UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

OPŠTI SMJER – I CIKLUS STUDIJA

HORMONI SREĆE U SPORTU

/Seminarski rad/

STUDENT MENTOR
Ime i prezime Dr.sci. Ime i prezime, van. prof.

Sarajevo, mart 2020.

SADRŽAJ

1. Uvod........................................................................................................3
2. Hormoni sreće.........................................................................................4
2.1. Endokanabinodid.............................................................................5
2.2. Dopamin..........................................................................................5
2.3. Oksitocin.........................................................................................6
2.4. Endorfin...........................................................................................7
2.5. Neuroprijenosnik GABA.................................................................8
2.6. Serotonin..........................................................................................8
2.7. Adrenalin..........................................................................................9
3. Uticaj fizičke aktivnosti na produkciju hormona sreće...........................11
4. Hormoni sreće u hrani.............................................................................13
4.1. Hrana koja utiče na lučenje hormona sreće.....................................13
4.2. Tablete koje utiču na lučenje hormona sreće...................................15
5. Literatura..................................................................................................17

2
 1. UVOD

Hormoni sreće su hormoni koji su jednako važni u životu i sportu kao ostali hormoni u tijelu. Da
nema hormona sreće čovjek ne bi osjećao, i bio bi poptuno bezosjećajno biće. Hormoni sreće u
određenim situacijama, i pod određenim vanjskim stimulacijama počinju da se luče i upravo zbog
njih možemo da se osjećamo sretno, zadovoljno i ispunjeno ukoliko su vanjski uticaji pozitivni,
dok bi u obrnutom stanju kada bi vanjski uticaji bili negativni osjećali bi se potpuno tužno,
depresivno, nezainteresovano i slično. Kroz ovaj rada, navedeno je, prema određenim autorima te
njihovim napisanim člancima, kako i na koji način određeni hormoni sreće djeluju na čovjeka,
odnosno kakve osjećaje izazivaju, te koje su to situacije i stimulacije koje na to utiču. Takođe,
navedeno je i podjela hormona sreće, i za svakog od njih je napisan opis. Pored toga, u radu je
opisano i kako ti fizička aktivnost utiče na samo lučenje hormona sreće. Naravno, treba obratiti
pažnju i na to kada na koji način i koja to fizička aktivnost utiče na lučenje hormona sreće, kako u
rekreatinvom dijelu tako i u samom sportu. Treneri vrhunskih sportista pogotovo treba da obrate
pažnju na ove hormone jer će kako njima tako i njihovim sportistima pomoći da rade što bolje
treninge, budu što motiviraniji i postižu što bolje rezultate. U radu se nalaze i primjeri hrane
odnosno određenih namirnica koje se mogu korisiti kako bi potakli lučenje hormona sreće te i na
taj način možete učiniti da vam dan bude bolji, kao i određene tablete i stimulansi koji se koriste
da bi se potaklo njihovo lučenje.

3
 2. HORMONI SREĆE

Sreća, smijeh, zadovoljstvo i unutarnji mir rezultat su hormona sreće s kojima se svakodnevno
susrećemo u raznim situacijama kao što su druženje s prijateljima, slušanje glazbe, gledanje
humorističnih serija, komedija, prakticiranje meditacije ili pak nakon vježbanja i intimnih odnosa
( M. Mihalec, 2019 ).

Osjećaji koje doživimo tokom procesa u kojima dolazi do oslobađanja hormona sreće nisu ništa
drugo nego hemijske reakcije koje se događaju u našem tijelu. Svaka emocija i osjećaj koju
doživimo u određenom trenutku, a one su sastavni dio naših života, su posljedica lučenja određenih
hormona. U ovisnosti od situacije u kojoj se nalazimo, okruženja ili događaja, dolazi do lučenja
hormona od kojih jedni izazivaju pozitivne osjećaje i emocije dok drugi rade suprotno i utiču na
javljanje negativnih emocija odnosno osjećaja.

Takođe, poznato je da osoba koja se tokom dana osjećala loše gdje su preovladavale negativne
emocije odnosno osjećaji, odu na neki trening i onda se nakon samog treninga osjećaju puno bolje.
Sve je to produkt lučenja upravo tih hormona sreće i bez obzira na sve trebali bi da utičemo da što
više potičemo njihovo lučenje.

Neki od ključnih hormona sreće i dobrog raspoloženja kao i neuroprijenosnika su :

• endokanabinoidi,
• dopamin,
• oksitocin,
• endorfin,
• neuroprijenosnik GABA,
• serotonin,
• adrenalin.

4
 2.1. Endokanabinoidi

Endokanabinoidi nastaju prirodno u tijelu, a utječu na CB-1 (kanabinoidni receptori u centralnom

živčanom sustavu) i CB-2 (kanabinoidni receptori na periferiji) receptore kanabinoidnog sustava.
Anandamid je jedan od najpoznatijih endokanabinoida. Imaju sličnu strukturu kao i THC u sastavu
marihuane jer aktiviraju kanabinoidne receptore koji se aktiviraju i tijekom konzumiranja
marihuane. Kanabinoidi utječu na kontrolu osjećaja boli, promjenu raspoloženja i apetita ( M.
Mihalec, 2019 ).

2.2. Dopamin

Osim hormona serotonina, oksitocina i endorfina, nazvanih ‘hormonima sreće’ tu se nalazi i

dopamin. Dopamin izrazito utječe na ljudsko ponašanje pa su tako mogući psihološki problemi u
slučaju nedostatka. Ovaj hormon se naziva i nagradnom hemikalijom jer pruža dobar osjećaj i
emocionalnu sreću. On šalje signale zadovoljstva i uzbuđenja u mozak. Najviše se osjeća njegova
prisutnost u dobrom osjećaju. Normalna razina dopamina utjecat će na vaše ponašanje pa ste radi
njega uzbuđeni, privlačni, strastveni, veseli, energični pa čak i euforični. Dopamin se često naziva
i hormonom ljubavi jer se smatra kako radi njega postajemo ovisni o osobi koju volimo. Pozitivno
svojstvo mu je i da smanjuje razinu inzulina te ima antikancerogeno svojstvo. Radi svojih svojstava
dopamin utječe na svakodnevicu čovjeka. Normalna razina tog hormona pomaže u izvršavanju
svakodnevnih aktivnosti, osjećaja sreće, boljem i kvalitetnijem snu, lakšem učenju i pamćenju te
boljem i lakšem fokusiranju. Niska razina dopamina uzrokovat će sve suprotno od dobrog osjećaja
– emocionalnog i fizičkog.

Dopamin je hormon koji se javlja kao osjećaj nagrade, a odgovoran je za ponašanje koje rezultira
nakon nagrade ili zadovoljavanja određene potrebe. Svaki oblik traženja za nagradom povećava
razinu dopamina u mozgu. Ako želite povećati dopamin, zadajte si cilj i ostvarite ga ( M. Mihalec,
2019 ).

5
 2.3. Oksitocin

Oksitocin ljudski hormon stražnjeg režnja hipofize. Izlučuju ga završeci neurona čije su jezgre u
hipotalamusu (supraoptičke i paraventrikularne). Po kemijskom sastavu je polipeptid sastavljen od
9 aminokiselina (Cys-Tyr-Ile-Gln-Asn-Cys-Pro-Leu-Gly-NH2). Djeluje na kontrakciju maternice
trudne žene, naročito snažno potkraj trudnoće i laktaciju (uzrokuje kontrakciju mioepitelnih stanica
oko alveole mliječne žlijezde) i pozvezan je s obrascima materinskog ponašanja (maženje i briga)
kod nekih sisavaca. Učinak ima i u središnjem živčanom sustavu. Zbog kemijske sličnosti s
antidiuretskim hormonom, može u bubregu neznatno smanjiti izlučivanje tekućine i povećati
izlučivanje natrija (natrijurezu) ( Wikipedija, 2019 ).

Oksitocin je hormon koji je direktno povezan uz ljudsko povezivanje i povećanje povjerenja i

odanosti. U nekim istraživanjima razina oksitocina je povezana i s ljubavnim odnosima. Također,
ako je par razdvojen duže vrijeme, manjak fizičkog kontakta smanjuje oksitocin i povećava se
osjećaj žudnje za tom osobom. Kod muškaraca vazopresin je molekula koja utječe na osjećaj
povezivanja. Ali ipak, direktan dodir, ljubav, vođenje ljubavi i intimnost su ključ za osjećaj sreće
( M. Mihalec, 2019 ).

6
 2.4. Endorfin

Ovo je vrsta enzima kao i neuroprijenosnik koji nastaju u hipotalamusu. Veoma su slični opijatima
i takođe su biohemijski spojevi a njihova porodica su peptidi. Otkriveni su 1975 godine od strane
dvije nezavisne grupe istraživača. Prilikom terapije akupunkturom oni se oslobađaju što je i kasnije
dokazano 1999 godine. Takođe mogu se osloboditi i prilikom konzumiranja određenih namirnica
kao što su ljute papričice. Oslobađa se i tokom fizičke aktivnosti i tada ima analgetsko i
anksiolitičko djelovanje.

Endorfin je molekula koja suzbija osjećaj boli, odnosno to je prirodni morfij. Endorfin u svojoj
kemijskoj strukturi liči na strukturu opijata i ima analgetska svojstva. Endorfin proizvodi žlijezda
hipofiza i hipotalamus tijekom napornog fizičkog napora, seksa i orgazma ( M. Mihalec, 2019 ).

Endorfin, ali i serotonin utječu na cjelokupno raspoloženje, razinu umora i otpora na bol – svi važni
dijelovi kod reguliranja unutarnjeg “sata” – dnevnog ritma. Oni pomažu kod stvaranja osjećaja
poletnosti, ali stvaraju osjećaj umora prije odlaska u krevet i tijekom noći ( M. Mihalec, 2019 ).

Endorfini imaju visoku prednost na poboljšanje kreativnosti i inspiracije ( M. Mihalec, 2019 ).

Endorfini su veoma specifični neurotransmiteri, koji omogućuju tijelu (organizmu) da prevaziđe

samo sebe. Primjećeno je, na primjer, da se oslobađaju kod intenzivnih sportskih aktivnosti,
omogućujući bolje rezultate podizanjem praga bola (smanjenjem neprijatnosti). Do lučenja
endorfina takođe može doći u slučaju neke povrede (nesreće), stresa, bola, bolesti, jer ove supstance
omogućuju da se ova neprijatna stanja bolje podnesu ( zdravahrana.com, 2017 ).

7
 2.5. Neuroprijenosnik GABA

GABA, odnosno molekula koja djeluje protiv anksioznosti usporava naglo ispuštanje neurona i
stvara osjećaj spokoja. GABA se prirodno može povećati prakticiranjem joge ili meditacije.
Benzodiazepini (kao što je Valium i Xanax) su sedativi koji djeluju kao anti-anksiozni lijekovi koji
povećavaju GABA hormon. Ovi lijekovi imaju mnogo nuspojava i rizika od nastanka ovisnosti.
GABA se povećava za otprilike 27% nakon 60 minuta prakticiranja joge u usporedbi s osobama
koje čitaju knjigu 60 minuta ( M. Mihalec, 2019 ).

2.6. Serotonin

Serotonin (5-hidroksitriptamin, 5-HT) je jedan od glavnih neurotransmitera središnjeg živčanog

sustava. Pripada skupini monoaminskih neurotransmitora, zajedno sa dopaminom, noradrenalinom
i dr. Ovisno o receptoru, može imati i inhibicijsko i ekscitacijsko djelovanje ( Wikipedia, 2018 ).

Serotonin je neurotransmiter, njegova funkcija je prijenos poruka kroz živčani sistem što znači da
njegov manjak ili višak mogu značajno uticati na prijenos živčanih impulsa te, posljedično,
ponašanje ljudi. Serotonin nalazimo najvećim dijelom u stanicama probavnog sistema, a manjim
dijelom u epifizi, srednjem živčanom sistemu. Nalazimo ga i u trombocitima, ali oni ga ne mogu
sami sintetizirati već ga dobivaju prolaskom kroz probavni sistem ( Z.Jagodić, 2015 ).

Serotonin ima razne funkcije – ubrzava motorne funkcije, regulira krvotok u mozgu, utiče na
regulaciju tjelesne temperature, ima analgetičko djelovanje, utiče na apetit (odnosno smanjuje ga).
Ukoliko ga ima previše smanjuje seksualnu želju ili onemogućava erekciju kod muškarca ( G.
Vučić, 2014 ).

8
Serotonin utječe na povećanje samopouzdanja. Povezanost serotonina i manjka osjetljivosti prema
odbijanju omogućuje ljudima da stave sebe u situaciju koja će povećati razinu samopouzdanja,
osjećaj svrhe i pripadanja. Kako bi povećali serotonin, izazivajte sebe svakodnevno i radite stvari
koje konstantno pojačavaju osjećaj svrhe, značenja i uspjeha. To će proizvesti povratan osjećaj koji
će povećati razinu samopouzdanja i smanjit će osjećaj nesigurnosti ( M. Mihalec, 2019 ).

Serotonin ima brojne učinke i posredovan je velikim brojem različitih receptora: sudjeluje u
patogenezi migrene, odgovoran je za termoregulaciju, hranjenje i apetit, spavanje, seksualnu želju,
kontrakcije mišića, učenje i pamćenje, cirkulaciju te psihička stanja poput anksioznosti i depresije.
Na stimulaciju proizvodnje serotonina u mozgu utječe određena hrana, ali i - vježbanje! (Z.
Jagodić, 2015).

Oko 75% serotonina se nalazi u stanicama crijeva, gdje reguliše probavu. Ostatak serotonina se
sintetizira u neuronima u mozgu, a taj serotonin utiče na raspoloženje. Visoke razine serotonina su
povezane s ekstatičnošću, a niže s depresijom. Iako u dobrom raspoloženju sudjeluje veći broj
neurotransmitera, serotonin je najvažniji među njima, a na njegove razine može uticati i niz drugih
(vanjskih) faktora poput sunčeve svjetlosti, prehrane i vježbanja (Z.Jagodić, 2015).

2.7. Adrenalin

Adrenalin ili epinefrin je hormon kojeg luči srž nadbubrežne žljezde u situacijama kada je nužno
povećati srčani minutni volumen. To je i temeljni simpatikomimetik. Adrenalin je monoamini
alkaloid, odnosno feniletilamin, specifično - katekolamin kao i dopamin i noradrenalin.
Formula adrenalina tj. epinefrina je: C9H13NO3 ( Wikipedia, 2018 ).

Adrenalin (ad- + lat. ren: bubreg), katekolaminski hormon moždine nadbubrežnih žlijezda.
Sintetizira se iz aminokiseline tirozina, a oslobađa na poticaj simpatikusa. Učinci adrenalina slični
su učincima simpatičkoga živčanog sustava: proširuju se dišni putovi, ubrzava se srčana
frekvencija, srčane kontrakcije postaju snažnije, krvne se žile u mišićima proširuju, a u koži se i u
unutar organima sužuju. Adrenalin djeluje i na metaboličke procese u jetri, mišićima i u masnome

9
tkivu, to se očituje povišenom koncentracijom glukoze u krvi, a sve to pridonosi boljoj opskrbi
mišića i mozga hranjivim tvarima i kisikom. Zajedno s hormonima kore nadbubrežnih žlijezda
(aldosteron, kortizol), adrenalin povećava otpornost organizma i pridonosi njegovoj prilagodbi u
iznenadnim stresnim stanjima (npr. ranjavanje, obilno krvarenje, kirurški zahvati, bol, strah,
naporan tjelesni rad, bijeg od opasnosti).

Adrenalin koji se naziva još i epinefrin igra značajnu ulogu u “fright-fight-flight” učinku nakon
pretrpljenog emocionalnog stresa. Adrenalin priprema organizam za stanja kada trebamo reagirati,
boriti se, pobjeći zbog opasnosti, a također povećava snagu i stanje budnosti. Adrenalin povisuje
brzinu otkucaja srca, krvni tlak i utječe na sužavanje krvnih žila i povećanje protoka krvi u većim
mišićima. Nalet adrenalina dolazi u razdobljima rastresenosti i straha. Može se javiti i kada radite
stvari kojih se bojite ili pak brzim disanjem i kontrakcijom mišića. Ovaj osjećaj može biti zdrav u
malim količinama, posebice kada Vam je potrebno dizanje energije. Nalet adrenalina stvara osjećaj
živosti. Može biti lijek za dosadu, slabost i stagnaciju. Preuzimanje rizika i radnja stvari kojih se
bojimo tjera Vas da izađete iz zone sigurnosti, a tako maksimalizirate Vaš potencijal. Ipak, ljudi se
ponekad nemarno ponašaju kako bi dobili taj nalet adrenalina – posebice oni koji su ovisni o
adrenalinu ( M. Mihalec, 2019 ).

10
 3. UTICAJ FIZIČKE AKTIVNOSTI NA PRODUKCIJU
HORMONA SREĆE

Fizička aktivnost odnosno sport, poznato je da utiče na aktivaciju brojnih procesa u organizmu
tokom nje, ali ponajviše i nakon određenog treninga ili rada. Mnogi od tih procesa u koliko se
pravovremeno i pravilno dozira trening će uticati pozitivno na organizam u smisli jačanja i
poboljšavanja njegovog stanja, prvenstveno zbog toga što organizam ima veoma veliku sposobnost
adaptacije odnosno prilagodbe. Pravilan trening, dovoljna fizička aktivnost, dobra ishrana, ključne
su stvari i kod poticanja lučenje određenih hormona sreće. Poznato je da se nakon treninga, ukoliko
je osoba u toku dana bila neraspoložena, bude određene pozitivne emocije i osjećaj zadovoljstva.
Ovi hormoni znatno utiču i kod sportista na podizanje njihove motivacije i to one intrizične čija je
posljedica povećanja nje vanjska motivacija i fizička aktivnost.

Svakodnevno vježbanje od 10 minuta poboljšat će cijelo opće stanje vašeg organizma. Osim što će
se izlučivati hormoni sreće koji će utjecati na vaše raspoloženje, tijelo će vam biti zahvalno.
Hodanje, trčanje ili rastezanje svakog dana pomoći će zdravlju cijelog živčanog, krvožilnog i
mišićnog sistema. Preventivno vježbanje utjecat će na kvalitetnije i brže oporavljanje nakon bolesti,
ali i fizičkih ozljeda (Magazin.hr, 2017).

Prema istraživanjima britanskog National Institute for Health and Clinical Excellence, vježbanje
značajno utječe na rast serotonina u mozgu. Prema navodima iz studije objavljene u časopisu
Neuropsychopharmacology, postoje dva mehanizma po kojima vježbanje utječe na porast
serotonina.
Prvo, fizička aktivnost povećava brzinu i frekvenciju izlučivanja serotonina u mozgu, što povećava
i njegovu proizvodnju. Drugo, redovito vježbanje povećava razinu triptofana u mozgu
(aminokiselina koja se koristi za proizvodnju serotonina). Iako točan biokemijski mehanizam nije
jasno razjašnjen, jasno je da tjelovježba poboljšava raspoloženje povećanjem razine serotonina u
mozgu.
Trening s utezima, pilates, aerobik, joga i istezanje su fantastične vježbe za snagu, fleksibilnost i
upravljanje stresom. Međutim, aerobna tjelovježba, uključujući hodanje, trčanje, biciklizam i

11
plivanje najučinkovitiji su u povećanju sinteze serotonina u mozgu. Optimalna količina vježbe
potrebne kako bi se poboljšala sinteza serotonina u mozgu je 3 sata tjedno ili 30 minuta većinu
dana u tjednu ( Z. Jagodić, 2015 ).

Takođe jedan od veoma poznatih hormona sreće, Endorfin, može se povećati, tj može se uticati na
povećanje njegovog lučenja vježbanjem odnosno fizičkom aktivnošću.

Mihaela Mihalec, u svom članku navodi da je znanstveno dokazano kako ljudi koji svakodnevno
vježbaju imaju razvijenu “mentalnu zaštitu od depresije”, bolje se nose s anksioznošću i bolje
spavaju. Tjelovježba je jedna od stavki koja najviše diže razinu endorfina i pruža mnoštvo prednosti
na tijelo i um. Neki načini na koje tjelovježba otpušta endorfin i povećava raspoloženje uključuju:

- povećanje samopouzdanja – osjećamo se bolje i više brinemo o našem zdravlju,

- stvara se osjećaj zadovoljstva i napretka (diže se i razina dopamina),
- povećava se razina energije i pomaže kod boljeg sna (zahvaljujući adrenalinu i serotoninu),
- drži Vas motiviranima, da se trudite i poboljšavate u budućnosti (zbog dopamina),
- rezultira optimističnijim, pozitivnijim i energičnim pogledom na svijet.

Takođe ne treba izostaviti niti adrenalin koji takođe ima određene efekte na organizam prilikom
vježbanja naročito kod onih osoba koje su extremisti, odnosno teže ka ekstremnim sportovima,
ekstremnim situacijama i sl. Te osobe često se nazivaju adrenalinski zavisnici/ovisnici.

Adrenalinski zavisnici su osobe zavisne od ekstremnih sportova. To su većinom hiperaktivni ljudi

koji neće sesti u fotelju, sem kada padnu od umora. Oni su stalno u pokretu, stalno u potrazi za
novim i većim uzbuđenjima koja će aktivirati potrebnu dozu adrenalina u organizmu. U skladu sa
samim nazivom, osobe zavisne od adrenalina gotovo da ne mogu živeti normalnim životom, jer
njihov organizam zahteva veću i češću dozu adrenalina da bi funkcionisao normalno. Adrenalinske
zavisnike odlikuje bavljenje takozvanim ekstremnim sportovima, koji bi za običnog čoveka
predstavljali igranje životom. U ovu grupu sportova spadaju paraglajding, parkur, skakanje sa
opasnih litica (cliff diving), penjanje uz visoke i strme stene, padobranstvo, rafting i još mnogo
toga ( D. Anačkov, 2019 ).

12
 4. HORMONI SREĆE U HRANI

Poznato je da postoje određena sredstva i tablete koje utiču na lučenje odnosno „stvaranje“
određenih hormona pa tako i hormona sreće. Mnoge od tih stimulatora tj. tableta može se uzeti u
apoteci. Iako je sve to na dozvoljenoj listi lijekova i preparata opet se preporučuje da se stimulacija
za proizvodnju hormona sreće nadomjesti iz hrane odnosno jedući odgovarajuće namirnice koje će
uticati na lučenje hormona sreće.

4.1. Hrana koja utiče na lučenje hormona sreće

Iako možete konzumirati tablete za stvaranje pozitivnih hormona u tijelu, ipak bi Vam preporučili
da uzmete u obzir prirodne izvore, odnosno zdravu hranu.
Dagnje sadržavaju hranjive tvari kao što su cink, jod i selen – stabilizatori štitnjače. Uvijek morate
voditi brigu o tome da je Vaše tijelo glavni regulator raspoloženja, odnosno da je Vaša štitnjača
stabilna.
Špinat sadrži feniletilamin, organski spoj čiji se naziv također koristi za psihoaktivne droge i
stimulanse. Feniletilamin otpušta dopamin i norepinefrin, spojeve koji se koriste kao antidepresivi
i koji stimuliraju osjećaje sreće, zadovoljstva i nagrade. Osobe koje konzumiraju kokain, najčešće
ostaju ovisne o njemu jer on omogućuje otpuštanje dopamina u mozgu. Špinat također sadrži
visoke doze magnezija koji pomaže povisiti energiju u cijelom tijelu.
Šparoge sadrže serotonin, hormon sreće koji kontrolira raspoloženje, emocije i san. Ovi hormoni
se mogu aktivno apsorbirati ako konzumirate triptofan koji se također nalazi u šparogama.
Jaja sadrže proteine i čine Vas snažnima i sitima, ali sadrže i triptofan koji povisuje hormone sreće.
Oni također sadrže kolin – nutrijent koji pomaže kod povećanja psihičke oštrine i pozitivnog stava.
Preporučuje se da jedete ribu nekoliko puta tjedno, posebno ribu s visokim postotkom omega-3
masnih kiselina. Riblja ulja imaju masne kiseline koje stabiliziraju naš mozak, ali su zdrave i za
kožu, kosu i metabolizam. Ribe koje se najviše preporučuju su losos, pastrva, sardine, haringa i
skuša.

13
Tamna čokolada je zdravija od mliječne čokolade, ali sadrži i magnezij – mineral koji stvara
pozitivnu energiju, otpušta mišiće i smanjuje anksioznost, ali i smanjuje mogućnost stvaranja
depresije.
Mahunarke (sjemenke, grah, grašak) i neki orašasti proizvodi su izrazito zdravi i imaju mnoštvo
prednosti na naše hormone. Ako želite konzumirati visoki postotak magnezija, mahunarke su pravi
izvor, ali i neprerađena morska sol.
Grčki jogurt je probiotik koji pomaže povisiti energiju i poboljšati imunološki i probavni sustav.
Ovaj mliječni proizvod sadrži kalcij koji povisuje razinu neuroprijenosnika u mozgu koji zatim
povećavaju osjećaj zadovoljstva. Kao rezultat, nedovoljan unos kalcija može dovesti do osjećaja
anksioznosti, depresije, nervoze, lošeg pamćenja i sporog razmišljanja. Grčki jogurt također sadrži
više proteina od običnog jogurta, zbog čega će Vas duže zasititi ( M. Mihalec, 2019 ).

4.2. Tablete koje utiču na lučenje hormona sreće

Serotonin je moguće pronaći kao 5-HTP suplement koji se uglavnom preporučuje sportašima jer
omogućuje kvalitetan odmor i san. Melatonin i kortizol tijekom spavanja utječu na rast stanica i
prilagodbu organizma za zahtjevnije vježbe. S obzirom na to da se tijekom tjelovježbe otpušta
kortizol, sportaši nakon intenzivnijeg treniranja i natjecanja mogu konzumirati 5-HTP kako bi se
opustili i smanjili stres. Sastoji se od microcrystalline celuloze, magnezij stearata, želatine
(kapsula) i 5-Hydroxy L-Tryptophana. Preporučuje se konzumirati 1 kapsulu dnevno na prazan
želudac prije spavanja.

Hormoni sreće u tabletama uglavnom se proizvode kao antidepresivi ili pak anksiolitici. Neki od
njih su Prozac, Normabel, Xanax, Zoloft, Misar, Valium ili pak Tensilen.

Prozac (fluoksetin) je selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Fluoksetin utječe na
kemikalije u mozgu koje mogu biti neuravnotežene kod ljudi s depresijom, panikom, anksioznošću
ili opsesivno-kompulzivnim simptomima. Prozac se također koristi za liječenje depresivnih
poremećaja, bulimije, poremećaja prehrane, opsesivno-kompulzivnih poremećaja i napadaja

14
panike. Prozac kao oralna otopina se koristi u oralnoj dozi od 40 mg. Najveća koncentracija
fluoksetina iznosi 15-55 ng/mL, a zabilježena je ujutro nakon 6-8 sati. Fluoksetin se sporo izlučuje
(1-3 dana nakon akutne primjene i 4-6 dana nakon kronične primjene), kao i njegov aktivni
metabolit – norfluoksetin koji dovodi do značajnog akumuliranja ovih aktivnih oblika.

Xanax ili alprazolam koristi se za liječenje anksioznih stanja, ali i depresije, neurotske depresije ili
kod paničnog straha. Utječe na same mentalne poremećaje, ali povećava razinu pozitivnih hormona
u tijelu. Xanax se izdaje u ljekarnama na liječnički recept. Nije utvrđeno koliko je sam lijek
djelotvoran za liječenje teške depresije, manično-depresivnog stanja ili pak endogene depresije.
Osobe koje često konzumiraju Xanax mogu razviti fizičko-emocionalnu ovisnost. Trajanje
liječenja uz pomoć Xanaxa treba biti što kraće, odnosno samo liječenje ne smije biti dulje od 8-12
tjedana u slučajevima anksioznosti. Vaš psihijatar će vjerojatno postupno smanjivati dozu i na kraju
u potpunosti prekinuti terapiju kako se ne bi razvila ovisnost o lijeku.

Zoloft je lijek iz skupine antidepresiva, selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI).
Koristi se za liječenje kronične depresije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, posttraumatskog
stresnog poremećaja i socijalne fobije. Nije namijenjen za liječenje depresije kod djece i mladeži
do 18 godina jer se kod njih zna javiti suicidalno ponašanje i izraženo neprijateljstvo. Ako liječnik
pak odluči terapiju maloljetnika Zoloftom, važno je kontinuirano pratiti dijete ili adolescenta.
Zoloft se ne smije prepisati u kombinaciji s MAOI lijekovima – neselektivni inhibitori
monoaminooksidaze. Istodobno prepisivanje Zolofta i drugih lijekova koji pojačavaju serotoninsku
neurotransmisiju, kao što su 5-HTP zahtjeva oprez ili ga treba izbjegavati kad god je to moguće.
Početna doza koja se prepisuje odraslim osobama je 50mg dnevno. Učinak lijeka se može uočiti
unutar sedam dana, ali su duži periodi su potrebni da bi se primijetio terapijski učinak posebice
kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Nuspojave konzumiranja Zolofta su mučnina, proljev,
mekana stolica, anoreksija, zamagljenje očiju, nesanica, pospanost, pojačano znojenje, suha usta i
seksualna disfunkcija.

MISAR tablete sadrže alprazolam. To je anksiolitik iz skupine benzodiazepina (skupina lijekova

sa smirujućim i opuštajućim učinkom na središnji živčani sustav).

15
MISAR se primjenjuje kod liječenja:

- napada paničnog straha, s ili bez agorafobije (strah od otvorenog prostora),

- uznemirenosti, nemira i napetosti, s ili bez manifestacije tjelesnih simptoma,
- tjeskobnih stanja, uključujući i ona vezana uz depresiju.

Liječnik će Vam savjetovati koliko trebate konzumirati miligrama MISAR-a svaki dan i koliko
dugo će sama terapija trajati. MISAR tablete od 0,25 mg treba progutati cijele s vodom ili
mlijekom, dok MISAR 0,5 mg i 1 mg tablete ovisno o uputama liječnika. Sastav tableta MISAR:
1 tableta sadržava 0,25 mg alprazolama, a pomoćne tvari su laktoza i mikrokristalna celuloza. Stoga
ako ste alergični na laktozu obavijestite svog liječnika prije nego počnete primjenjivati ovaj lijek (
M. Mihalec, 2019 ).

16
5. LITERATURA

1. Hormon sreće – kako prirodno povisiti hormone i neuroprijenosnike?. (19.03.2019.).

Hrvatska: KreniZdravo. Postavljeno 06.07.2018 sa Web sajta:
https://www.krenizdravo.rtl.hr/zdravlje/mentalno_zdravlje/hormon-srece-kako-prirodno-
povisiti-hormone-i-neuroprijenosnike

2. SEROTONIN I ENDORFIN – HORMONI SREĆE. (19.03.2019). Hrvatska: Magoleum.

Postavljeno 30.12.2014 sa Web sajta: http://magoleum.com/serotonin-i-endorfin-hormoni-
srece/

3. Wikipedia
4. Serotonin i sport: usrećite se vježbanjem!. (19.03.2019). Hrvatska: Fitness.com.hr.
Postavljeno 27.02.2015 sa Web sajta: https://www.fitness.com.hr/zdravlje/um-
tijelo/Serotonin-i-sport-usrecite-se-vjezbanjem.aspx
5. Šta se dešava kad ,,proradi” adrenalin?. (25.03.2019). Srbija: PortalMladi. Postavljeno
22.03.2018 sa Web sajta: https://www.portalmladi.com/sta-se-desava-kad-proradi-
adrenalin/
6. DOPAMIN: Ima velik utjecaj na raspoloženje i izvršavanje obaveza, a možete ga naći u
ovim namirnicama. (19.03.2019). Hrvatska: Magazin.hr. Postavljeno 03.10.2017 sa Web
sajta: https://net.hr/magazin/zdravlje/dopamin-ima-velik-utjecaj-na-raspolozenje-i-
izvrsavanje-obaveza-a-mozete-ga-naci-u-ovim-namirnicama/
7. Endorfin, hormon sreće: Glavni simptomi njegovog nedostatka u organizmu!.
(20.03.2019). Srbija: Kurir.rs. Postavljeno 19.07.2017 sa Web sajta:
https://stil.kurir.rs/lepi-zdravi/medicina/67023/endorfin-hormon-srece-glavni-simptomi-
njegovog-nedostatka-u-organizmu

17