioznosti, agresije, prisilnog
ponašanja i poremećaja spavanja
 Serotonin sudjeluje u regulaciji fine
mišićne kontrakcije, tjelesne
temperature, apetita, osjećaja boli,
ponašanja, raspoloženja, krvnog tlaka i
disanja. Kada je u ravnoteži, daje osjećaj
zadovoljstva i mentalne opuštenosti.
Serotonin

 Većina neurona koji proizvode i luče

serotonin nalaze se u jezgrama rafe
(raphe nuclei), smještene u moždanom
deblu.
 Ti neuroni protežu se svojim aksonima
do gotovo svakog dijela središnjeg
živčanog sustava te zajedno tvore
serotonergički sustav.
Serotonin
 Serotonin je također prisutan i u
probavnom sustavu gdje se nalazi druga
vrsta stanica koje proizvode i luče
serotonin, a to su enterokromafine
stanice, smještene u epitelu probavnog
trakta
 Serotonin u probavnom sustavu regulira
molitet crijeva. Toksini u hrani i druge
tvari mogu dodatno stimulirati lučenje
serotonina
 Pri visokim koncentracijama serotonin
izaziva proljev i povraćanje
Serotonin

 Serotonin se stvara u mozgu i  U razgradnji serotonina sudjeluje enzim

probavnom traktu monoaminooksidaza (MAO-A i MAO-
 B). Inhibicija ovog enzima može
U krvi se pohranjuje u krvnim
povećati razinu serotonina, stoga je
pločicama.
monoaminooksidaza meta nekih lijekova
 Serotonin je ujedno i prekursor u (MAOI)
biosintezi melatonina, hormona pinealne
 Serotonin regulira naš organizam te
žlijezde koji sudjeluje u regulaciji sna i
samostalno ostvaruje balans u mnogim
cirkadijanog ritma.
područjima našeg organizma