NARUŠAVANJE HOMEOSTAZE

POREMEĆAJI HOMEOSTAZE ZBOG POREMEĆAJA U KONCENTRACIJI

POJEDINIH TVARI

 Do poremećaja u koncentraciji tvari unutar organizma dolazi zbog:

1. Povećanog/smanjenog unosa
2. Povećanog/smanjenog iskorištenja
3. Povećanog/smanjenog izlučivanja
 Povećani unos soli prehranom, znojenje, povraćanje ili proljev

 pH-vrijednost staničnih tekućina iznosi oko 7, a pH vrijednost izvanstaničnih

tekućina iznosi 7,4
 Do promjene pH vrijednosti dolazi prilikom disanja
 Smanjena frekvencija disanja ili pojačana metabolička aktivnost uzrokuje porast razine CO2

 Stanje snižene pH vrijednosti tjelesnih tekućina naziva se ACIDOZA

 Dublje i brže disanje uzrokuje veće oslobađanje CO2 u okoliš

 Stanje povišene pH vrijednosti tjelesnih tekućina naziva se ALKALOZA

 Raspon odstupanja pH-vrijednosti od optimalne (7.4) za pravilno funkcioniranje organizma jest
7,2 do 7,6
 Bubrezi reguliraju pH-vrijednost jer se u njima odvija izlučivanje iona H + i HCO3-
IMUNOSNI SUSTAV

 Homeostaza može biti narušena djelovanjem

biotičkih čimbenika okoline (bakterije, virusi…)

 Patogeni organizmi koriste hranu i druge resurse

organizma koje inficiraju. Mogu ispuštati tvari koje
nepovoljno djeluju na organizam (toksini).
 Mikroorganizmi mogu otpuštati pirogene tvari –
tvari koje utječu na osjetljivost termoregulacijskih
središta te izazivaju povišenje tjelesne temperature

 Imunosni sustav brani organizam od infekcija

 Nadzire vlastita tkiva i stanice
 U imunosnoj obrani važno je prepoznavanje vlastitog od
stranog
 Razlikovanje stranoga od vlastitoga temelji se na
prepoznavanju specifičnih biljega tj. antigena koji se nalaze na
površini stanice
 Stanice na svojim vanjskim membranama imaju biljege koje
imunosni sustav prepoznaje kao svoje, a mikroorganizmi imaju
biljege koje imunosni sustav prepoznaje kao strane
 Antigeni su proteini koji često na sebi imaju lipidne modifikacije
(lipoproteinima) ili šećerne modifikacije (glikoproteinima)
 Kada imunosni sustav prepozna strani antigen pokreće se
imunosna reakcija
IMUNOST

 Imunost je sposobnost organizma da se obrani od štetnoga djelovanja čimbenika koje

prepoznaje kao strane
 Mikroorganizmi najčešće ulaze kroz dišni ili probavni sustav (moguće kroz spolni sustav, kroz
sluznice ili rane na koži)

 PRVA CRTA OBRANE – fizičke, mehaničke ili kemijske prepreke poput dlačica u nosu, trepetljike
u dišnom sustavu, niska pH-vrijednost u želucu
DRUGA CRTA OBRANE – organizam reagira nespecifičnim mehanizmima koji nisu nastali za
obranu od točno specifičnog antigena, već su prisutni od rođenja (PRIROĐENA IMUNOST)

 U nespecifični prirođeni imunosni odgovor spadaju: FAGOCITOZA, SPECIJALIZIRANE STANICE

IMUNOSNOGA SUSTAVA, POSTOJEĆA NESPECIFIČNA PROTUTIJELA
1. FAGOCITOZA

• Fagocit okruži mikroorganizam svojom

membranom i nastaje fagosom
• Fagosom se spaja s lizosomom (enzimi i vodikov
peroksid) i nastaje fagolizosom
• Fagociti se nalaze u vezivnom tkivu probavnoga i
dišnoga sustava, krvi, jetri i slezeni
• Primjer fagocita su neutrofilni, bazofilni i
eozinofilni leukociti te monociti - makrofagi
 2. SPECIJALIZIRANE STANICE IMUNOSNOGA SUSTAVA (NK stanice)
 Ubijaju mikroorganizme

 3. POSTOJEĆA NESPECIFIČNA PROTUTIJELA

 Dobili smo kroz posteljicu iz krvotoka majke tijekom trudnoće te kroz prvo
majčino mlijeko (kolostrum)
 Dijete pasivno stječe svoju početnu imunost od majke
TREĆA CRTA OBRANE

 TREĆA CRTA OBRANE – specifična imunost

 Nemamo pri rođenju, već ju stječemo tijekom života prilikom kontakta organizma sa stranim
nositeljima antigena – STEČENA IMUNOST

 U specifičnu stečenu imunost spadaju: HUMORALNA (SERUMSKA) i STANIČNA (CELULARNA)

1. HUMORALNA IMUNOST
• Nastanak specifičnih protutijela na točno određeni antigen. Odgovorni su aktivirani B-
limfociti

 Nositelj stranog antigena veže se na površinu B-limfocita

 To stimulira dijeljenje i sazrijevanje B-limfocita. Zreli B-limfociti
nazivaju se plazma-stanicama, a njihova uloga je proizvodnja
protutijela za točno određeni antigen koji je izazvao njihovo
sazrijevanje
 Protutijela sadrže 4 lanca (dva duga i dva kratka) koji su
međusobno povezani bisulfidnim vezama
 Svaki lanac sadrži nepromjenjivi dio koji je karakterističan za
sva protutijela.
 Drugi dio lanaca je promjenjiv i nastaje tek nakon kontakta sa
antigenom. Upravo tim dijelom prepoznaje, veže i
onesposobljava antigen.
2. STANIČNA IMUNOST

 Aktivacija stanica imunosnog sustava koje uništavaju točno određene nositelje

antigena. Odvija se putem aktiviranih T-limfocita.

 IMUNOSNA MEMORIJA (memorijski B-limfociti)

 Nespecifična imunost ne stvara imunosnu memoriju
NAČINI STJECANJA IMUNOSTI

 Cijepljenje je namjerni i kontrolirani prvi

susret s antigenom mikroorganizma koji
uzrokuje bolest opasnu po životu ili bolest
koja izaziva trajna oštećenja. Temelji se na
imunosnoj memoriji.
 Organizam se susreće s umrtvljenim (ili s
njegovim dijelom) mikroorganizmom.
 Imunosna memorija može biti doživotna ili
kraćeg trajanja
 Postupak u kojem organizam dobiva gotova protutijela naziva se PASIVNA IMUNOST
EPIDEMIOLOŠKI LANAC I PREVENCIJA ZARAZNIH BOLESTI

• Prevencija zaraznih bolesti

postiže se ranim otkrivanjem i
izoliranjem izvora zaraze

• Katkad se može djelovati i na

putove prijenosa zaraze
REAKCIJA ODBACIVANJA TKIVA I ORGANA

 Presađivanje ili transplantacija tkiva i organa jest postupak kojim se tkivo ili organ iz tijela
dobrovoljnog darivatelja presađuje u tijelo primatelja.
 Uspješno se provode transplantacije jetre, bubrega, srca, pluća, gušterače
 Prilikom presađivanja organa potrebno je što je više moguće smanjiti vrijeme u kojem se organ
nalazi izavn tijela donora. Tkiva se mogu posebnim postupcima zamrznuti i čuvati duže vrijeme
 Imunosna reakcija može izazvati odbacivanje i propadanje
 Ispituje se status poznatih antigena koji su vidljivi u tkivima obiju osoba (tipizacija tkiva). Darivatelj
i primatelj moraju biti što sličniji.
 Odbacivanje organa/tkiva suzbija se postizanjem veće kompatibilnosti i uzimanjem
imunosupresivnih lijekova
TUMORSKE BOLESTI

 Tumorske stanice pojavljuju se mnogo češće od razvoja same tumorske bolesti jer
ih imunosni sustav aktivno prepoznaje i uklanja
 Obilježja tumorskih stanica jest da mogu zaobići imunosne mehanizme i stvoriti
tumor
ALERGIJSKE REAKCIJE

 Katkad imunosni sustav može kao strane i opasne

prepoznati tvari koje zapravo nisu (tvari iz okoliša
poput pelud, grinje, hrana-kikiriki, lijekovi, ubod
kukca)
 Takve tvari nazivaju se alergenima, a imunosna
reakcija naziva se alergijskom reakcijom
 Prilikom prvog susreta s alergenom javlja se
preosjetljivost, a kod ponovnog susreta nastaje prava
alergijska reakcija. Otpuštaju se protutijela koja se
vežu na alergen i odvija se kaskada aktivacija
različitih stanica imunosnog sustava
 Anafilatički šok
 Alergološko testiranje
 Histamin – izaziva stezanje glatkih mišića,
kožne reakcije na alergen
 Antihistaminici
 Autoimune bolesti – primjer sistemski
eritemski lupus