Upravna djelatnost – Vrste

država
doc. dr. sc. Zlatko Brkić
 Upravna djelatnost
• Državna administracija – najopsežnija državna djelatnost po vrstama poslova i po broju
organa i službenih osoba.
• Rezultat je to neposrednog i svakodnevnog odnosa sa stanovništvom u javnom životu.
• Oni na terenu registriraju potrebe stanovništva, prenose do njega i provode odluke
viših državnih djelatnosti.
• Upravnu djelatnost je zbog njezina opsega najbolje definirati enumerativnom
definicijom.
• Po hijerarhiji to je najniža državna djelatnost, izvršna za sve druge državne djelatnosti,
ali za građane je ona odlučujuća jer je ona ta koja je u neposrednom kontaktu sa njim.
• Svoje zadatke upravne djelatnost obavlja donošenjem izvršnih pravnih normi (općih i
individualnih) i obavljanjem materijalnih radnji.
• U upravnih djelatnosti rade profesionalizirane službene osobe.
• Postoji izdiferenciranost na velik broj specijaliziranih poslova (državnih
organa). Skupovi srodnih upravnih poslova nazivaju se upravne grane
ili upravni resori. Svaka upravna grana obuhvaćena je jednim najvišim
tijelom zvanim ministarstvo, na čijem je čelu ministar.
• Upravni ograni se dijele na: komitete, uprave, zavode, direkcije,
inspektorate, urede, a oni dalje na odjele, odsjeke, ispostave, referade
i sl.
• Uprava je ta koja neposredno drži i primjenjuje oružana, materijalna,
financijska i informacijska sredstva države. Upravo zbog ovoga prava
građana najviše mogu biti ugrožena djelovanjem uprave.
• Upravo je zbog ovih osobina uprava pogodna za autokratska i
birokratska zastranjivanja.
• U demokratskim i pravnim državama posebna pozornost se posvećuje
političkom i pravnom nadzoru upravne djelatnosti.
• Uprava se podređuje načelu zakonitosti, koja se zatim nadzire od
strane sve četiri državne djelatnosti:
• zakonodavna tijela – pitanja zastupnika.
• sudovi – putem upravnih sporova koje pokreću građani.
• šef države i vlada – putem nadležnih ministara.
• Unutarnjoj hijerarhijskoj kontroli viših nadređenih organa nad nižim
upravnim organima.
• Drugi načini ograničenja uprave u demokratskim državama su:
prebacivanje sve više upravljanja društvenim poslovima na nedržavne
organizacije i decentralizacija državne uprave i razvijanje lokalne
samouprave.
 Vrste država
• Kriteriji klasificiranja država su različiti:
• podjela država prema obliku vladavine;
• razlikovanje država prema državnom uređenju;
• razlikovanje država prema političkom sustavu (sistemu);
• razlikovanje država prema stupnju centralizacije/decentralizacije.
• Postoje i razni drugi kriteriji i podjele kao što je npr. povijesno-klasni
tip države na robovlasničke, feudalne i građanske ili podjela na
jednonacionalne ili višenacionalne države.
 Oblik vladavine
• Oblik vladavine označava položaj šefa države – kako dolazi na funkciju,
koliko je obnaša i je li politički i pravno odgovoran za svoje radnje.
• Tri su tipa države prema obliku vladavine: monarhija, republika i
diktatura.
• Monarhija – šef države je monarh. Dolazi na položaj nasljedno, vlada
doživotno (ili dok ga nasilno ne smijene) i politički i pravno je
neodgovoran.
• Države u prošlosti su većinom bile apsolutne ili neograničene monarhije.
Dolaskom demokracije monarhije se većinom, bar u Europi, pretvaraju u
ograničene, ustavne i parlamentarne monarhije koje postoje i danas.
• Republika – šef države je predsjednik republike. On na svoju funkciju
dolazi izborom, vlada određeno vrijeme koje se zove mandat i politički
i pravno je odgovoran.
• res publica - javna stvar.
• Moderne republike obilježava izbornost, smjenjivost i odgovornost
predsjednika republike.
• Postoje predsjedničke, parlamentarne i mješovite republike.
• Diktatura – tiranija u prošlosti. Šef države je diktator koji na vlast
dolazi nasiljem i protupravno, vlada pravno neograničeno i
neodređeno vrijeme koliko se nasiljem uspije održati.
• Moderne diktature se pretvaraju u totalitarizam. Česte su vojne
diktature.