UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

 

HISTORIJSKI RAZVOJ
RUKOMETA

PREDMETNI NASTAVNIK
Dr.sci. Rasim Lakota, vanredni profesor
 Smatra se da je postojbina rukometa Danska!

1898 godine učitelj gimnastike Holger Nielsen u svoj

nastavni program uvodi igru haandbold, igra koja je
slična današnjem dvoranskom rukometu.

Igra u kojoj je učestvovalo 14 igrača podijeljena u dva

tima, igralište je bilo velicine 45x30 m, dimenzije gola
bile su 3x2m

1906 godine u Oldrup skoli objavljena su prva pravila

igre.
Njemci tvrde da je njihova zemlja kolijevka rukometa.

Njemci tvrde da rukomet potiče od igre torball ciji je

izumitelj Konrad Korch (1846-1911)

Igra slična velikom rukometu, prvi put je prikazana

1891.g. godine u Braunshwigu u Njemackoj.
Ime igre govori da se radilo o sportskoj igri s loptom,
koju je trebalo ubaciti u gol.
Igra je igrana na terenu velicine 40x20m, golovi su bili
2.5x2m,
ispred golmanov prostor od 4m
Veliki broj istraživača sporta tvrdi da rukomet ima dužu
tradiciju.

Neki tvrde da počeci rukometa datiraju iz stare Grcke

pod imenom “Episkirus”.

Rimljani su igrali sličnu igru pod imenom “harpaston”

Čak i Homer u svojoj Odiseji opisuje igru pod nazivom
“uranija” koja je bila slična rukometu
 Iz Danske rukomet se širi u Skandinavske zemlje.

Švedski ucitelj Walden je 1912 godine izdao zbirku

pravila “Igre u prirodi” u kojoj je objavio pravila igre
koja je slična današnjem rukometu.
 Veliki propagator rukometa je dr. Carl Schelenz,
nastavnik tjelesnog odgoja na njemačkoj akademiji za
tjelesno obrazovanje i sport.

On populariše veliki rukomet. Dimenzije se povećavaju

na 80x40m a dimenzije gola na 5x2.
1917. godine, izašla su prva pravila velikog rukometa.

1920. godine veliki rukomet je uveden u školske

programe.

1921. godine u Hanoveru su odigrane i prve rukometne

utakmice.
 U razvoju rukometa značajno mjestro zauzima i Česka.
1892. godine, pojavljuje se igra pod nazivom “hazena” koja je
slična rukometu.

Zamisao prof. Antona Krisofa, nastavnika gimnastike iz Praga,

da se nađe igra za žensku omladinu kao protuteža nogometu.

U igri je sudjelovalo po sedam igrača, prva pravila su

dozvoljavala da skupa igraju i muškarci i žene.
Igralište je bilo dugo 48 do 51m, širine 30 do 34m, i
podijeljeno u tri polja. Dva su bila 16m, a srednje od 16 do
19m. Gol je bio dimenzija 2x2,40m.
Lopta je bila obima 62-68cm, težine 300-350 grama.

1911. godine, Olimpiski odbor Česke je ovu igru uvrstio u

program českih predolimpijskih igara.
U Irskoj je postojala Irska “hazena” koju je jedan igrač
prenio u SAD, gdje se ona dalje razvijala.
1919 godine u Los Angelosu održano je prvo prvenstvo
SAD-a.

U Ukrajini se od 1910.godine igrala slična igra

današnjem rukometu
 U svijetu u prvo vrijeme popularniji je bio Veliki
rukomet.
Prva međunarodna rukometna utakmica u velikom
rukometu odigrana je 1925, godine između
reprenzentacija Austrije i Njemačke (6:3).

Prvi međunarodni susret ženskih reprezentacija održan

je 1930, godine u Pragu izmedju Austrije i Njemačke
(5:4)
1927. godine ustanovljena su međunarodna pravila
rukometne igre
1928. godine, organiziran je prikaz rukometa i odrzana
Osnivačka skupština Međunarodne amaterske
rukometne federacije (IAHF)-

Njemačka je po odobrenju Međunarodnog olimpijskog

komiteta, uvrstila veliki rukomet na XI olimpijskim
igrama u Berlinu 1936.g.
Ove olimpijske igre su jedine na kojima se igrao veliki
rukomet.
U finalnoj utakmici pred oko 100 000 hiljada gledalaca
Njemačka je pobijedila Austriji sa 10:6
Ipak rukomet je nestao u narednih 36 godina iz
programa olimpijskih igara
 U programu olimpijskih igara mali rukomet je
zastupljen tek od 1972 godine na XX Olimpijskim
igrama u Minhenu.
Učestvovalo je 16 muških selekcija.
Prvi olimpijski pobjednik je reprezentacija Jugoslavije
koja je u finalu pobjedila CSSR rezultatom 21:16.

Jugoslavija: Arslanagic, Zivkovic, Horvat, Pribanic,

Fajfric, Karalic, Lovrnic, Miskovic, Pokrajac, Miljak,
Lazarevic, Popovic.
Trećeplasirana ekipa je bila reprezentacija Rumunije.
Na narednim XXI Olimpiskim igrama u Montrealu
1976. godine na programu je i takmičenje ženskih
ekipa.

Redosljed je bio sljedeci- SSSR, Njemacka DR,

Mađarska, Rumunija, Japan, Kanada.
 Na prvom svjetskom prvenstvu u velikom rukometu
1938 godine u Njemačkoj učestvovalo je deset
reprezentacija.
Svjetski prvak postala je reprezentacija Njemačke,
druga je Švicarska, treća Mađarska.

Prvo svjetsko rukometno prvenstvo u velikom rukometu

za žene, održano je u Mađarskoj 1949. godine.
Prva je bila Mađarska, druga Austrija, treća
Čehoslovačka.
 Prvo svjetsko prvenstvo u malom rukometu za
muškarce održano je u Berlinu 1938. godine.
Ucestvovalo je četiri reprezentacije i to: Austrija,
Danska, Njemačka I Švedska.

Prvi svjetski prvak je reprezentacije Njemačke, druga je

Austrija, treća Švedska.

Prvo svjetsko prvenstvo u malom rukometu za žene

odrzano je tek 1957.godine u Jugoslaviji.

Prvak je bila reprezentacija Čehoslovačke, druga je bila

Mađarska, treća Jugoslavija.
Međunarodna rukometna federacija (IHF) – osnovana je
na kongresu koji je odrzan 1946. godine u
Kopenhagenu.

Na inicijativu IHF od sezone 1956/57 godine održavaju

se i takmičenja KUP-a Evropskih šampiona za muške, a
od 1961/62 i za ženske ekipe.

Od sezone 1975/76. godine organizira se i KUP

pobjednika kupova Evrope za muške, a godinu dana
kasnije i za ženske ekipe
 Rukomet se danas igra na pet kontinenata.

Preko 160 zemalja je članica IHF.

Razvojem rukometa u svijetu i njegovom masovnošću

došlo je do formiranja i kontinentalnih federacija:
Evrope: 51 članice
Afrika: 47
Pan Američka: 22
Azija : 34
Okeanija: 7
Evropska rukometna federacija( EHF): osnovana je
17.11. 1991. godine u Berlinu.
Razvoj rukometa u BIH
 Na ovim nasim prostorima riječ rukomet je prvi
upotrijebio Franjo Bučar.
Počeci rukometa u Jugoslaviji zabilježeni su u
Varaždinu školske 1929/30 godine, pod vodstvom
Zvonimira Suligoja.
Prvi javni prikaz rukometne utakmice.

Ozbiljniji počeci rukometa u Jugoslaviji vežu se školske

1932/33 godine u Zagrebu, u tadašnjoj Državnoj i prvoj
muškoj realnoj gimnaziji pod vodstvom prof.dr.
Vladimira Jankovića, nastavnika gimnastike.
 Školske 1935/36 godine, održano je prvo rukometno
prvenstvo zagrebačkih srednjih skola.
1935.godine, u Zagrebu je održana prva međugradska
utakmica, izmedju srednjoškolaca Zagreba i Ljubljane
(8:5)
Prva zvanična međunarodna utakmica odigrana je
1939.godine u Zagrebu izmedju studentskih
reprezentacija Univerziteta u Gracu I Zagebačkog
sveučilista (11:2)
 1946. Godine na omladinskoj radnoj akciji Brčko –
Banovići, boravi jedan broj zaljubljenika u veliki
rukomet i to: Krešimir Pavlin, Viktor Medved, Nenad
Herač i dr.

1947. godine Omladinska radna akcija Šamac –

Sarajevo
Odigrano je oko 350 rukometnih utakmica uz učešće
7.700 igrača.

1948. godine u Zagrebu je održano prvo savjetovanje

Rukometnog saveza Jugoslavije na kojem učestvuju i
predstavnici Bosne i Hercegovine.
U Sarajevo 1948. godine dolazi zagrebački instruktor, a
kasnije i reprezentativac i savezni trener Irislav
Dolenec i Borko Đulepa.
Odmah poslije održanih prvih časova rukometa,
održano je prvo prvenstvo srednjih škola u Sarajevu.

Finalna utakmica je održana 28.03.1948, godine.

Prvo mjesto je osvojila ekipa Srednje tehničke skole.
Takmičenjem je rukovodio Gradski rukometni odbor na
čelu sa Ismetom Arslanagićem.
 Brzo dolazi do formiranja rukometnih ekipa:
“Milicionar”, “Bosna” i “Željezničar”.

Na prvom saveznom rukometnom turniru u velikom

rukometu u Zagrebu 1948, godine, nastupila je
reprezentacija Sarajeva i osvojila drugo mjesto.

Pri Savezu sportskih igara Bosne I Hercegovine, 1948.

godine osnovan je Odbor za rukomet
1949. godine osnovan je Rukometni savez Bosne i
Hercegovine
1949. Godine u Mostaru je održano prvo prvenstvo
Bosne i Hercegovine u velikom rukometu za muške
ekipe, učestvovale su ekipe: “Milicionar”
“Bosna” Sarajevo
“Željezničar” Sarajevo,
“Rudar” Kreka,
Gimnastičko društvo iz Banja Luke,
“Velež” iz Mostara.
Pobjednik je bila ekipa RK”Bosana” Sarajevo
 Prvo prvenstvo Bosne I Hercegovine u velikom
rukometu za žene održano je 1950. godine, u Sarajevu.
Učestvovale su ekipe: “Bratstvo” Travnik, “Željezničar”
Sarajevo i “Mladost” Sarajevo.
Pobjednik je bila ekipa “Mladosti “iz Sarajeva.

1949/50. godine, osniva se rebublička rukometna liga u

velikom rukometu.
1950. godine ekipa RK “Milicionar” iz Sarajeva
osvojila je prvo mjesto i titulu prvaka FNRJ bez poraza.

Posljednje prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu

održano je 1958. godine, te godine šampion je bila ekipa
RK “Bosna” iz Sarajeva, pod vodstvom trenera prof.dr.
Jovana Jankelića
 RK”Borac” Banja Luka bio je prvak Jugoslavije,
1959,1960,1973,1974,1975,1976,1981.
RK “Željezničar” iz Sarajeva 1978. godine
RK “Borac” Banja Luka je osvajao kup Jugoslavije
deset puta.
RK “Bosna” iz Sarajeva 1963, godine
 Rukomeaši “Borca” Banja Luka su 1976. godine
osvojili Evropski kup nacionalnih prvaka
Rukometaši “Borca” bili su 1991. godine pobjednici
kupa IHF
Zapažene rezultate imale su i ženske ekipe RK
“Lokomotiva” Mostar, RK “Jedinstvo” Tuzla, RK
“Mlada bosna” Sarajevo, RK “Borac” Banja Luka
Bosna i Hercegovina je dala veliki broj reprezentativaca
bivše države i to:
Zlatan Arnautović
Zdravko Rađenović
Abas Arslanagić
Zlatan Saračević
Adnan Dizdar
Rusmir Delalahmetović
Memnum Idžaković
Jasna Merdan-Kolar
Dijana Blažević
 Agresija na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine,
prekinula je rukomet.

Na zahtjev Sportskog saveza BiH 28.07.1992. godine,

konstituisano je Ratno predsjedništvo RS BiH.

Osnivačka skupština Rukometnog saveza nezavisne i

međunarodno priznate Bosne i Hercegovine, održana je
05.11.1994. godine u Zenici
Rukometni savez Bosne i Hercegovine je primljen za
punopravnog člana Evropske rukomene federacije
21.03.1996.godine u Atini.

Za punopravnog člana Međunarodne rukometne

federacije 15.07.1996. godine za vrijeme održavanja
Olimpijskih igara u Atlanti - SAD